DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1948 str. 56     <-- 56 -->        PDF

ŠKOLE UZAJAMNE OBUKE KAO SREDSTVO DIZANJA PRODUKTIVNOSTI


RADA


Istraživanje rada i njegova naučna organizacija usko su vezana sa povećanjem
produktivnosti rada. Pa i zadaća naučnih istraživanja rada i njegove
pravilne organizacije, sastoji se u tome, da se pronađu najbolje i najracionalnije
metode rada, koje uz sniženje upotrebe radne snage, osiguravaju povećanje
produkcije u jedinici vremena, odnosno koje podižu efekat rada.


Istraživanje rada) odnosno racionalizacija rada, ima prema tome dvojaku
zadaću:


1. Da pronađe najbolje metode rada i njegovu organizacionu formu, koja
osigurava najveću produktivnost.
2. Da pronađe i ispita najbolje radno oruđe, koje osigurava veću produktivnost
rada pod inače jednakim radnim uslovima.
Budući da je vrijeme jedini pokazatelj, koji se kod ovih ispitivanja može
mjeriti i koji je zajednički za sve načine rada, svodi se učinak rada na taj
zajednički pokazatelj. Uspoređivanjem rezultata rada na razne načine i sa
raznim oruđem, odnosno njegova efekta (bilo učinka u jedinici vremena, bilo
potroška vremena po pojedinoj radnoj fazi, odnosno po jedinici produkta)
izvode se zaključci o svrsishodnosti, bilo načina rada i njegove organizacije,
bilo oruđa sa kojim se radi.


Na tome temelju osnovane su u SSSR-u škole za uzajamno obučavanje, u
kojima se na temelju iskustava stahanovaca i snimanjem njihovog načina
rada dolazi do racionalnih metoda rada, koje osiguravaju povećanje produktivnosti.


Da bi se iz rezultata ispitivanja mogao iskonstruirati najbolji i najracionalniji
način rada, treba radno vrijeme za izradbu produkta rastaviti na pojedine
faze, odnosno pojedine radne operacije. Upoređivanjem vremena pojedinih
operacija dolazi se do načina izvođenja te operacije, koji osigurava
najveću produktivnost.


Prema članku A. B. .......-.: ...... ..... ......... ........, objavljenom
u časopisu »...... .............« br. 4/48., Ministarstvo šumske
industrije SSSR-a, organiziralo je u toku 1947. god. 730 škola uzajamnog obučavanja
sa 3.115 radnika na raznim radovima u šumskoj produkciji.


Jedna ovakova škole u kojoj su sudjelovali stahanovci-drvosječe F. T.
Senjkin, koji je ispunjavao normu sa 289%, A. S. Senjkin koji je postizao
288% norme, F. G. Loginov, koji je postizavao 250% norme i I. I. Fedunov,
koji je postizavao 205% norme, dala je vrlo dobre rezultate u povećanju produktivnosti
i pronalaženju nove bolje metode rada. Sam tok rada u školi tekao
je ovako.


Pošto su spomenuti radnici upoznati sa zadacima škole, vršena su ispitivanja
pod rukovodstvom rukovodioca sječine Mušnikove, koja je provodila
hronometražu rada učenika pod jednakim radnim uslovima.


Rezultati potroška vremena na iste operacije prikazani su u tablici 1.
Iz tablice se vidi da su kod pojedinih radnih operacija najbolje rezultate
postigli razni radnici. Znači da su njihove metode rada u tim operacijama bile
najbolje.


334




ŠUMARSKI LIST 9-10/1948 str. 57     <-- 57 -->        PDF

Izrada ogrijevnog jasikovog drveta lučnom pilom.


(srednji promjer panja 22 cm, srednji promjer stabla 14 cm i dužina stabla 16 m)


Radn e operacij e
Prezime i ime
radnika
Podsij cicanje
Pođpiljivanje
Kresanje
grana
Trupljenje na dužinu 1 m
Cisto
piljenje
Razmjeravanje
i
podmetanje
Svega za
truplj enj e
jednog
stabla´
Svega
za cio
kompleks
radova
Potroša k vremen a u minutam a i sekundam
v F. G. 01´ 10" 0´ 40" 0´ 48" 3´ 44" 3´56" 7´ 40" 9´ 18"
Fedunov I. I. 0´ 11" 0´ 49" 1´ 91" 5´ 20" 5´ 00" 10´ 20" 12´ 51"
n A. S. df Hl" 0´ 38" 1´ 08" 4´ 00" 4´ 37" 8´ 37" 10´ 34"
n F. T. 0´ 20" 0´ 36" 4´ 00" 5´ 07" 9´ 07" 10´ 44"
Najmanji potrošci
vremena 0´ 10" 0´ 38" 0´ 36" 3´ 44" 3´ 56" 7´40" 9´ 04"
Prezime autora
macina rada Loginov Senjhin A. Senjhin F. Loginov Loginov


: Svaki učesnik je izradio 7 stabala. Kod cijelog ispitivanja izrađeno je ukupno 28 stabala.


