DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1948 str. 40     <-- 40 -->        PDF

Po toj bi formuli ekonomičnost bila obratno proporcionalna uloženom vremenu
i srednjoj pogreški jedinice težine, a upravno proporcionalna duljini
D položene trase u vremenu r. Kod računanja faktora ../. (vidi tablicu 5.)
uzet je ovaj za spravu Starke i Kammerera jednak 100%.


Tablica 5.


Sprava D/km ±!./.1 t/s e E E°/o
Roubiček 1,167 0,208 0,97 1,20 5,77 57
Rost 1,096 0,223 1,00 1,10 4,93 49
Starke i Kamerer 1,092 0,092 1,17 0,93 10,11 100
Vizirni križevi 1,143 0,570 1,58 0,72 1,26 12


Formula (4) vodi dakle računa samo o kvantiteti rada (produktivnosti)


dok formula (5) vodi osim toga računa i o kvaliteti.


Izvodi u ovoj raspravi nemaju nipošto neki apsolutni, normativni karakter.
Oni nam mogu poslužiti samo kao neka ilustracija o odnosu točnosti,
odstupanjima i ekonomičnosti sprava, koje smo ispitali.


Konačno se u praksi postavlja pitanje, koji je zapravo padomjer »najbolji
«. Smisao »najbolji« ovisi o okolnostima pod kojima radimo. Na pr.
vizirni križevi, koji prema izvršenim ispitivanjima ispadaju relativno neekonomični
mogu i pod izvjesnim okolnostima (u pomanjkanju stručnog
osoblja i boljih sprava) biti ekonomični. Prema gornjim ispitivanjima ekonomični
padomjer Starke i Kamerer (vidi formulu 5) postaje u predjelima
izloženim jakom vjetru gotovo neekonomičan. Gornji podaci pokazuju također
opravdenost velike primjene u praksi padomjera Roubičeka i Rosta.


Q-z. tiale prfiUsi


NEKI PROBLEMI ISKORlSCAVANJA ŠUMA GRAVITACIJE HRVATSKOG
PRIMORJA (NOVI — SENJ — SV. JURAJ)


Iskorišćavanje šuma gravitacije Hrvatskog Primorjia ima neke svoje osobite
momente, koje ćemo u kratko nastojati prikazati, ne upuštajući se u ostale
probleme njihovog iskorišćivanja. To su:


1. Knaiški karakter i kupiranost terena tih šuma, razvijen vrtačama, ponorima
i dolcima.
2. Nadmorska visina šuma koje sačinjavaju gravitacionu zonu Hrv. Primorja
kreće se od cea 800 pa do 1.400 i više metara, dok pojedini prijevoji
kao-nal pr. Krečelj u Apatišanu dosiže 1.515 m. Sume leže u glavnom na hrptu
Velebita i Kapele. Prilaz u iste omogućen je tek sa nekoliko cesta koje prolaze
prirodnim prevojima.
238




ŠUMARSKI LIST 7/1948 str. 41     <-- 41 -->        PDF

3. Nad šumama poinenute gravitacije sukobljavaju se dva oštra i oprečna
klimatska režima — kontinentalni i mediteranski — što se posebice snažno
očituje u silnim kretanjima zraka (bura) i u formi te količini oborina.
Uticaj kraškog karaktera zemljišta na eksploataciju. Knatški teren pokriven
šumom u iznimnom je slučaju visoravan ili plato, u pravilu su to strme padine,
kosine, hrptovi i duboke kamenom bogate vrtače. U bukovim sastojinama su
kamenita rebra krša, djelomično pokrivena listincem, no u jelovim i smrekovim
šumama kameniti slojevi krša izbijaju na površinu često sa po više
metara visokim zubima, čunjevimal i lancima koji su tako oštri da je ponekad
kretanje tim šumama, bez naročitog opreza, nemoguće.


Prva faza eksploatacije — obaranje stabala — bori se sa ozbiljnim terenskim
poteškoćama. Radnik rušač mora napose oprezno usmjeriti pad stabla
jer i najopreznije usmjereno stablo, pri padu naj kamenitu oštru podlogu, lahko
puca, krši se, granje biva u zruaitnoj mjeri izlomljeno tek djelomično uporabivo,
,a u zimskim danima u zamrznutom stanju obarana stabla, a uz eventualnu
nepažnju ne sarno dal se često nego gotovo u pravilu prelamaju i rascjepljuju.


