DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1948 str. 27     <-- 27 -->        PDF

Naravno, da borovog prelca i njegovu pojavu ni time ne ćemo moći potpuno
eliminirati ali ćemo ga barem, bez velikih poteškoća i izdataka, »držati na uzdi«.


Na kršu je redovita pojava, da se mlađe kulture temeljito očiste od gusjenica,
dok na pojedinačnim visokim stablima, prosto iz tehničkih nemogućnosti,
ostaju pojedina gnijezda, koja kasnije, slijedećih godina, postaju izvor novih
zaraza. Ing. Vladislav Beltram


3€M*S., male Mamite


o ČISTIM SJEČAMA U BRDSKIM SUMAMA
U prvom broju »Šumarskog lista« za god. 1948 izašle su kritika Dr. ing.
Trebugova i Dr. ing. Pipana na moj članak »Racionalizacija izvoza drveta«.


Oba recenzenta podvrgli su kritici u stvari tek jednu uzgred nabačenu
misao o čistim sječama u brdskim šumama, koja je kao takva ostala neobrazložena
i nepotkrepljena dokazima. Utoliko je više neshvatljivo na osnovu čega
je Dr. Pipan dao svojim primjedbama naslov »O racionalizaciji i prividnoj
racionalizaciji«. Još više začuđuje završna rečenica njegovih primjedaba: »Ovakove
postupke treba žigosati kao prividnu i lažnu racionalizaciju«. Takva osuda
bi]a bi preoštra čak i onda, kada bi se odnosila na čiste sječe, jer ta misao
u mom članku, kako rekoh, nije obrazložena, a gledišta na to pitanje ne moraju
da se podudaraju. Međutim, riječ »Racionalizacija«, koju sam upotrebio u
naslovu moga članka, u cjelosti se odnosi na racionalizaciju IZVOZA drveta.
Ta činjenica ne može da izazove sumnju ni kod koga, koji je članak pročitao.
Ostaje, dakle, pretpostavka, da je Dr. Pipan shvatio opisane načine izvoza drveta
kao da su uslovljeni čistom sječom. Međutim, na strani 302 u poslednjem pasusu
moga članka stoji sasvim jasna i određena rečenica: »... razmatranje ...^
blema izvoza drveta iz šume, u daljnjem izlaganju, nije bezuslovno vezano z*
način gospodarenja čistom sječom.«


Tu omašku Dr. Pipana sasvim ispravno podvuklo je i uredništvo »Su^marskog
lista« u svojoj izjavi i pošto drugih primjedaba u pogledu opisanih
načina izvoza drveta nije bilo (premda je to raspravljano skoro na svih 27
štampanih strana), nema ni razloga da se na tome i dalje zadržavamo.


Druga je stvar sa pitanjem čistih sječa. Ono je aktuelno, jer se Čiste


sječe i sada sprovode i to baš u brdskim šumama, pa je svaki prilog raščišća


vanju ovoga pitanja neobično važan i za nas, šumare, i za same šume.


Principielni stav Dr. Tregubova i Dr. Pipana po tom pitanju izložen je
sasvim jasno i određeno. Njihov stav i njihova shvatanja nedvojbeno djele
.mnogi stručnjaci u zemlji. Međutim i obratno gledište ima svojih pristalica.


Razlozi, koje su izneli Dr. Tregubov i Dr. Pipan protiv čistih sječa u


brdskim šumama nesumnjivo su vrlo jaki. Ali, oba recenzenta iznijeli su


izvjesne dokaze, koji nisu posve tačni.


Ni Dr. Tregubov, ni Dr. Pipan nisu uzeli u obzir razliku u političkom
uređenju Države prije rata i danas. Da su oni vodili o tom računa, sigurno
ne bi povlačili paralelu između predratnih prilika i današnjih, pogotovo ne
bi se spomenula okupacija Bosne po Austriji. Cilj trgovca drveta zaista je bio
njegov lični profit i njegov interes za šumu prestajao je onog trenutka, kada
bi izvukao iz šume i posljednje posječeno stablo. Danas pek su šume i njihova
eksploatacija u rukama narodne države, a ne pojedinih privatnih profitera.
Razlika, koja odavde proističe, jasna je sama po seid.


273