DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1948 str. 38     <-- 38 -->        PDF

C. Padomjer Rost (Abney)
Varijanta koja je služila za ispitivanje ovog padomjera bila je dugačka
1096,45 m sa 25 poligonskih stranica. Prosječna duljina poligonskih stranica
44 m. Opažanje je izvedeno u pravcu prema gore dva puta i prema
dolje jedamputa. Da bismo mogli iskoristiti sva tri opažanja, izračunata
je sistematska pogreška indeksa kao obična aritmetska sredina iz opažanja
dolje minus gore sviju poligonskih stranica. Zatim su polovicom ovog iznosa
popravljene spomenute tri serije opažanja. S tim podacima izračunate su
pojedine visinske razlike N´ s, a potom odstupanja po formuli (1). Kod
padomjera Roubiček imali smo po dva opažanja u pravcu od A prema B
i dva u protupravcu od B prema A, pa su iz tih opažanja bile formirane
obične aritmetske sredine.


Srednja pogreška jedinice težine (jedinica = 100 m) izračunata po
formuli (2) iznosi


.. = ± 0,223 m


Za potez od 1100 m, dakle za 11 poligonskih stranica od po 100 m
mogla bi se prema tome očekivati srednja pogreška od
± 0,223 .~..= * 0,740 ..
ili maksimalno


* 3 0,740 . ± 2,820 m
Za ovu varijantu iznosila je pogreška na kraju vlaka — 1,225 m.
Utrošeno radno vrijeme (za jedno opažanje) 60 minuta jednog inženjera
i jednog pomoćnika. Tablica br. 3 daje frekvenciju pogrešaka u stepenicama
od po 10 cm.


Tablica 3.


preko


0—10 10—20


20 cm


13 12 0


Ova odstupanja v svedena su i opet na dužinu od 50 m, a kretale su
se u granicama od 0,012 do 0,195 m.
Kao maksimalnu razliku dvaju mjerenja 1 km dužine izračunalo bi
se 3,0 m.


D. Padomjer Starke i Kammerer
Građen na principu viska (si. 4.). Kao i padomjer Rost daje u pogledu
viziranja, obzirom na durbin (Stampferov durbin povećanja p = 1)
izvjesnu sigurnost u radu. Dodatkom durbina spravi, pa makar i sasvim
primitivnog, stvara se jasnija slika cilja pa prema tome i sigurnije viziranje.
U durbinu ovog padomjera nalaze se dvije leće jednakih fokalnih udaljenosti.
Sam durbin je zapravo biaksialan t. j . obje njegove strane mogu
služiti kao okular dotično objektiv. Na jednom kraju durbina nalazi se
pomični prsten — koji služi ujedno kao indeks — a klizi preko postotnog


236
\