DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1948 str. 44 <-- 44 --> PDF |
I onemogućena a utovar u brodove predstavljao je kroz cea 20 dana najozbiljniji problem (vidi sliku). Pilana Alan—Jablanac prisiljena je bila obustaviti oosao kroz 4—5 zimskih mjeseci. Istovremeno pilana Krasno zatrpana je bila gotovom piljenom robom na svom skladištu jer je otprema preko ledom okovanog Oltara nemoguća, a pilana Breze radila je pri temperaturi od —27° C. i rezala trupce zaleđene i tvrde kao kost. Uticaj klimatskih faktora na eksploataciju. Kakvu zapreku radu u zimskom periodu predstavlja na ovom terenu bura može si predočiti samo dobar poznavalac ovih radnih prilika i terena. Ne samo da je paraliziran svaki rad na radilištima 1000—1500 m visokim nego je onemogućen i svaki posao na skladištima i morskim lukama gdje bura postaje napose opasna za sitnije sortimente i piljenu robu koju raznosi i baca u more. Ukrcaji u brodove onemogućeni su po 15 i više dania. Bura paralizira svaki izvoz, na cestama stvara ledenu koru, a u gudurama kojima se provlače izvozni putovi, stvara nanose snijega i do 10 metara visoke. Uz buru kao opasan vjetar pojavljuje se u proljetnim i jesenskim danima vlažno i mokro jugo (široko) koje razvlazi teren a zatim stvara izvale ne samo u jelovim i smrekovim šumama nego i u borovim šumama gornje Jadranskih otoka (ovogodišnji slučaj Cresa, izvale u šumi Dundo na Rabu 1944. j si.). Prednji prikaz tek nam je djelomično označio mnogostranost problema koje priroda, klima i orografske prilike nameću eksploataciji. Sve to ali nije ni izdaleka slika borbe koju na tim terenima eksploatacija konstantno vodi sa oporom prirodom, velikim visinama, tropskim žegama ili pak sa burom, ledom i snijegom. Ne bi bili potpuni kad nebi uočili i na poteškoće skladišta u morskim lukama. Gotovim sortimentima treba u morskim lukama´ osigurati dovoljno prostrana i za brodove lako pristupačne skladišta, Mislim da je pogrešno stanovište, koje se je ponekad kod pojedinaca isticalo, da natrpanost luke drvenim sortimentima u ljetnoj turističkoj sezoni djeluju po turizam nepovoljno. Intenzivan rad, život u luci, promet brodova može interesantnost mjesta samo pojačati posebno pak kada uočimo da su kupališni rejoni primorskih mjesta od same luke prilično udaljeni (Novi) te buka luke ne ometa odmor posjetilaca. Ma kako uporno zauzeli stanovište osiguranja skladišta u morskim lukama, tehničke i terenske prilike nikada nas neće uslijed same prirode obale, stopostotnb zadovoljiti. Sa lučkih skladišta, ukoliko ne želimo da nam njihova prenatrpanost paralizira daljnji dovoz, drvni sortimenti treba uredno i brzo da odlaze, a po mom najdubljem uvjerenju, to će se riješiti jedino brodovima koje će biti na raspolaganju poduzeća za iskorištavanje šuma Sušak i kojima će isto prema vlastitom nahođenju i potrebi disponiratk Ovo je pitanje potrebno, a danas i moguće naj ekspeditivni je riješiti. Dr. D. Kabalin/ 242 |