DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1948 str. 10     <-- 10 -->        PDF

sta odnosno graba teže, što vjerovatno ovisi o tvrdoći drveta. Prema tome
uzevši za jedinicu težine obradbe hrasta, između hrasta, jasena, brijesta i
graba stajao bi odnos 1 : 1,11 : 1,43 : 1,43.


Prosječna visina panja iznosila je kod obaranja sa pilom Teles 12
cm, a sa pilom Mercury 14 cm t. j . i ui jednom i ul drugom slučaju između
.. i */. promjera panja. Ona ostaje približno jednaka bez obzira na debljinu
stabla u panju. Visina panja ovisi zapravo samo o konstruktivnom osobinama
pile.


Utjecaj zatupljenosti lanca na efekat piljenja (cnč/sek).


Usporedno sa ostalim ispitivanjima obračunali smo pad efekta piljenja
u cm2/sek u vezi sa trajanjem efektivnog radnog vremena od brušenja pile.
Rezultate koje smo postigli pokazuje grafikon na si. 8. Iz njega se vidi
da efekat čistog piljenja opada sa vremenom rada i to najprije brzo, a


Vrijeige /tjžjf/>iyenfa


SI. 8. Ovisnost efekta piljenja o proteklom vremenu od brušenja lanca
(linija zatupljenosti)


onda sve lakše. Uzevši u obzir da je početni efekat piljenja nakon brušenja
u cmVsek iznosio 100%, nakon dva sata punog rada (čistog piljenja) on
je pao na cea 50%.


Iz ovoga možemo izvuci zaključak za praksu da o podnevnom odmoru
(nakon 4 sata rada sa pilom), treba izmijeniti lanac pile sa nabrušenim,
ako nećemo da efekat padne ispod 60% početnoga (u toku 4 sata rada
otpada na čisto piljenje prosječno 30% radnog vremena tj. lh i 18´).


Ova činjenica ima veliko praktično značenje kako za sam čisti efekat
piljenja u cmVsek, tako i za učinak u toku radnog dana, te ekonomski
i finansijski efekat rada sa motornom pilom. Naravna stvar da povećanje
zatupljenosti ovisi i o načinu brušenja te kvaliteti čelika od kojeg je
načinjen sam lanac.


256