DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1948 str. 11     <-- 11 -->        PDF

Ing. Ilija Lončar (Zagreb}:


POŠUMLJIVANJE NIZINSKIH ŠUMA


.............. ..... HA .........


Kod nas je hrast lužnjak glavni pretstavnik nizinskih šuma, gdje on
prečesto tvori čiste sastojine. Kalamiteti u tim nizinskim hrasticima stoje
u uzročnoj vezi sa uzgojnim težnjama i praksom u prošlosti, koja je išla
za tim, da se ovoj našoj najvrednijoj i najrentabilnijoj vrsti osigura što
veći prostor a na račun ostalih vrsta, koje su ranije živjele s njom u prirodnoj
smjesi. — Takova praksa uzgoja šuma u prošlosti, potiskivanjem
ostalih vrsta, dovela je do stvaranja mnogih čistih sastojina hrasta na
ogromnim površinama, što je pogodovalo razvoju njegovih brojnih neprijatelja,
a da se u uzgojnom pogledu nisu postigli željeni rezultati, već naprotiv,
odnosne sastojine su nazadovale. Uzgoj njihov je baš zbog toga
pomanjkanja ranijih pratilaca hrasta lužnjaka postao težak, jer stradava
čistoća debla, uslijed česa se mnogo gubi na kvaliteti najvrijednijeg dijela
stabla.Osim toga, zbog rijetke krošnje hrasta, znatan dio svjetla ostane
neiskorišten, tlo je slabije zaštićeno, pa je u mnogo nepovoljnijem stanju
\ zakorovljuje se. — Uslijed takova stanja produkcija je drvne mase manja,
a naravski i manja raznolikost sortimenata, što sve mnogo smanjuje
uspjeh gospodarenja. Potpuno je narušena harmonija koja je nekad u prirodnoj
šumi postojala i koja je ujedno jedan od važnih životnih uslova
u borbi sastojina proti kalamiteta.


Redoviti su pratioci lužnjaka kod nas vrba, topola, jasen, joha, brijest,
grab, klen, lipa, divlje voće, a na brežuljcima i višim položajima, pa i na
grebenima još i bukva. Ove vrste su nekad tvorile prirodne šume naših
nizina.


Važnu ulogu u nizinskim šumama dobiva kanadska topola. Zbog jakog
prirasta i velike uporabivosti treba ju forsirati svagdje, gdje joj odgovaraju
prirodni uslovi.


U interesu je obrane i uzgoja hrasta lužnjaka da se navedene vrste
uzmu u obzir kod obnove nizinskih šuma i tako stvore prirodnije mješovite
sastcjine. One će biti otpornije i vrijednije od čistih sastojina, a dati će
i znatno veću drvnu masu.


Nastaje pitanje kako da se osigura povoljno, prirodnija smjesa odnosno,
kako da izvedemo pošumljavanje raznim vrstama na istoj površini,
a da najbolje udovoljimo uzgojnoj potrebi mješovite nizinske sastojine i
da postignemo što veću drvnu masu.


Možemo razlikovati uglavnom tri tipa sastojina:


1. Mješovite sastojine sa hrastom kao glavnom vrstom, ali obično bez
kanadske topole.
2. Mješovite sastojine sa hrastom, a uz ostale vrste i sa kanadskom
topolom.
3. Mješovite sastojine sa kanad. topolom kao glavnom vrstom, ali
obično bez hrasta.
Kod prvog tipa nizinskih sastojina dolaze u obzir od tvrdih listača uz
hrast lužnjak u glavnom jasen obični, grab, klen, brijest, am. jasen, bagrem,
od mekih listača lipa, joha, vrba, ob. topola.


289