U hladnim zimskim danima bukovinu je u tome tek uz najveći oprez
moguće spriječiti. Ona pri padu na kamenitu i oštru podlogu tim jače puca
što je finije strukture i ravnije žice te su time´ štete još veće. Radi toga
ohalranju često mora prethoditi prekrivanje tla granjem u dovoljno visokoj
naslagi kako bi stablo pri padu ostalo neoštećeno.


SI. 1. Skladište celuloznog i ©grijevnog drveta u Bakru.


Da je oboreno stablo na ovakovom terenu teško prerezivati osobito kada
se stablo pri padu prepriječi preko vrtače, bez objašnjavanja je jasno.
Privoz do izvoznih puteva moguć je jedino vlakama koje su često vrlo
naporne i strme, i u mnogim slučajevima i skupe, no ujedno su i neophodne


239




ŠUMARSKI LIST 7/1948 str. 42     <-- 42 -->        PDF

jer sam izvozni put u razrivenoni kršu ne pobire direktno više od nekoliko
desetina metara lijevo i desno od svog planumia
Uticaj udaljenosti šuma od mora na eksploataciju. Velika nadmorska visina
uzrok je daljim problemima eksploatacije. Predio golog krša, računajući


SI. 2. Bukovi trupci u luci Senja, okovani ledom (zima 1946/47).


njegovu širiniu cestama koje od mora ulaze u šume, iznosi 20—25 km i istom
tu počinje šuma. Centri eksploatacije nalaze se, računajući od morske luke,
na 35 ili čak na 4(Mom kilometru.


Ovia(j dugi put treba, pri izvozu šumskih proizvoda, naročito vješto i smišljeno
svladavati, jer treba znati da je za pristup u šume potrebno cestama
dati naročito jake uspone koji često dostižu i do 10°/o na dugim relacijama,
a na pr. cesta Jablanac—Stirovača punih 20 km ima konstantan uspon prema
šumi od 7—9°/o bez predaha.


Ako uočimo (na pr. kod ovog zadnjeg slučaja) da se radi o cesti koja se
penje od mora do na 1.400 m nadmorske visine, ako uočimo da cesta u svojih
prvih 20 km prolazi golim kamenjarom, da temperature u žarkim ljetnim
danima dostižu do preko 50° C, da se u zimi spuštaju do —35° C. i više, poteškoće
bivaju očite. Kamion koji je na takovoj cesti upotrebljen kod izvoza
šumskih produkata) i koji mora 4—5 puta dnevno svladati tako ogromne
visinske razlike pri ekstremno visokim temperaturama, po cestama gdje oštra
kamena podloga nepojmljivo brzo ždere i dovodi do eksplozije automobilske
gume, gdje se i uz brdo radi velikih uspona, a i nizbrdo radi vrlo jakih okuka,
izlomljenosti ceste, pada u smjeru izvoza, mora voziti najjačim brziniama
(prva-druga), takav kamion vrlo brzo propada.


Prilazi koji se gorskim prevojima ogranaka Kapele i Velebita provlače
u pomenute šume malobrojni su i teški, a idući od mora disižu visinu od
1.000—1.400 m nad morem. Ceste Novi—Breze—Stalak, Senj—Vodice—Stalak,


^240




ŠUMARSKI LIST 7/1948 str. 43     <-- 43 -->        PDF

I


Senj—Vratnik—Melnice—Otočac, Sv. Juraj—Krasno i Jablanac—Alan—Stirovača
poznate su svojim grotlima, svojim najopasnijim točkama, mjestima koja
su poznata kao razbojište bure, leda i snijega. Vratnik, Oltari, Alan, Prosika,
Stalak, sva ta imena vrlo dobro poznaje svaki onaj tko je i djeloniično upoznao
eksploataciju u ovim šumama. To su vrata kojia vode u šume naše gravitacije,
no nažalost ta su vrata otvorena razmjerno mali dio godine; od novembra pa
sve do polovine miajiai prijeti opasnost da ih uz buru zabrtve led i snijeg. U
vremenu kad po nizinskim šumama Slavonije pa čak i po ravnomjernim, visinskim
šumama otpočinje najveća radna: sezona, kad šuma oživi, 1a rad poprima
najveće razmjere, led i bura zatvaraju svaki prilaz u šume primorske gravitacije.


SI. 3. Utovar trupaca u brod.


