DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1948 str. 3     <-- 3 -->        PDF

ŠUMARSKI LIST


GLASILO ŠUMARSKIH SEKCIJA DRUŠTAVA INŽENJERA
I TEHNIČARA FNR JUGOSLAVIJE


GODIŠTE 72. SEPTEMBAR-OKTOBAR GODINA 1948.


Ing. Josip Šafar (Zagreb)


O PREDUVJETIMA PLANSKE ORGANIZACIJE I UNAPREĐENJA


ŠUMSKO-UZGOJNIH RADOVA


0 ........ ........... ... ....... ........... . ...
......... ........ ............... ......


U šumarstvu je već ranije postojalo planiranje proizvodnje na osnovu
uredajnih elaborata te drvosječnih i uzgojnih prijedloga i osnova za pošumljavanje.
U ostalom dijelu šumske privrede, napose u šumskoj industriji,
nisu uopće postojali nikakvi perspektivni planovi, a ukoliko ih je i
bilo, oni su bili odraz zahtjeva pojedinih financijskih grupa. Ali svi ti
planovi izrađivali su se za pojedine šumske komplekse posve odjelito.
Jedinstvenog planiranja za čitavu šumsku privredu nije bilo, a nije ga ni
moglo biti u uslovima kapitalističke privrede.


Promjenom ekonomskih i društvenih odnosa stvorene su mogućnosti
za planiranje proizvodne djelatnosti čitave narodne privrede sa svim
njenim sastavnim dijelovima pa prema tome i za planiranje u šumskoj
privredi. Time su stvoreni i uslovi za planiranje šumsko-uzgojnih radova
u potpunom smislu te riječi, jer ranije gosp. osnove i elaborate ne možemo
smatrati planiranjem.


Zadatak planiranja šumsko-uzgojnih radova jest, da se na osnovu
proučavanja prirodnih i gospodarskih okolnosti proizvodnje utvrdi: gdje
i kada te putem kojih najpovoljnijih organizacionih oblika i tehničkih
mogućnosti treba da se racionalno podižu, njeguju i uzgajaju biološki
otporne sastojine za postizavanje određenih gospodarskih ciljeva. Svrha
ovog planiranja je, da se u što kraće vrijeme i sa što manje troškova i
gubitaka poveća prirast i njegov kvalitet.


Planiranjem uzgojnih radova daju se smjernice za napredan razvoj
sastojina i pošumljavanje u skladu s ekonomskim ciljem, a na osnovu tih
smjernica uređivač stvara odluku o iskorišćavanju prihoda u okviru odredaba
općeg privrednog plana i šumsko-privrednog plana.


Pravilnom primjenom tehnike uzgajanja iskorišćavaju se prirodne
sile za proizvodnju i dobivanje većih prihoda. Općenito, u šumskom gospodarenju
proizvodnja drveta i iskorišćavanje šumskih proizvoda više ili
manje su povezani dijelovi jedne cjeline, u kojoj se čitav rad usmjeruje
na racionalno prikupljanje sadašnjih i na stvaranje budućih, većih prihoda.


281




ŠUMARSKI LIST 9-10/1948 str. 4     <-- 4 -->        PDF

Pravilna primjena tehnike uzgajanja šume nemoguća je, ako se organizacijom
radova kompleksno ne obuhvate, raščlane i planski ne rješavaju
osnovni problemi i ujedno preduvjeti napredne proizvodnje šume. U protivnom
slučaju čitav proizvodni proces nije siguran i ovisan je o mnogim
nepredviđenim okolnostima.


Potražnja drveta danas je vrlo velika, a. raznovrsnost upotrebe sve
mu više raste. Stoga je potrebno da se u šumskoj privredi pronalaze i sustavno
ostvaruju bolje i nove organizacione i tehničke mogućnosti u svrhu
povećavanja proizvodne sposobnosti.


