DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7/1948 str. 40 <-- 40 --> PDF |
Po toj bi formuli ekonomičnost bila obratno proporcionalna uloženom vremenu i srednjoj pogreški jedinice težine, a upravno proporcionalna duljini D položene trase u vremenu r. Kod računanja faktora ../. (vidi tablicu 5.) uzet je ovaj za spravu Starke i Kammerera jednak 100%. Tablica 5. Sprava D/km ±!./.1 t/s e E E°/o Roubiček 1,167 0,208 0,97 1,20 5,77 57 Rost 1,096 0,223 1,00 1,10 4,93 49 Starke i Kamerer 1,092 0,092 1,17 0,93 10,11 100 Vizirni križevi 1,143 0,570 1,58 0,72 1,26 12 Formula (4) vodi dakle računa samo o kvantiteti rada (produktivnosti) dok formula (5) vodi osim toga računa i o kvaliteti. Izvodi u ovoj raspravi nemaju nipošto neki apsolutni, normativni karakter. Oni nam mogu poslužiti samo kao neka ilustracija o odnosu točnosti, odstupanjima i ekonomičnosti sprava, koje smo ispitali. Konačno se u praksi postavlja pitanje, koji je zapravo padomjer »najbolji «. Smisao »najbolji« ovisi o okolnostima pod kojima radimo. Na pr. vizirni križevi, koji prema izvršenim ispitivanjima ispadaju relativno neekonomični mogu i pod izvjesnim okolnostima (u pomanjkanju stručnog osoblja i boljih sprava) biti ekonomični. Prema gornjim ispitivanjima ekonomični padomjer Starke i Kamerer (vidi formulu 5) postaje u predjelima izloženim jakom vjetru gotovo neekonomičan. Gornji podaci pokazuju također opravdenost velike primjene u praksi padomjera Roubičeka i Rosta. Q-z. tiale prfiUsi NEKI PROBLEMI ISKORlSCAVANJA ŠUMA GRAVITACIJE HRVATSKOG PRIMORJA (NOVI — SENJ — SV. JURAJ) Iskorišćavanje šuma gravitacije Hrvatskog Primorjia ima neke svoje osobite momente, koje ćemo u kratko nastojati prikazati, ne upuštajući se u ostale probleme njihovog iskorišćivanja. To su: 1. Knaiški karakter i kupiranost terena tih šuma, razvijen vrtačama, ponorima i dolcima. 2. Nadmorska visina šuma koje sačinjavaju gravitacionu zonu Hrv. Primorja kreće se od cea 800 pa do 1.400 i više metara, dok pojedini prijevoji kao-nal pr. Krečelj u Apatišanu dosiže 1.515 m. Sume leže u glavnom na hrptu Velebita i Kapele. Prilaz u iste omogućen je tek sa nekoliko cesta koje prolaze prirodnim prevojima. 238 |
ŠUMARSKI LIST 7/1948 str. 41 <-- 41 --> PDF |
3. Nad šumama poinenute gravitacije sukobljavaju se dva oštra i oprečna klimatska režima — kontinentalni i mediteranski — što se posebice snažno očituje u silnim kretanjima zraka (bura) i u formi te količini oborina. Uticaj kraškog karaktera zemljišta na eksploataciju. Knatški teren pokriven šumom u iznimnom je slučaju visoravan ili plato, u pravilu su to strme padine, kosine, hrptovi i duboke kamenom bogate vrtače. U bukovim sastojinama su kamenita rebra krša, djelomično pokrivena listincem, no u jelovim i smrekovim šumama kameniti slojevi krša izbijaju na površinu često sa po više metara visokim zubima, čunjevimal i lancima koji su tako oštri da je ponekad kretanje tim šumama, bez naročitog opreza, nemoguće. Prva faza eksploatacije — obaranje stabala — bori se sa ozbiljnim terenskim poteškoćama. Radnik rušač mora napose oprezno usmjeriti pad stabla jer i najopreznije usmjereno stablo, pri padu naj kamenitu oštru podlogu, lahko puca, krši se, granje biva u zruaitnoj mjeri izlomljeno tek djelomično uporabivo, ,a u zimskim danima u zamrznutom stanju obarana stabla, a uz eventualnu nepažnju ne sarno dal se često nego gotovo u pravilu prelamaju i rascjepljuju. U hladnim zimskim danima bukovinu je u tome tek uz najveći oprez moguće spriječiti. Ona pri padu na kamenitu i