DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1948 str. 50 <-- 50 --> PDF |
9. Da li ispitivanja na kršu treba da obuhvate i probleme poljoprivrede na kršu sa svim njezinim komponentama (paša, iskorišćavanje livada, poljoprivredno zemljište, voćarstvo, stočarstvo)? Što treba u tom cilju načiniti i u kojem smjeru se ima kretati razvoj poljoprivrede na kršu? 10. Ekonomsko-socijalna i demografska struktura stanovništva krša. Vaše misli o ovom problemu krša, koji je usko povezan sa mogućnošću zašumljavanja krša? 11. Industrija na kršu. Mogućnosti njenoga razvoja i utjecaj industrije na život stanovništva krša, te prema tome i na pitanje pošumljavanje krša? 12. Što mislite o pitanju podizanja šumskih pojasa na kršu u cilju zaštite od vjetra i to kako poljoprivrednih kultura, tako i naselja, te saobraćajnih površina i estetskom djelovanju kultura na razvoj turizma? Molimo čitaoce da osim oviih pitanja obuhvate u svojim odgovorima i ostale probleme krša, koje mi nismo spomenuli, a koji su od važnosti. Odgovore na anketu molimo poslati na uredništvo Šumarskog lista, Zagreb I, VufcOitmovićeva ulica br. 2. Uredništvo PROBLEM ZAŠUMLJAVANJA KRŠA Odgovor na anketu Ad. 1. Ispitivanja novoosnovanog Instituta za krš treba da obuhvate probleme našeg Mediteranskog krša, t. j . krša mediteranske klime, čija je karakteristična slika — golet i šikara. Prema tome područja ostalih goleti ne bi spadala u njegovu kompetenciju. Ad 2. Iz gornjeg slijedi, da itreba Institut da se bavi ne samo golim kršem nego i problemima krša pod šumom na svome području, jer je i goli krš više ili manje degradiram stepen kraške šume. Ad 3. Geografska oblast ispitivanja je Mediteranski krš, okarakterisan svojom specifičnošću: naročito suhim ljetnim periodom, pri čemu su geološka podloga, morfološke, hidrografske i klimatološke pojave od bitnog uticaja. Ad 4. U pedološkom pogledu krš nije jako raznolik ali je značajno, da se baš pedološki momenat na njemu zanemarivao, premda je on na kršu od vrlo velikog, upravo presudnog značaja. (Primjer: vapnom oskudna crvenica bez kapaciteta za zadržavanje vlage.) Ad 5. Deterioriranje krša i pretvaranje u golet, isključivo je djelo čovjeka i načina njegovog gospodarskog života, što se je odražavalo u uništavanju šume do kopanja posljednjih panjeva i žila. Samo zahvaljujući čvrstoj i stabilnoj geološkoj podlozi naš Mediteranski krš pretvaran je u golet postepeno . Pod drugačijim geološkim prilikama katastrofa bila bi znatno teža (bujice, poplave, zamočvarenja). Ad 6. Fitosociološka istraživanja osnova su svega rada na kršu. Ona nam pokazuju stepen degradacije i puteve za obnovu krša, u prvom redu šume. Ad 7. Kod obnove na kršu moramo u prvom redu koristiti sve, što je preostalo na njemu od vegetacije. Samo vještačko pošumljavanje dolazi u obzir tamo, gdje prirodna obnova nije moguća ili bi nam ona bila suviše spora (parkovi-šume, zaštitni pojasi). 328 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1948 str. 51 <-- 51 --> PDF |
Ad 8. Lisnik, brstik i šumska paša treba da predstavljaju prelaznu fazu u gospodarstvu krša. Sve su to uzročnici propasti krša a nespojivi su sa šumskim gospodarstvom, koje će jednog dana na kršu predstavljati silan rentabilitet zbog položaja na moru. Zaista prava i temeljita melioracija pašnjaka ima u budućnosti to pitanje riješiti šumi u prilog. Uvađanje krmnog bilja novih vrsta (kudzu i t. d) i silaža istog imati će veliku ulogu. Borova smola, brnistra, agava, kadulja, ružmarin i t. d. kao sirovine za tekstil, lijekove i aromatska ulja pružaju neslućene mogućnosti ekonomskog razvoja. (Buhač je do godine 1930. značio jedno od najvećih vrela prihoda krša.) Ad 9. Uz ostale socijalno-ekonomske faktore i ekstenzivna poljoprivreda sa većinom svojih komponenata pomogla je propast krša. Prema tome mora Institut obuhvatiti sva ta pitanja svojim istraživanjem i ukazivati na kritične tačke ostalih privrednih grana i po potrebi pružiti im pomoć, gdje god one ugrožavaju opstanak svog tla ili šume ili pak dovode njihovu obnovu u pitanje. Smjer razvoja naše poljoprivrede treba da ide u smislu čuvanja i trajnog poboljšanja tla. Ad 10. U našim novim političkim prilikama pitanje ekonomsko-socijalne i demografske strukture stanovništva krša nije više problem. Njegovo rješenje ujedno je ekonomsko rješenje krša (plasiranje velikog dijela stanovništva u industriju). U ranijim prilikama izgledalo je ovo pitanje nerješivo i tražilo je izlaza u prekomorskom iseljavanju naroda. Ad 11. Mogućnosti brzog razvoja industrije zavise od općeg gospodarskog razvoja (brodograđevna, ribarska, tekstilna i t. d.) a zagarantovane su novim političkim poretkom i gospodarskim napretkom. Razvoj industrije intenzivirati će racionalno gospodarsko iskorišćavanje velike površine krša a još veće, rasterećene površine vratiti će, kao suvišne i nepotrebne, šumi. Ad 12. Podizanje zaštitnih šumskih pojasa na kršu u korist poljoprivrede, naselja i turizma od neosporne je važnosti. To dokazuju i dosadanji miniaturn: radovi pojedinih poljoprivrednika i šumara u tom smislu. Dapače, i dosadanja kompaktna pošumljavanja velikih površina bivših pašnjaka treba u buduće izbjegavati i umjesto toga pošumljavati u sistemu šumskih pojasa. Ti pojasi — nakon prestanka potrebe paše — povezati će se sami naletom sjemena u kompaktnu šumu. Goli krš je rezultat svih socijalno-ekonomskih i prirodnih faktora u kompleksu. Prema tome moraju se kod obnove krša uzimati u obzir svi ovi činioci kompleksno a ne samo pojedini između njih da se ostali pritom zanemaruju. Zadatak Instituta za krš nije da istražuje detaljno i podjednako sve privredne grane ali je njegova dužnost da ih upozna a po potrebi i zalazi u pojedine, kritične detalje. (Primjer: Pitanje melioracije pašnjaka nije samo poljoprivrednog značaja. Ono je kako za opstanak tako i za obnovu šume od kardinalne važnosti. Šumarstvo prema njemu ne može i ne smije više da podržava pasivan stav, zato što je to domena poljoprivrede.) (Primjer: pošumljavanjem obalskih uvala povećava se riblja paša.) Ovakva i slična pitanja ostalih privrednih grana, koja vrlo intenzivno zadiru i u šumarstvo krša, dužan je Institut da rješava, utoliko prije, ako im dotične grane privrede ne posvećuju dovoljno pažnje ili zbog takve nepažnje teško pogađaju interese krša. \... V. Beltram 329 |