Da se postigne intenzivno unapređenje uzgajanja šuma, potrebno je
da se ispunjuju ovi osnovni preduvjeti:


1. izgraditi mrežu dobro planiranih izvoznih naprava i time postići
dostupnost objekata;
2. osnivati manja područja najnižih upravnih jedinica i lugarija;
3. usavršiti i pravilno rasporediti stručni kadar šumarskog osoblja;
4. rasteretiti šumarsko upravno osoblje od šablonskih administrativnih
i nestručnih poslova, te mu omogućiti da što više stručno djeluje
na terenu;
5. sustavno upoznavati gospodarski objekt;
6. stvarati i usavršavati stalan kadar kvalificiranih šumskih radnika;
7. svestrano razraditi dugoročni plan uzgajanja na kratkoročne planove,
te evidentirati stvarne rezultate i promjene i statistički ih srediti;
8. kontrolirati i ocjenjivati izvršenje plana.
Navedeni preduvjeti naprednog uzgajanja šuma većim dijelom međusobno
su ovisni, oni se većinom i uslovljuju, pa o njihovom ispunjavanju,
ovisi pravilna primjena tehnike uzgajanja i konačan ekonomski uspjeh.
O većini tih preduvjeta mnogo je raspravljano i pisano, mnogi se u nas
sistematski rješavaju, dok je rješavanje ostalih u stadiju početnog razvoja.
Razumljivo je, da su za ispunjavanje tih preduvjeta potrebna veća
financijska sredstva. Intenzivnijim uzgajanjem postepeno se povećava
kvantitet i kvalitet šumskih proizvoda, što opravdava ulaganje većih investicija
za progresivan razvoj uzgajanja i obnove šuma.
Ad 1. O izgradnji dobro projektirane mreže izvoznih puteva i o njihovom
pravilnom uzdržavanju ovisi ne samo rješavanje pitanja transportnih
troškova, cijena šumskih proizvoda i mogućnost procentualno većeg
iskorištavanja porušenog drveta i manje vrijednih stabala, nego i mogućnost
pravilnog uzgajanja kao i čitava provedba gospodarske osnove. Redovnim
čišćenjem, prorjedivanjem i pravilnim oblikovanjem sastojina dobiva se
ne samo sirovina, nego se tim uzgojnim zahvatima sastojine kvalitativno
poboljšavaju. Ukoliko su prometna sredstva bolja, utoliko i čitavo gospodarenje
može biti naprednije, može se primjenjivati finija tehnika
uzgajanja.
Jedan od važnih ali često zapostavljenih preduvjeta intenzivnog uzgajanja
šuma jest izgradnja glavnih i sporednih izvoznih vlaka. Napose na
rastočenim planinskim zemljištima one omogućuju, da se u udaljenijim i
teško pristupačnim predjelima pravilno uzgajaju manji dijelovi sastojina.
Ako te vlake s vremenom grmlje i zaraste, uz manje popravke one mogu
i kasnije poslužiti namijenjenoj svrsi. Budući da se daljnjim razvojem
gospodarenja važnije vlake gdjekad pregrađuju u puteve, treba i projekte


282




ŠUMARSKI LIST 9-10/1948 str. 5     <-- 5 -->        PDF

za izgradnju izvoznih vlaka prethodno razraditi, a vlake pažljivo trasirati
i točno po trasi izgraditi.


I sistematsko održavanje izgrađenih prometnih naprava u planinskim
i brdskim šumama vrlo je važan preduvjet trajnom poboljšavanju sastojina,
jer se inače u razdoblju između pojedinih velikih popravaka ne mogu
vršiti pravodobni zahvati za intenzivno uzgajanje.


Ad 2, Putem najnižih upravnih jedinica izvršuju se brojni i mnogovrsni
zadaci oko proizvodnje šuma: sastav i izvršenje plana uzgajanja,
sječe, pošumljavanja, sabiranja sjemena i finansiranja, lovno gospodarstvo
te pravilno ekonomisanje s narodnom imovinom, predusretanje i suzbijanje
biotskih i abictskih štetnika, i dr. Upraviteljih tih jedinica treba da u tu
svrhu što češće obilaze svoje područje, prate promjene i daljnji razvoj
pojedinih sastojina, i treba da donose dalekosežne prijedloge i odluke za
unapređenj e proizvodn j e.


Da se dakle uopće može unaprediti uzgajanje, potrebno je da uzgajao
temeljito upoznava povjereni objekt. Taj je preduvjet nemoguće posve
riješiti, ako su područja najnižih upravnih jedinica prevelika, a napose
ako je pri takvom stanju dotični objekt rascjepkan na više udaljenih dijelova
i teško pristupačan, te ako nema dobrih saobraćajnih mogućnosti. Na
velikim upravnim područjima upravitelj ne može redovno svršavati sve
važne terenske radove oko uzgajanja i obnove šuma, pa ih dijelom, a često
i posve prepušta pojedinim lugarima. Konačno, upravitelj velike upravne
jedinice ne može ni temeljito kontrolirati svoje terensko osoblje, učinjene
grješke redovno prekasno opazi, većinom ih ne može ispraviti, a gdjekad
ni kasnije ne može utjecaj učinjenih pogrešaka ukloniti.


