DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1948 str. 30     <-- 30 -->        PDF

—- uzgojnih tipova šuma



nizinskih mekih šuma

smolarenja u borovim šumama
— zaštite šuma od gubara i dr.
Naučno-istraživački rad na polju podizanja i uzgajanja šuma pokazuje
u ovom periodu slabu aktivnost. Naročito je zanemarena oblast krša,
goleti i živih peskova u pogledu ispitivanja tehnike, izbora i uvođenja novih
vrsta i produkcije semena i sadnica. Tu praksa uglavnom sledi stare metode
rada.
Naučni zavodi međutim nisu ni mogli u tom pravcu provesti nikakve
terenske eksperimente i dati značajnije radove jer nisu imali na području
krša i goleti nikakvih oglednih stanica ni polja za sistematska i organizovana
istraživanja..
Uzroci tome su politiöko-ekonomiski. Pošuml javan je područja krša i
goleti je problem potpuno ovisan o paši i drvarenju područnog stanovništva.
Rešavanje pak tog ekonomskog problema moglo se jedino izvršiti na osnovu
zamene ekstenzivnog stočarstva, delom sa drugim izvorima privređivanja
(industrija) a delom melioracijom neplodnih zemalja i devastiranih
pašnjaka, a to je bilo u staroj Jugoslaviji nemoguće. Korumptivnim.
režimima stare Jugoslavije nije bilo stalo do takove korenite izmene životnih
uslova na području krša i goleti. Iz tih krajeva se regrutovala najjeftinija
radna snaga, koja je pored toga obrazovala rezervnu armiju
besposlenih, stalan izvor jeftine radne snage.
Pod takvim uslovima jasno je da nije moglo doći do jednog sistematskog
i plodnijeg naučno-istraživačkog rada na kršu i goletima. Stručnjaci
koji su radili na tom području bavili su se sa istraživanjima koja
su bila jedino moguća: biljno-sociološkim i dendro-geografskim, koja nisu
zahtevala, u opsegu u kojem su vršena, nikakav naročiti aparat i naročita
sretstva. Ova istraživanja, veoma važna za šumarstvo a naročito za modernu
nauku o podizanju i uzgajanju šuma, ipak su dala solidan temelj
za daljnji njihov razvoj.
Iz pregleda naučno-istraživačkog rada i njegova razvoja u prva dva
perioda vidi se da je pored svih teškoća taj rad dao niz vrlo korisnih rezultata,
ali primena tih rezultata u praksi stvarno je bila nemoguća u uslovima
stare Jugoslavije.


III.
Treći period razvoja naučno-istraživačkog rada u šumarstvu Jugoslavije
počinje sa oslobođenjem države od okupatora, traje svega tri godine,
ali se već danas jasno mogu ocrtati perspektive i mogućnosti razvoja
koje se pružaju u novoj Jugoslaviji.


Obnova uništenih krajeva i privredna izgradnja naše države postavila
je pred šumarstvo dva kapitalna zadatka:



da da sirovine potrebne za obnovu i industrijalizaciju zemlje

da izvrši melioraciju prostranih devastiranih površina i degradiranih
zemljišta u cilju zaštite poljoprivrede, naselja i objekata
kao i podizanja proizvodnje šumarstva.
Da bi se ti zadaci mogli izvršiti potrebna su opsežna naučna istraživanja.
Za razliku od prethodna dva perioda u kojima su nauka i praksa


308