DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1948 str. 28     <-- 28 -->        PDF

tan broj stručnjaka naših i stranih vrše floristička i biljnogeografska istraživanja,
istražuju tehniku sadnje, vrst drva i razmatraju ekonomske probleme
krških krajeva.


Rezultati ovog rada na kršu bile su većim delom monokulture od nekoliko
Pinus vrsta, koje se danas viđaju duž ćele jadranske obale a i u
unutrašnjosti. Taj metod pokušava današnje šumarstvo da napusti.


U dendrometriji istraživački1 rad se odnosi na određivanje drvne mase
stojećih stabala i sastojina, izrade tablica drvnih masa, poboljšanje meraćih
sprava i određivanje prirasta.


Rezimirajući, može se reći da naučno-istraživački rad ovog perioda
jednim delom ima samo historijsku vrednost, dok drugim delom prestavlja
vredne tehničko-šumarske tekovine koje treba danas sistematski proučiti,
srediti i njima se koristiti u daljnjem iradu.


Međutim sve ideje o normalnoj šumi i potrajnosti prihoda malo su
uticale na način eksploatacije šuma, koju su izvodila velika drvna preduzeća,
i koja su koncem I. Svetskog rata potpuno izmenila strukturu
dobnih razreda u našim šumama, ostavljajući malodobne sastojine i šikare.


II.
Drugi period naučno-istraživačkog rada u šumarstvu Jugoslavije zahvata
period između dva svetsika rata t. j . rad u okviru stare Jugoslavije
i okupacije.


Usled povremenih konjuktura posle I. Svetskog rata — i pored već
osetnog pomanjkanja drvnih masa — nastaje još bezobzirnija eksploatacija
šuma, u prvom redu na račun većih godišnjih etata t. zv, prethvata,
zatim sečom srednjedobnih sastojina i otvaranjem još preostalih neotvorenih
kompleksa. Radi što brže amortizacije investicija pojačava se intenzitet
seča u prebornini šumama u tolikoj meri, da je pomlađivanje šuma
slabo obezbeđeno.


Usled narušene prirodne ravnoteže u šumama, nastupaju razne epidemije
u slavonskim hrasticima, navale potkornjaka u Bosni i t. d., koje
uzrokuju sušenja i osetno snizuju postojeću drvnu zalihu.


Ukazuje se potreba da se te pojave — koje dovode u pitanje alimentaciju
krupnih drvnih industrija — naučno ispitaju i pronađu načini
i sretstva da se štete spreče.


Dalje, pomanjkanje hrastovine i porast njene vrednosti, traži da se
naučno ispitaju i utvrde točnije metode kubisanja i ustanovljavanja sastojinske
drvne mase i sastojinskog drvnog prirasta.


S druge strane sve veća primena drveta u raznim granama industrije
i dnevnog života tražila je da se naučno ispitaju tehnička svojstva drveta
kao i metode njegove hemijske prerade.


U takvoj situaciji nastaje potreba za jednom organizovanom formom
naučno-istraživačkog rada u šumarstvu. U tu svrhu bili su posle I. svetskog
rata najpodesniji šumarski fakulteti na univerzitetima.


Godine 1920. Ministarstvo šuma i rudnika traži od poljoprivrednošumarskog
fakulteta u Zagrebu da organizuje šumske pokuse u cilju: ustanovljivanja
prirasta, izrade prihodnih skrižaljaka za hrast, bukvu i jelu
i uzgoja sastojina, jer su ti problemi naročito interesovali Ministarstvo kao
prodavaoca drvne mase.


306