Valjan nadzor tekućih radova u šumi i pravovremeno izvještavanje o
razvoju tih radova te opažanje zaraze, požara i drugih nepogoda i šteta
također ovisi o veličini i cjelovitosti područja lugarija i blizini njihovih
sjedišta.


Kako veličina površine najnižih upravnih jedinica i lugarija uvjetuje
mogućnost intenzivnog uzgajanja, tako i obratno, o intenzivnosti uzgajanja
ovisi njihova veličina, pa zato tamo, gdje sa gospodarski i prirodni faktori
proizvodnje za postizavanje prihoda povoljniji, treba da su te jedinicemanje.


Ad 3. Uprave šumskih gospodarstava i šumarija te uprave za posumljavanje
treba da u okviru plana i smjernica nadređenih ustanova djeluju
samostalno i samoinicijativno na unapređenje proizvodnje šuma.


Šumarska nauka je u toku ovog stoljeća produbila mnoge probleme,
otkrila mnoge ranije nepoznate pojave i pravilnosti bioloških odnosa šume,
ukazala na posljedice nepravilnih gospodarskih mjera i osvijetlila posredne
uzroke nepovoljnog razvoja sastojina, te predložila načine i sredstva za
unapređenje obnove i razvoja šumskih sastojina u svrhu povećavanja
kvantitativnog i kvalitativnog prirašćivanja i otpornosti šuma.


U perspektivi naprednog gospodarenja i potrebe samoinicijativnih
uzgojnih postupaka šumarski stručnjak treba dakle da ide u korak s napredovanjem
nauke i da na osnovu temeljitog poznavanja prirodnih i
gospodarskih uvjeta proizvodnje svog područja samostalno pronalazi načine,
koji će odgovarati planskoj primjeni tehnike uzgajanja i podizanja šuma.
U izvršavanju tih nastojanja on i sam pomaže razvoj nauke i iskušava
rezultate istraživanja.


283




ŠUMARSKI LIST 9-10/1948 str. 6     <-- 6 -->        PDF

U tu svrhu treba da podređene upravne jedinice imaju specijaliziran
kadar stručnjaka. Taj kadar treba da se i nakon završenog školovanja
stručno usavršava i teoretski i na svojim vlastitim iskustvima,


Složenost cjelokupne problematike, koju treba da svladava i rješava
upravitelj šumarije, toliko je razgranjena i mnogostrana, da odgovornu
funkciju na tim najnižim šumsko-upravnim jedinicama može uspješno
vtršiti samo iskusan stručnjak s visokoškolskom ili najmanje srednjoškolskom
spremom.


Prošireni zadaci i nove tekovine suvremenog uzgajanja šume uvjetuju,
da se kandidati šumarske struke već u školama odgajaju za pojedine
specijalnosti te pojedinci izabiru i predlažu za pojedine vrste uzgojnih
radova, napose za radove u planinskim te brdskim i nizinskim šumama, kao
i za naročita pošumljavanja i melioracije.


Pravilnim rasporedenjem kadrova prema individualnim stručnim i
fizičkim sposobnostima i sklonostima obzirom na vrstu i područje radova
te daljnjim sustavnim odgajanjem izabranih budućih rukovodilaca postepeno
će se postići sve bolji rezultati šumsko-uzgojnih i meliorativnih radova.


Ad 4. U dobro uređenom gospodarenju najmanje polovina upravnih
poslova šumarije otpada, odnosno treba da otpada na tehničke radove
uzgajanja.