Izrada ogrijevnog jasikovog drveta lučnom pilom.


srednji promjer panja 20´—22 cm, srednji promjer stabla 13—14 cm i dužina stabla 16 m)
Trupljenje stabla u dužinu 1 im Ukupni poPodsije-
Podpilji-trošak vre


Prezime i ime Kresanje Sveukupno


canje vanje Razmje-mena za cio


radnika grana Čisto vrijeme za


zasjecaka (obaranje) piljenje ravanje i truplj enj e kompleks
podmetanje radova


jedn. stabla


Loginov F. G. 0´ 09" 0´ 29" 0´ 33" 2´48" 2´ 4." 5´ 27" 6´ 48"


Fedunov I. I. 0´ 10" 0´ 37" 0´ 52" 3´ 24" 3´ 14" 6´ 38" 8´ 17".
n A. S. 0´ 07" 0´ 31" 0´ 47" 3´ 18" 2´ .." 5´ 57" 7´ 22"
n F. T. 0´ 12" 0´´ 32" 0´ 33" 3´ 45" 2´ 52" 6´ 37" 7´ 54"


Najmanji potrošak


(. 07" 0´´ 29" 0´ 33" 2´ 48" 2´ 39" 5´ 27" 6´ 36"


vremena


Senjhin A. Kolektivni


Senjhin A. Loginov Loginov Loginov Senjhin A.


Loginov metod
: Broj stabala .. pojedinca isti kao u tablici 1.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1948 str. 58     <-- 58 -->        PDF

Tablica 3.


Srednji postotak izvršenja norme izradbe


Prezime i ime
radnika Do polaska škole
(za 15 dana)
Poslije rada po
novom jedinstvenom
načinu
(za 15 dana)
Poslije rada po
poboljšanom jedinstvenom
načinu
(za 15 dana)
Loginov F. G.
Fedunov I. I.
250
205
285
220
515
318
SenjhinSenjhin
A. S.
F. T.
289
289
380
361
468
400


Srednje izvršenje
norme izradbe u % 256 291 404


Srednji porast
izradbe u % 36 149


Kod snimanja radne operacije obraćala se pažnja i na način rada, kojim
je pojedini radnik vršio svoj posao.
Novi metod rada, koji bi se osnivao na najboljim načinima izvođenja pojedinih
radnih operacija, pokazuje uštedu radnog vremena za 16°/o.


Svaki radnik rastumačio je ostalima svoj metod rada, sa kojim je postigao
najbolje vrijeme u pojedinoj operaciji. U uzajamnoj diskusiji koja se razvila
unašali su pojedini radnici u taj metod rada pojedine izmjene prema svojem
ličnom zapažanju


Na taj način novi jedinstveni način rada prihvatili su sva četvorica radnika.
Ponovna hronometraža rada po jedinstvenom metodu pokazala je rezultate
vidljive iz tablice br. 2.
Dakle sniženje potroška vremena za 40°/o prema prvotnome bilo je rezultat
racionalnijeg načina rada.


U diskusiji su se opet raspravili načini, rada pojedinih radnika i ustanovio
se najracionalniji način rada. Na taj način dobio se najbolji metod rada, koji
osigurava najveću produktivnost.


Pola mjeseca nakon završene škole ispunjavanje norme svih stahanovaca
koji su prošli školu jako se podiglo, a sve radi primjene nove metode rada,
koju su oni zajednički izradili.


Tablica 3. prikazuje srednje ispunjavanje norme navedenih radnika prije
i poslije škole.


Ako se kroz stanovito vrijeme utvrdi da pojedini drvosječe upotrebljavaju
drugi neki metod rada, koji daje još veću produktivnost, tada se rad u školi
obnavlja i istražuje novi, bolji način rada.


Prema tome naučna analiza rada, njegovo rastavljanje na pojedine operacije
i proučavanje tih operacija, dovodi do iznalaženja metode rada, koji
osigurava veću produktivnost.


R. Benić
336