DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1948 str. 14     <-- 14 -->        PDF

jini. Razvoj topolina debla, koje je glavni cilj uzgoja, nije ni u ovom slučaju
mnogo povoljniji od onoga u čistim sastojinama. Tlo je međutim manje
zakorovljeno, a ukupan prirast sastojine je svakako veći uslijed potpunijeg
iskorištavanja svijetla,


U interesu razvoja valjane krošnje potrebno je da se topole jače razmaknu
i da se između njih stave vrste koje imaju sporiji visinski prirast,
te koje lako podnose zasjenu topole. Tada će topola imati mogućnost da
rano nadvisi ostale vrste. Pošto se radi o jednakim prilikama staništa, kao
kod prvog sastojinskog tipa, važan nam je i uzgoj ostalih vrsta, naročito
hrasta lužnjaka i jasena. Svakako ćemo nastojati da i ovima osiguramo
povoljne prilike za razvoj.


Povoljan uzgoj kanadske topole, a i ostalih vrsta, zamišljamo si uz
raspored na skici br. 2,


, i. hrAit, Z jasen, h^A, ajattn., Safib-m ,
3 §fti& i Afen, . kanadctka. topota.


se .


U ovom slučaju red od reda topole bio bi razmaknut oko 12 m, što
bi zapravo bila najmanja udaljenost topole od topole. Proredom bi se taj
razmak samo mogao još povećati. Do topole dolazi grab, klen, koji bi se
p>omiješali i u ostalim redovima. Popunjavanje bi se vršilo u glavnom
grabom, naravski na ocjeditim površinama, kao i kod prvog tipa, U redove
topole mogao bi doći am. jasen, vrba, bagrem, grab.


Uz ovakovu sadnju otpao bi uzgoj velikog broja kan. topole. Nju
bi uzgajali za dobivanje trupaca. Razmak njenih biljki u redu treba da
bude bar 3 m, kada bi po prilici 3 kom. topole bila izvađena takom prorjeda
uz ostavljanje svake četvrte sadnice za konačnu sječu. Tako bi se
postepeno i u redovima topole postigao razmak njenih stabala od oko
12 m, što naravski ne mora biti, jer kod ocjene koje stablo će se kod prorjede
vaditi, ne može da odlučuje neka strogo odmjerena šablona, već
samo uzgojni obziri. Uz ovakav uzgoj ostalo bi po ha za konačnu sječu oko
70 kom. topolovih stabala, koja bi uz ophodnju za topolu od 30—40 godina
dala vrlo vrijedne trupce. No već i tokom proreda dobilo bi se vrijednog
materijala za tehničke svrhe.


292