Odnos stručnjaka u uredima šumarija prema pomoćnom uredskom
osoblju 1:1 i 1:2 većinom je premalen, kad se postavlja zahtjev intenzivnog
gospodarenja. U protivnom slučaju, upravitelji šumarija opterećeni
sitnom administracijom, ne mogu u dovoljnoj mjeri koristiti svojim stručnim
znanjem neposredno na terenu, niti mogu dosljedno pratiti i primjenjivati
nova iskustva prakse i istraživanja, a često nemaju dovoljno slobodnog
vremena za obnavljanje, upotpunjavanje i usavršavanje svoga stručnog
znanja. U takvim okolnostima oni ne mogu imati dovoljno jasan pregled
nad stvarnim stanjem šume i pošumljenim zemljištima, nad razvojem proizvodnih
procesa u pojedinim sastojinama, ni nad čitavim povjerenim im
gospodarenjem,.


Potreba temeljitijeg planskog rada u centralnim nadleštvima povlači
«eminovno potrebu povećanja broja osoblja, ali u vezi s time i veću korespondenciju
s nižim ustanovama, pa je i zato potrebno, da najniže
upravne jedinice, preko kojih se provodi većina zadataka i odredaba, imaju
potreban izučeni kadar administrativnog, napose računarskog osoblja.


Na manjim upravnim jedinicama i pri dovoljnom broju spremnog
uredskog i terenskog pomoćnog osoblja, stručnjaci se mogu udubljavati u


rješavanje i pojedinih manjih problema, koji u svojoj skupnosti moguutjecati na opći pravac razvoja šumskog gospodarenja.


Intenzivno gospodarenje uvjetuje potrebu, da upravno osoblje što
manje korisnog vremena gubi sporim putovanjem na terenu, odnosno da
svoje službeno vrijeme na terenu što više iskoristi na stručne radove. Stoga
se ne može mimoići neophodnost potrebe da se za to osoblje postepeno
nabavljaju odgovarajuća vozila; ta je potreba utoliko veća ukoliko su
područja upravnih jedinica veća, rascjepkanija i udaljenija od sjedišta
uprave, te ukoliko je gospodarenje intenzivnije. Ta se potreba daleko više
ukazuje u šumskoj privredi, gdje se gospodari na prostranim i često vrlo
udaljenim površinama (bez redovnih javnih prevoznih mogućnosti), negoli
u većini drugih grana privrede.


284




ŠUMARSKI LIST 9-10/1948 str. 7     <-- 7 -->        PDF

Ad 5. Kao što cjelokupna šumsko-privredna tehnika, tako je i tehnika
uzgajanja podređena ostvarenju određenog gospodarskog cilja. Ali uzgojne
mjere treba da su u skladu i s ekološko-biotskim faktorima proizvodnje;
inače se može izazvati raspadanje jedinstva prirodnih faktora proizvodnje
i njihove stvaralačke djelatnosti, razvoj sastojina postaje regresivan pa
rezultira degradacija sastojine, gdjekada i degradacija tla s poremećenjem
čitave biocenotske ravnoteže. Posljedica takvih regresivnih procesa jest
umanjivanje prirasta i njegove kvalitete te ujedno oslabljivanje otpornosti
sastojina.


Zato uzgajač treba da dobro poznaje ne samo opću teoretsku problematiku
pojedinih uzgojnih faktora i njihovo skupno djelovanje, nego i
mjesne prirodne uvjete proizvodnje.


Gdjekada izgleda, da možda nije potrebno toliko isticati prirodne faktore
gospodarenja, ali loše posljedice razvoja nepravilno umjetno podignutih
šuma i neobzirnih zahvata u sastojinske odnose, a naročito katastrofalno
stanje mnogih nepravilno uzgojenih šuma u zemljama srednje Evrope
upućuju nas, da se i pri izboru i pri ostvarivanju gospodarskih ciljeva u
postojećim šumama i pošumljavanju pridržavamo i utvrđenih bioloških
pravilnosti u cilju uzgoja zdravih, otpornih i kvalitativno dobro uzraslih
sastojina.


Nužnost usklađivanja proizvodnih zadataka s prirodnim faktorima
proizvodnje uslovljuje dakle, da stručno osoblje, kojemu je povjereno neposredno
rukodstvo uzgajanjem i obnovom šuma, temeljito poznaje povjereni
objekt.


Ad 6. Šumski rad općenito je mnogostran, i što je gospodarenje intenzivnije
to se taj rad više komplicira, pa ga treba raščlanjivati, a kadrove
treba prema tome specijalizirati,


Pravilno čišćenje i njega sastojina, napose onih vrsta drveća, koje
su vrjednije i koje brzo rastu, uvjetuje obzirne intervencije. Ovi radovi
zahtijevaju temeljito stručno znanje i iskustvo, i samo dobro izvršeni imat
će za posljedicu povećavanje kvantitativnog i kvalitativnog prirasta.
Aktuelno pitanje masovnog pošumljavanja također treba da se rješava
na bazi dobrog poznavanja tehnike čitavog radnog procesa, od pripremnih
radova do sadnje, odnosno sjetve.


