DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1948 str. 17     <-- 17 -->        PDF

brzog rasta i velikog zahtjeva za svjetlom, što će svakako povoljno djelovati
na pravilan razvoj njihovih krošanja. Niža, donja etaža će zasjenjivati
tlo i čistiti debla. Održanje te etaže i njeno unapređenje je od velike
važnosti za uspješan uzgoj ostalih vrsta, naročito topole.


Uzgoj kan. topole je kod nas vrlo važan. Potreba na njenom drvu je
velika, a u budućnosti će biti još veća. Radi svog brzog rasta i velike
uporabivosti zaslužuje ona naročitu pažnju. Njezin uzgoj nije kod nas još
praktički ispitan i praktički rad za sada ne ide dalje od uobičajene šablone,
koja međutim ne daje povoljne rezultate.


U prednjem razlaganju postavili smo kao pravilo za kan. topolu da
joj krošnja treba razmjerno velik prostor i mnogo svjetla. Međutim to
pravilo, koje je približno postavljeno glede uzgoja topole, vrijedi — naravski
u raznolikoj mjeri — i za ostale vrste, koje traže mnogo svjetla.


Pošumljivanje kan. topolom vrši se obično upotrebom zakorij enjenih
reznica uzgojenih u rasadniku, u manjoj mjeri direktno reznicima. Uzgoj
zakorij. reznica je dosta skup, jer zahtijeva veliku površinu za razmjerno
mali broj reznica. Naime zakorij. reznice se kod nas uzgajaju sa razmakom
redova od 40 cm, a sadnica od sadnice u redu sa 20 cm. Prema tome na
1 aru (100 m2) može se uzgojiti oko 1.250 kom. sadnica. Kod pošumljavanja
na dosadanji način, gdje je razmak sadnica bio najviše 2 m, trebalo je za
pošumljenje 1 ha najmanje oko 2.500 kom. zakorij. reznica, za čiji uzgoj
je u rasadniku potrebna površina od cea 2 ara, što kod velikih pošumljivanja
svakako znači veliku površinu rasadnika i prema tome visoke troškove
proizvodnje sadnica.


Kod gore´preporučenog načina pošumljavanja, gdje je najmanji razmak
biljki, topole 6 X 3 m, na jednu biljku otpada površina od 18 m2, što znači
da na ha površine dolazi samo oko 555 zakorij. reznica. U poredbi sa
gore navedenom količinom takvih reznica vidimo da sa istom količinom
u našem slučaju možemo izvršiti pošumljavanje topolom na 4.5 puta većoj
površini. Ako je razmak redova veći od 6 m, pa čak i 12 m kao kod navedenog
drugog tipa sastojina, onda je po ha broj topolovih sadnica još za
polovicu manji. Svakako bi na ovaj način postigli znatnu uštedu na ovoj
vrsti sadnica, odnosno sa istim brojem uzgojenih reznica mogli bi kan.
topolu unijeti na mnogo većoj površini, dok bi za stvaranje mješovite i
podstojne sastojine na istoj površini između sadnica topole došle do uporabe
druge vrste sadnica, čiji uzgoj je lakši.


Pošumljavanje sa zakorijenj. reznicama ima svakako prednost pred
pošumljavanjem sa reznicima topole na dosadanji način. Međutim zakorijenjene
reznice kod vađenja obično dosta stradaju, korijenje im se osakati,
pa uspjeh često nije onakav kakav bi mogao biti uz oprezan uzgoj i sadnju.
Bilo bi vrijedno isprobati pošumljavanje sa reznicima u proljeću uz obradu
zemlje na površini od 40 X 40 cm, u koju plohu bi se stavila reznica na
način kako to preporuča Dr. Asen Biolčev u svome Uputstvu »Proizvodnja
topolovih sadnica reznicima«. Po njemu treba da su reznice duge samo
15—18 cm i da se sade potpuno vertikalno, a ne koso, kako se to često
preporučalo dosada. Taj način bi se mogao upotrebiti naročito na čistinama
koje bi bilo korisno u jeseni duboko preorati. Pretpostavljamo da
bi se ovakova reznica razvila u obrađenoj zemlji jednako kao u biljevištu,
te ne bi trpila od povrede korijenja, koje je neizbježivo kod reznica, koje
se presađuju iz rasadnika. Vjerujemo da bi uspjeh takova pošumljavanja


295