DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1948 str. 50     <-- 50 -->        PDF

9. Da li ispitivanja na kršu treba da obuhvate i probleme poljoprivrede
na kršu sa svim njezinim komponentama (paša, iskorišćavanje livada, poljoprivredno
zemljište, voćarstvo, stočarstvo)? Što treba u tom cilju načiniti i
u kojem smjeru se ima kretati razvoj poljoprivrede na kršu?
10. Ekonomsko-socijalna i demografska struktura stanovništva krša. Vaše
misli o ovom problemu krša, koji je usko povezan sa mogućnošću zašumljavanja
krša?
11. Industrija na kršu. Mogućnosti njenoga razvoja i utjecaj industrije
na život stanovništva krša, te prema tome i na pitanje pošumljavanje krša?
12. Što mislite o pitanju podizanja šumskih pojasa na kršu u cilju zaštite
od vjetra i to kako poljoprivrednih kultura, tako i naselja, te saobraćajnih
površina i estetskom djelovanju kultura na razvoj turizma?
Molimo čitaoce da osim oviih pitanja obuhvate u svojim odgovorima i
ostale probleme krša, koje mi nismo spomenuli, a koji su od važnosti.
Odgovore na anketu molimo poslati na uredništvo Šumarskog lista,
Zagreb I, VufcOitmovićeva ulica br. 2.
Uredništvo


PROBLEM ZAŠUMLJAVANJA KRŠA


Odgovor na anketu


Ad. 1. Ispitivanja novoosnovanog Instituta za krš treba da obuhvate probleme
našeg Mediteranskog krša, t. j . krša mediteranske klime, čija je karakteristična
slika — golet i šikara.


Prema tome područja ostalih goleti ne bi spadala u njegovu kompetenciju.
Ad 2. Iz gornjeg slijedi, da itreba Institut da se bavi ne samo golim kršem
nego i problemima krša pod šumom na svome području, jer je i goli krš više
ili manje degradiram stepen kraške šume.
Ad 3. Geografska oblast ispitivanja je Mediteranski krš, okarakterisan
svojom specifičnošću: naročito suhim ljetnim periodom, pri čemu su geološka
podloga, morfološke, hidrografske i klimatološke pojave od bitnog uticaja.
Ad 4. U pedološkom pogledu krš nije jako raznolik ali je značajno, da
se baš pedološki momenat na njemu zanemarivao, premda je on na kršu od
vrlo velikog, upravo presudnog značaja. (Primjer: vapnom oskudna crvenica
bez kapaciteta za zadržavanje vlage.)
Ad 5. Deterioriranje krša i pretvaranje u golet, isključivo je djelo čovjeka
i načina njegovog gospodarskog života, što se je odražavalo u uništavanju šume
do kopanja posljednjih panjeva i žila. Samo zahvaljujući čvrstoj i stabilnoj
geološkoj podlozi naš Mediteranski krš pretvaran je u golet postepeno .
Pod drugačijim geološkim prilikama katastrofa bila bi znatno teža (bujice,
poplave, zamočvarenja).


Ad 6. Fitosociološka istraživanja osnova su svega rada na kršu. Ona nam
pokazuju stepen degradacije i puteve za obnovu krša, u prvom redu šume.
Ad 7. Kod obnove na kršu moramo u prvom redu koristiti sve, što je


preostalo na njemu od vegetacije. Samo vještačko pošumljavanje dolazi u
obzir tamo, gdje prirodna obnova nije moguća ili bi nam ona bila suviše spora
(parkovi-šume, zaštitni pojasi).


328