DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1948 str. 38     <-- 38 -->        PDF

Izgleda da se naramčavanju pristupilo prvo tamo, gde su zakresna drveta
na vrletnim mestima, na mestima gde se stoka preko zime ne može lako
zgoniti. Te je čovek, hteo — ne hteo, morao prenositi lisnik s drveta gde je
zdenut do mesta gde će se stoci polagati. Sto bi značilo da je prvobitno vezivanje
listoseka u denjkove došlo iz transportnih razloga, pa tek docnije i iz
ekonomskih. A kad se razvila i jača ekonomija s đubretom, ovome prenošenju
pristupilo se i stoga da se ne bi rasturalo đubre, da ne bi ostajalo neiskorišćeno
tamo gde je lisnik.


Milorad Milošević-Brevinac


RAK NA KESTENU
(Nova bolest u Evropi)


Nedavno je izašla u stručnoj engleskoj literaturi bilješka, da je od strane
engleskih i američkih fitopatologa za vrijeme okupacije Italije konstatirana
u sjevernom dijelu zemlje najopasnije bolest kestena, kestenov rak, Endothia
parasitica (Mur.) Anders.


Obzirom na to, da u našoj zemlji jmade kestenovih sastojina, u nekim
dijelovima sa razmjerno velikom površinom (Banija, Medvednica i t. d.), to
ova bolest, koja je na taj način doprla do naše blizine, predstavlja i za naše
šume veliku opasnost, u koliko prodre k nama.


si. i.
Rak na mladim granama. (Po Baxter-u)
Foto prof. Munk


Historija kestenovog raka nam jasno pokazuje, koliko može bolest jedne
kulture utjecati na čitavu ekonomsku strukturu neke zemlje ili pokrajine.
Kestenov se je rak prvi put javio 1904. god. u okolici New Yorka, odakle se
je rapidno proširio po svim saveznim državama USA, gdje imade kestena
(Castanea dentata), te doveo do potpunog propadanja kestena. Može se reći,
da ni jedna bolest nije tako rapidno napredovala i dovela do tako naglog


316