oštru podlogu tim jače puca što je finije strukture i ravnije žice te su time´ štete još veće. Radi toga ohalranju često mora prethoditi prekrivanje tla granjem u dovoljno visokoj naslagi kako bi stablo pri padu ostalo neoštećeno. SI. 1. Skladište celuloznog i ©grijevnog drveta u Bakru. Da je oboreno stablo na ovakovom terenu teško prerezivati osobito kada se stablo pri padu prepriječi preko vrtače, bez objašnjavanja je jasno. Privoz do izvoznih puteva moguć je jedino vlakama koje su često vrlo naporne i strme, i u mnogim slučajevima i skupe, no ujedno su i neophodne 239 |
ŠUMARSKI LIST 7/1948 str. 42 <-- 42 --> PDF |
jer sam izvozni put u razrivenoni kršu ne pobire direktno više od nekoliko desetina metara lijevo i desno od svog planumia Uticaj udaljenosti šuma od mora na eksploataciju. Velika nadmorska visina uzrok je daljim problemima eksploatacije. Predio golog krša, računajući SI. 2. Bukovi trupci u luci Senja, okovani ledom (zima 1946/47). njegovu širiniu cestama koje od mora ulaze u šume, iznosi 20—25 km i istom tu počinje šuma. Centri eksploatacije nalaze se, računajući od morske luke, na 35 ili čak na 4(Mom kilometru. Ovia(j dugi put treba, pri izvozu šumskih proizvoda, naročito vješto i smišljeno svladavati, jer treba znati da je za pristup u šume potrebno cestama dati naročito jake uspone koji često dostižu i do 10°/o na dugim relacijama, a na pr. cesta Jablanac—Stirovača punih 20 km ima konstantan uspon prema šumi od 7—9°/o bez predaha. Ako uočimo (na pr. kod ovog zadnjeg slučaja) da se radi o cesti koja se penje od mora do na 1.400 m nadmorske visine, ako uočimo da cesta u svojih prvih 20 km prolazi golim kamenjarom, da temperature u žarkim ljetnim danima dostižu do preko 50° C, da se u zimi spuštaju do —35° C. i više, poteškoće bivaju očite. Kamion koji je na takovoj cesti upotrebljen kod izvoza šumskih produkata) i koji mora 4—5 puta dnevno svladati tako ogromne visinske razlike pri ekstremno visokim temperaturama, po cestama gdje oštra kamena podloga nepojmljivo brzo ždere i dovodi do eksplozije automobilske gume, gdje se i uz brdo radi velikih uspona, a i nizbrdo radi vrlo jakih okuka, izlomljenosti ceste, pada u smjeru izvoza, mora voziti najjačim brziniama (prva-druga), takav kamion vrlo brzo propada. Prilazi koji se gorskim prevojima ogranaka Kapele i Velebita provlače u pomenute šume malobrojni su i teški, a idući od mora disižu visinu od 1.000—1.400 m nad morem. Ceste Novi—Breze—Stalak, Senj—Vodice—Stalak, ^240 |
ŠUMARSKI LIST 7/1948 str. 43 <-- 43 --> PDF |
I Senj—Vratnik—Melnice—Otočac, Sv. Juraj—Krasno i Jablanac—Alan—Stirovača poznate su svojim grotlima, svojim najopasnijim točkama, mjestima koja su poznata kao razbojište bure, leda i snijega. Vratnik, Oltari, Alan, Prosika, Stalak, sva ta imena vrlo dobro poznaje svaki onaj tko je i djeloniično upoznao eksploataciju u ovim šumama. To su vrata kojia vode u šume naše gravitacije, no nažalost ta su vrata otvorena razmjerno mali dio godine; od novembra pa sve do polovine miajiai prijeti opasnost da ih uz buru zabrtve led i snijeg. U vremenu kad po nizinskim šumama Slavonije pa čak i po ravnomjernim, visinskim šumama otpočinje najveća radna: sezona, kad šuma oživi, 1a rad poprima najveće razmjere, led i bura zatvaraju svaki prilaz u šume primorske gravitacije. SI. 3. Utovar trupaca u brod. Radna sezona u bukovini vrlo, je kratka. Dok još u jesenskom periodu možemo računati njezinim trajanjem od mjesec do mjesec i pol dana, dotle je proljetni period vrlo kratak a često praktički i