Za primjenu takvih uzgojnih mjera potrebni su i iskusni šumski radnici.
Stoga se pojavljuje potreba obrazovanja kvalificiranog kadra stalnih
šumskih radnika za uzgojne radove, napose u onim šumskim područjima,
u kojima postoje mogućnosti za intenzivnije gospodarenje.


Takvi radnici mogu mnogo pridcniieti i boljem uspjehu dobrovoljnog
pošumljavanja. Iz neznanja, kao i radi pomanjkanja rukovodećeg i pomoćnog
stručnog osoblja, pri takvim radovima nerijetko se događaju znatne
grješke u tehničkoj strani rada. Uvođenjem stalnih, kvalificiranih šumskih
radnika kao demonstratora može se povećati stvarni uspjeh masovnog
pošumljavanja. Oni se nadalje mogu dobro uposliti u uvođenju mehanizacije
pošumljavanja, pri sabiranju i spremanju sjemena, na radovima u
šumskim rasadnicima i dr.


Stalni šumski radnici s vremenom će steći ne samo veće znanje i
iskustvo, nego i potreban osjećaj za razvoj šume, bez kojeg se nijedan
šumsko-uzgojni rad ne može savjesno izvršiti.


Vježbom, opažanjem i savjetima rukovodilaca takvi radnici mogu bolje
primjenjivati racionalne metode rada te povećati radni učinak, napose kad


285




ŠUMARSKI LIST 9-10/1948 str. 8     <-- 8 -->        PDF

se uz redovna beriva uredi pravilno nagrađivanje za više i bolje izvršen
rad. Oni će biti primjer sezonskim radnicima, a pojedinci će se postepeno
odgajati u predradnike i u rukovodioce manjih terenskih radnih jedinica.
Šumarski stručnjaci tada ne će morati da svake godine ponovo uvode nove
kadrove radnika u pojedine vrste radova, bugarsko i srednjoškolsko šumarsko
osoblje moći će tada bolje obuhvatiti i rješavati aktuelne jednostavnije
probleme, a upravitelji šumarija moći će se više baviti planiranjem
i organizacijom te proučavanjem boljih načina uzgajanja i obnove
šuma.


Svakako je potrebno, da se za stalno zaposlenje šumskih radnika izradi
planski raspored uzgojnih radova i eventualno drugih, kao na pr. povezivanje
njege sastojina sa snašanjem drvnog materijala na izvozne puteve,
ili s ugljenarenjem, popravak i izgradnja izvoznih puteva i šumskih vodosprema,
i dr.


Stalnim radnicima i njihovim obiteljima treba pokraj šume, odnosno
pokraj većeg stalnog radilišta osigurati dobru nastambu i odgovarajuće
životne uvjete te poljodjelsko´ zemljište. .


Ad 7. Potreba svestranog planiranja uzgojnih radova jasnije se ukazuje
tek u novije doba. U socijalističkom šumarstvu planiranje uzganjanja
ima važan udio pri ostvarivanju zadataka šumsko-privrednog plana i
ujedno općeg planskog razvoja narodne privrede.


Što su potrebe veće i mnogostranije, uvjeti proizvodnje raznolikiji, a
gospodarenje složenije i intenzivnije, to se više ispoljuje nužnost planiranja
uzgojnih radova te evidentiranja i ocjenjivanja postignutih rezultata.


Osnovicu planiranja šumsko-uzgojnih radova sačinjava ovo:


a) utvrđivanje objekata rada;


b) ustanovljivanje prirodnih okolnosti proizvodnje za pojedina privredna
i pe dok lima tsika područja;


c) sadašnje stanje dotičnih objekata;


d) gospodarske okolnosti i uslovi za uzgojne radove;


e) dosadašnji cilj gospodarenja;


f) budući cilj gospodarenja;


g) prioritet radova po području i po razdoblju.