Radna sezona u bukovini vrlo, je kratka. Dok još u jesenskom periodu
možemo računati njezinim trajanjem od mjesec do mjesec i pol dana, dotle
je proljetni period vrlo kratak a često praktički i nepostoji. Dok još led i
snijeg koči svaki prilaz šumi, počinje kretanje sokova u bukovini.


Forsirati nad i izvoz u zimskom periodu moguće je uz mnogo opreza i uz


.vrlo dobro poznavanje prilika. U zimi 1946. god. traktor poslan da probije
sniježne namete na cesti Novi—Stalak zamrzao se na putu i ostao okovan
ledom kroz čitavu zimu. Sortimenti (bukovi trupci za ljuštenje) izvučeni na
morsku obalu u zimi 1946. i 1947. i uskladišteni u Senju u jaikoj buri polijevani
morem koje se je odmah na njima ledilo, dobili su ledeni oklop debljine na
mjestima i do 50 centimetara, čime je svaka manipulacija bila privremeno


241




ŠUMARSKI LIST 7/1948 str. 44     <-- 44 -->        PDF

I


onemogućena a utovar u brodove predstavljao je kroz cea 20 dana najozbiljniji
problem (vidi sliku). Pilana Alan—Jablanac prisiljena je bila obustaviti oosao
kroz 4—5 zimskih mjeseci. Istovremeno pilana Krasno zatrpana je bila gotovom
piljenom robom na svom skladištu jer je otprema preko ledom okovanog
Oltara nemoguća, a pilana Breze radila je pri temperaturi od —27° C. i rezala
trupce zaleđene i tvrde kao kost.


Uticaj klimatskih faktora na eksploataciju. Kakvu zapreku radu u zimskom
periodu predstavlja na ovom terenu bura može si predočiti samo dobar poznavalac
ovih radnih prilika i terena. Ne samo da je paraliziran svaki rad na
radilištima 1000—1500 m visokim nego je onemogućen i svaki posao na skladištima
i morskim lukama gdje bura postaje napose opasna za sitnije sortimente
i piljenu robu koju raznosi i baca u more. Ukrcaji u brodove onemogućeni
su po 15 i više dania. Bura paralizira svaki izvoz, na cestama stvara
ledenu koru, a u gudurama kojima se provlače izvozni putovi, stvara nanose
snijega i do 10 metara visoke.


Uz buru kao opasan vjetar pojavljuje se u proljetnim i jesenskim danima
vlažno i mokro jugo (široko) koje razvlazi teren a zatim stvara izvale ne
samo u jelovim i smrekovim šumama nego i u borovim šumama gornje Jadranskih
otoka (ovogodišnji slučaj Cresa, izvale u šumi Dundo na Rabu
1944. j si.).


Prednji prikaz tek nam je djelomično označio mnogostranost problema
koje priroda, klima i orografske prilike nameću eksploataciji. Sve to ali nije
ni izdaleka slika borbe koju na tim terenima eksploatacija konstantno vodi sa
oporom prirodom, velikim visinama, tropskim žegama ili pak sa burom, ledom
i snijegom.


Ne bi bili potpuni kad nebi uočili i na poteškoće skladišta u morskim
lukama. Gotovim sortimentima treba u morskim lukama´ osigurati dovoljno
prostrana i za brodove lako pristupačne skladišta, Mislim da je pogrešno stanovište,
koje se je ponekad kod pojedinaca isticalo, da natrpanost luke drvenim
sortimentima u ljetnoj turističkoj sezoni djeluju po turizam nepovoljno. Intenzivan
rad, život u luci, promet brodova može interesantnost mjesta samo pojačati
posebno pak kada uočimo da su kupališni rejoni primorskih mjesta od
same luke prilično udaljeni (Novi) te buka luke ne ometa odmor posjetilaca.
Ma kako uporno zauzeli stanovište osiguranja skladišta u morskim lukama,
tehničke i terenske prilike nikada nas neće uslijed same prirode obale, stopostotnb
zadovoljiti. Sa lučkih skladišta, ukoliko ne želimo da nam njihova
prenatrpanost paralizira daljnji dovoz, drvni sortimenti treba uredno i brzo
da odlaze, a po mom najdubljem uvjerenju, to će se riješiti jedino brodovima
koje će biti na raspolaganju poduzeća za iskorištavanje šuma Sušak i kojima
će isto prema vlastitom nahođenju i potrebi disponiratk Ovo je pitanje
potrebno, a danas i moguće naj ekspeditivni je riješiti.


Dr. D. Kabalin/


242