DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1948 str. 42     <-- 42 -->        PDF

Ova se metoda može primijeniti i na taj način, da se lovna stabla prskaju
neposredno prije naleta kukaca. Mužjaci, koji nalete na takova stabla, počmu
bušiti ulazne prohode za ženke — truju se i ginu. Ženke, koje nalijeću iza
mužjaka, ulaze u prohode, koje su mužjaoi izbušili, pa se i one — kada počnu
izgrizati matične prohode —> otruju i uginu.


Opaženo je, da potkornjaci pri masovnoj navali napadaju sva lovna stabla
bez obzira da li su poprskana otrovnom tekućinom ili nisu, dok u slučaju,
kada se pojave u manjem broju, ipak ponekad izbjegavaju da napadnu otrovom
već poprskana lovna stabla. Stoga je sigurnije, da se lovna stabla poprskaju
onda, kada su ih potkornjaci već napali i zabušili se pod koru.


Kontrola te metode obavlja se 14 dana nakon prskanja, t. j . kada arsen
pronikne do kambija. Tada se sa poprskanih stabala skida kora i ustanovljuje
broj uginulih Učinaka i mladih kukaca. Za ustanovljenje broja mladih kukaca,
koji izlaze ispod kore, podmetne se pod stablo ljepenka, namazana gusjeničnim
ljepilom, pa se prebroje kukci, kojd padnu na ljepenku i na njoj
ugibaju. Stabla, poprskana prije naleta kukaca kontroliraju se brojenjem
mrtvih kukaca u kori i liku.


Najsigurnije mjerilo za uspjeh te arsenove metode jest intenzitet novog
napadaja, koji slijedi iza njezine primjene.


Tim se pokusima ujedno ustanovilo kako prodire arsenova rastopina u
razne dijelove stabla, u kojim odsječcima vremena ona prožima slojeve kore
različite debljine te proniče do kambija. Stabla, na kojima su vršena ta opažanja
bila su izložena prirodnom atmosferskom uplivu.


Iz tabelarno razvrstanih podataka vidi se, da između slojeva kore i lika
postoji u pogledu sadržaja na arsenu znatna neravnomjernost. Uzrok tomu
je raznolik intenzitet prskanja, duljina djelovanja otrova, učinak kiše, te
množina i duljina ulaznih hodnika kukaca. Tako je na prvom pokusnom
stablu ustanovljeno, da —> 64 dana nakon prskanja 35 g/dm2 kore sadrži
9,3 mg/dm2 As2 .., dok je kod drugog jednog stabla — 37 dana nakon prskanja
— ustanovljeno, da 28 g/dm2 kore sadrži 37 mgdm2 As2 03. Kod trećeg,
pak, pokusnog stabla je utvrđeno, da 30 g/dm2 kore — 17 dana nakon prskanja
sadrži 39 mg/dm2 — As2 03. Prosječno je kora prvog stabla sadržavala 0,03°/o,
drugog 0,13%, te trećeg također 0,13% As2 03 od njezine težine.


Što se tiče dubine prodiranja arsena do slojeva lika, za prvo je stablo
ustanovljeno, da slojevi kore i lika zajedno — 64 dana nakon prskanja —
sadrže 297 mg/kg As2 Os, t. j . u liko je zašlo 7,4% od ukupne količine, koju
je primila kora i liko zajedno. Kod drugog stabla liko je primilo 4,3%, a kod
trećeg 1,4% As2 03 od ukupne količine, upšjene po kori i liku zajedno. Ovo
pronicanje arsena do lika mnogo se brže vrši kod stabala, u kojima su likotoči
liko provrtali, te načinili u njemu svoje prohode, nego kod stabala sa nepo\
rijeđenim likom.


Ispitujući kemijskom analizom uginule kukce ustanovilo se, da je sadržaj
arsena u njihovom tijelu iznosio 0,013 do 0,016% težine tijela.


Sakupljeni su i podaci o djelatnosti 1 radnika u jednom danu uz 10-satno
radno vrijeme, obzirom na razne dobne razrede. Tako je ustanovljeno, da jedan
radnik može poprskati na mjestu iskomšćavanja dnevno 50—70 stabala III.
dobnog razreda (na skladištu do 110), — 50—60 stabala IV. dobnog razreda
(na skladištu 80—100), te 25—30 stabala V. i VI. dobnog razreda.


Za prskanje 1 m3 stabala potrebno je lh 8´ do lh 15´, dok mehaničko uništavanje,
t. j . skidanje kore iziskuje 2h do 2h 30´, što znači da je tu utrošaK
vremena za .. do V« veći.


320