Plan uzgojnih radova treba da sadrži bitne faktore, o kojima ovisi
uzgajanje u pojedinom području i razdoblju. Dugoročnim (perspektivnim)
planom obuhvaćaju se osnovne smjernica gospodarenja za više decenija
i za daleke ciljeve. Taj se plan rasčlanjuće na kratkoročne (periodičke)"
planove i ciljeve, te obuhvaća bitne pojedinosti i promjene po području,
vrsti trajanju i načinu izvršenja zadataka, kao i racionalnost pojedinih
dijelova i faza rada. Na osnovu evidentiranih i ocijenjenih iskustava stečenih
ostvarivanjem kratkoročnih planova, dugoročni plan se može mijenjati,
pa se time i usavršava. Zbog različitosti staništa i sastojina, kao i
zbog nepredvidljivih raznih promjena, novih iskustava i tekovina nauke,
ne može se sve uvijek i potanko na papiru planirati, napose ne u dugoročnom
planu. Zbog toga nije potrebno ni da se kratkoročnim planovima
razrađuju mnoge pojedinosti, već i ti planovi treba da sadrže glavne pojedinosti
za provedbu uzgojnih smjernica dugoročnog plana.


Dugoročni plan osniva se na posve objektivnim, osnovnim pokazateljima,
dok se pri izradi, kao i pri ostvarivanju kratkoročnih planova ne


286




ŠUMARSKI LIST 9-10/1948 str. 9     <-- 9 -->        PDF

mogu uvijek isključiti subjektivni utjecaji, i to napose u pitanjima načina
i racionalnosti tehničke izvedbe pojedinih radova.


Da kratkoročni plan uzgojnih radova bude potpun, treba da sadrži
ove temeljne postavke:


a) problematika;


b) kakvi će se radovi vršiti i u koju svrhu;


c) gdje, kada i u kojem opsegu će se ti radovi Trsiti;


d) tko će ih izvoditi;


e) metoda i tehnika rada;


f) kalkulacija troškova i finansiranje;


g) predviđeni prihodi ili rezultati.


Elementi plana treba da su tako raščlanjeni i sastavljeni, da je plan
pregledan i da se kasnije lako mogu izvoditi zaključci o uspjehu.


Sistematsko evidentiranje postignutih rezultata ne samo u kvantitativnom
nego i u kvalitativnom pogledu te statističko sređivanje i usporedba
s odredbama plana pokazuje put, kojim treba dalje kročiti za bolju
izvedbu i realiziranje slijedećeg kratkoročnog plana,


Ad 8. Ma koliko se radovi uzgajanja šuma osnivali na objektivnim
pokazateljima, na propisima dobrih kratkoročnih planova i godišnjih programa,
kao i na točno formuliranim odredbama i zadacima, ipak pri ostvarivanju
plana mnogo utječe i subjektivni momenat. Možda se ni u jednoj
drugoj grani privrede ne može taj utjecaj tako malo isključiti kao u
šumsko-uzgojnim radovima. Pri tome dakako ne smiju da dolaze u pitanje
opći narodni interesi i ekonomičnost gospodarenja narodnom imovinom, ali
su često neizbježiva subjektivna gledišta uzgajača (kao i njegova uvježbanost
i sposobnost, da izvjesne uzgojne mjere izvrši na ovaj ili na onaj
način. Mogu čak postojati različiti principijelni nazori o primjeni uzgojnih
mjera, kao i na konačan uspjeh uzgojnih i pošumljivačkih postupaka. Pojedine
ideje u uzgajanju šuma prolaze izvjesne razvojne faze, pa se u stvarnim
okolnostima primijenjuju ili mogu primjenjivati na različite načine.


Ne može se osporiti važnost i potreba, da na području pojedinih šumskoupravnih
jedinica ili bar na pojedinim dijelovima pojedini upravitelji kontinuirano
primjenjuju izvjesne načine uzgajanja i pošumljavanja, kako su
negdje u praksi već oprobani ili u nauci priznati. Treba dopustiti, pa i
zahtijevati, da pojedini upravitelji na izvjesnim površinama vrše eksperimentalne
zahvate po svojem individualnom nahođenju. Time će šumsko
gospodarenje sticati nova iskustva, a nauka će naći daljnje plodno polje
za svoj razvoj.


