DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1948 str. 29 <-- 29 --> PDF |
i takve sastojine bile su prepuštene same sebi, Niko i ničim nije im pružio pomoć, da savladaju sve poteškoće i da zaista stvore zdrave punovrijedne sastojine. One ih, pod takvim okolnostima, nisu mogle niti će moći da stvore, jer od bolesnih roditelja ne može biti zdravog podmlatka. U takvim šumama, i kad odrastu, neće se moći vršiti selekcija, jer nema izbora. Proces obnavljanja valjanih žurna prebomjm načinom, proces poboljšanja kvaliteta drva otegao bi se, na taj način, kroz dugi niz decenija, a možda i vjekova. Eto, iz tih razloga tu je potrebno možda riskantnije, ali odlučno, radikalnije i skoro jedino moguće upiitamje čovjeka uvođenjem čistih sječa i vještačkim pošumiljavanjem posječenih površina. Kao posljedica eksploatacije šuma po privatnim kapitalistima u Bosni postoji još jedan, problem, a to su šume nasilno pretvorene iz mješovitih u skoro čiste bukove sastojine. Poznata je stviar na koji je način do njih došlo. Ondašnji eksploatatori šuma na mnogim mjestima nisu htjeli da sijeku bukvu, mada su plaćah šumsku taksu. Još je gore što su pojedina preduzeća sjekla ipak najbolja stabla. Danas su i te šume slabog kvaliteta. I one čekaju uplitanje čovjeka, primjenu radikalnijih mjera ,ako se hoće, da se na tim terenima podignu; kvalitativno bolje mješovite sastojine. Druga je stvar, da li će uspjeti vještačko pošumljavianje. Objektivno govoreći ni vještačko, ni prirodno pošumljavanje ne pružaju 10O°/o garanciju uspjeha. Šta više, poznato je pravilo, da se ne može svaka površina ponoviti prirodnim putem. To isto važi i za vještačko pošumljavanje. Ali, tu su stručnjaci, tu su najmoderniji načini vještačkog pošumljavanjia. To je, u ostalom.´, borba za bolje šume, za bolji kvalitet drveta. Ako šuma može da opstane sama, još prije će moći da opstane uz pomoć čovjeka. Treba na ovom mjestu kazati, da je stvarno poznat čitav niz neuspjelih pokušaja u pogledu vještačkog pošumljavianja, ali isto su tako poznati divni primjeri uspješnih pokušaja. Na teritoriji bivših ugovornih područja kod Han- Pijeska, postoje šume posječene golom sječom za vrijeme Austrije i obnovljene vještačkim putem. Danas su to skoro najljepše sastojine iako se nlalaze baš na kršu. Sličnih primjera ima i na teritoriji bivših ugovornih područja kod Drvara i Teslica (sliv Velike Usore), pa i na drugim mjestima. Konstatacija Dr. Tregubova u pogledu razvitka vegetacije na čistim sječinama ne izaziva nikakve sumnje, ali sav taj ciklus razvitka uslovljen je potpunim prepuštanjem ogoljelog zemljišta njegovoj vlastitoj sudbini. Šume, koje sam spomenuo kao nastale nakon vještačkog pošumljavanja zato su i uspjele, što su potrebne mjere bile preduzete na vrijeme, pošumljavanje odmah izvršeno, a pošumljene površine su bile, dok je to bilo potrebno, po d strogo m i stvarnom zabranom paše. A zar je to danas nesprovodivo? Da je vještačko pošumljavanje skuplje od prirodnog ne treba ni govoriti, ali sastojine nastale na takav način, nedvojbeno su bolje od nastalih prirodnim putem. I kvalitet drveta u njima je bolji. One se razvijaju manje više pod istim okolnostima, Nema u drvetu onih varijacija u širini godova, koje su tako karakteristične za drvo iz prebornih šuma. Međutim, od svega je najvažnije, da u ovom slučaju čovjek stvara ono, što on hoće, a ne prepušta prirodi, da ona odlučuje šta će rasti, u kakvom omjeru i kakvog kvaliteta. Trošak vještačkog pošumljavanja u prugama sjetvom sjemena, koji će se najviše primjenivati u bosanskim šumama, i nije tako velik, kako to možda izgleda na prvi pogled. Ovo bi bili razlozi opšteg i principijelnog karaktera, koji govore za čiste sječe baš u brdskim šumama Bosne, obzirom na uzgojne momente. 275 |