nepostoji. Dok još led i snijeg koči svaki prilaz šumi, počinje kretanje sokova u bukovini. Forsirati nad i izvoz u zimskom periodu moguće je uz mnogo opreza i uz .vrlo dobro poznavanje prilika. U zimi 1946. god. traktor poslan da probije sniježne namete na cesti Novi—Stalak zamrzao se na putu i ostao okovan ledom kroz čitavu zimu. Sortimenti (bukovi trupci za ljuštenje) izvučeni na morsku obalu u zimi 1946. i 1947. i uskladišteni u Senju u jaikoj buri polijevani morem koje se je odmah na njima ledilo, dobili su ledeni oklop debljine na mjestima i do 50 centimetara, čime je svaka manipulacija bila privremeno 241 |
ŠUMARSKI LIST 7/1948 str. 44 <-- 44 --> PDF |
I onemogućena a utovar u brodove predstavljao je kroz cea 20 dana najozbiljniji problem (vidi sliku). Pilana Alan—Jablanac prisiljena je bila obustaviti oosao kroz 4—5 zimskih mjeseci. Istovremeno pilana Krasno zatrpana je bila gotovom piljenom robom na svom skladištu jer je otprema preko ledom okovanog Oltara nemoguća, a pilana Breze radila je pri temperaturi od —27° C. i rezala trupce zaleđene i tvrde kao kost. Uticaj klimatskih faktora na eksploataciju. Kakvu zapreku radu u zimskom periodu predstavlja na ovom terenu bura može si predočiti samo dobar poznavalac ovih radnih prilika i terena. Ne samo da je paraliziran svaki rad na radilištima 1000—1500 m visokim nego je onemogućen i svaki posao na skladištima i morskim lukama gdje bura postaje napose opasna za sitnije sortimente i piljenu robu koju raznosi i baca u more. Ukrcaji u brodove onemogućeni su po 15 i više dania. Bura paralizira svaki izvoz, na cestama stvara ledenu koru, a u gudurama kojima se provlače izvozni putovi, stvara nanose snijega i do 10 metara visoke. Uz buru kao opasan vjetar pojavljuje se u proljetnim i jesenskim danima vlažno i mokro jugo (široko) koje razvlazi teren a zatim stvara izvale ne samo u jelovim i smrekovim šumama nego i u borovim šumama gornje Jadranskih otoka (ovogodišnji slučaj Cresa, izvale u šumi Dundo na Rabu 1944. j si.). Prednji prikaz tek nam je djelomično označio mnogostranost problema koje priroda, klima i orografske prilike nameću eksploataciji. Sve to ali nije ni izdaleka slika borbe koju na tim terenima eksploatacija konstantno vodi sa oporom prirodom, velikim visinama, tropskim žegama ili pak sa burom, ledom i snijegom. Ne bi bili potpuni kad nebi uočili i na poteškoće skladišta u morskim lukama. Gotovim sortimentima treba u morskim lukama´ osigurati dovoljno prostrana i za brodove lako pristupačne skladišta, Mislim da je pogrešno stanovište, koje se je ponekad kod pojedinaca isticalo, da natrpanost luke drvenim sortimentima u ljetnoj turističkoj sezoni djeluju po turizam nepovoljno. Intenzivan rad, život u luci, promet brodova može interesantnost mjesta samo pojačati posebno pak kada uočimo da su kupališni rejoni primorskih mjesta od same luke prilično udaljeni (Novi) te buka luke ne ometa odmor posjetilaca. Ma kako uporno zauzeli stanovište osiguranja skladišta u morskim lukama, tehničke i terenske prilike nikada nas neće uslijed same prirode obale, stopostotnb zadovoljiti. Sa lučkih skladišta, ukoliko ne želimo da nam njihova prenatrpanost paralizira daljnji dovoz, drvni sortimenti treba uredno i brzo da odlaze, a po mom najdubljem uvjerenju, to će se riješiti jedino brodovima koje će biti na raspolaganju poduzeća za iskorištavanje šuma Sušak i kojima će isto prema vlastitom nahođenju i potrebi disponiratk Ovo je pitanje potrebno, a danas i moguće naj ekspeditivni je riješiti. Dr. D. Kabalin/ 242 |