Ustanovom kontrole nad planiranjem i izvedbom planova treba da
se nadziru i ocjenjuju predviđeni, tekući i izvršeni radovi u svrhu pravilnog
povećanja proizvodnje i proizvodnosti šumskog gospodarenja, napose u
onom dijelu u kojem se subjektivni utjecaji više ispoljuju. Jači individualni
utjecaji u neposrednoj provedbi uzgojnih radova često su vrlo pozitivni,
mada isprva ne mogu posve odraziti dobre zamisli rukovodioca. Zadatak
je kontrole, da pravilno ocijeni i izuzetne uzgojne mjere i eksperimente i
da omogući uzgajaču da ih na određenom objektu do kraja izvrši, pa makar
li uzgojni zahvati uvijek ne će dati očekivani gospodarski uspjeh oni će
bar pokazati put, kojim se dotični način uzgajanja ili pošumljavanja treba
ili ne treba na određenom većem području primjenjivati.


287




ŠUMARSKI LIST 9-10/1948 str. 10     <-- 10 -->        PDF

Sastojine naših šuma većinom su kvalitativno loše uzgojene te im je
prirast ne samo malen nego je i loš. To se odrazu je u čitavom gospodarenju,
a napose u postotku iskorišćavanja drveta za industrijsku preradu
i za građevne potrebe. Tu činjenicu ne možemo danas kvantitativno ocijeniti,
jer za usporedbu nemamo dovoljno uzornih površina šuma, ali ona
postoji i s njom moramo u budućem gospodarenju računati. Stoga se pojavljuje
neminovna nužna potreba, da se sastojine lošeg uzrasta, obrasta,
smjese i strukture i sastojine na degradiranom tlu postepeno kvalitativno
poboljšavaju.


U našoj državi ima prostranih površina nepošumljenih i zakorovljenih
sječina i šumskih čistina, paljevina, zapuštenih poljoprivrednih zemljišta
i ogromnih površina kraških područja. Neracionalne sječe šuma u toku
rata također su pridonijele povećanju neproduktivnih i loše produktivnih
šumskih površina. Zbog planske izgradnje zemlje povećana je potreba
iskorišćavanja šuma. Mnoge naše šume nedovoljno su ili loše obnovljene.


Sve te površine treba postepeno planski zazeleniti finijom tehnikom pošumljavanja
i sistematskom njegom mladih sastojina.


Postepenim ostvarivanjem preduvjeta za unapređenje uzgajanja šuma
mogu se razviti bolje mogućnosti za dobro organiziranje uzgojnih radova,
za poboljšanje tehnike uzgajanja i pošumljavanja, i u konačnoj rezultanti
za povećanje uspjeha gospodarenja u postojećim sastojinama i na nepošumljenim
šumskim zemljištima. Mogućnosti za to u našoj zemlji postoje.
One se planskim razvojem naše privrede sve više proširuju i produbljuju
otvaranjem nižih, srednjih i viših šumarskih škola, osnivanjem i poma


< ganjem rada pojedinih instituta, otvaranjem mnogih stručnih tečajeva,
izgradnjom prometnih naprava, planiranjem, kontrolom i dr. U perspektivi
takvog razvoja otvaraju se novi putevi za unapređenje cjelokupne naše
privredne proizvodnje.


..........


.......... ... ........ ...... .. ......, .......... ....... .......... .
............. ........ ............... ..... ....... ....... .............
........, ... ... .... .. ... .... .................. .......... ........ ..........
.. ....., ... ............ . ............. ....... .............. ......
............. ....... .......... ............... ..... ..... ..... ...... ........
... ....... ......... .. .. .. .......... ..... ........ ...... ......... ..........
....., .......... ............... ............ ......... .......:


1) ........ ............. . .......... ....... .... ....... ......, 2) .......
....... ...... ...... .......... . ....... ........, 3) .................. . ..........
............. ..... ............, 4) ........ ....... .......... ......
.... .. ........... ........... .. .... ......... . ................ .......,
5) ............. ............ . .............. ........., 6) .......... ......
...... ....... ... ............... ....., 7) .............. .... ........... .
............. ....., a ..... .... . .......... .............. ..........., 8) ........
. .......... ...... .......... ....., a ...... ......... ......... ...........
.............. ....... — ....., . ..-.. ....., ........ »..... ......... ..........«
...... ............. ...... .... ...... .. ............ ............ ..... . .....»
........... ........ ........ . ....., a ...... ..... .......... ...... .......
.. ........ ....... ......... .. ...... . ........ ..........«.


288