DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1948 str. 6     <-- 6 -->        PDF

U tu svrhu treba da podređene upravne jedinice imaju specijaliziran
kadar stručnjaka. Taj kadar treba da se i nakon završenog školovanja
stručno usavršava i teoretski i na svojim vlastitim iskustvima,


Složenost cjelokupne problematike, koju treba da svladava i rješava
upravitelj šumarije, toliko je razgranjena i mnogostrana, da odgovornu
funkciju na tim najnižim šumsko-upravnim jedinicama može uspješno
vtršiti samo iskusan stručnjak s visokoškolskom ili najmanje srednjoškolskom
spremom.


Prošireni zadaci i nove tekovine suvremenog uzgajanja šume uvjetuju,
da se kandidati šumarske struke već u školama odgajaju za pojedine
specijalnosti te pojedinci izabiru i predlažu za pojedine vrste uzgojnih
radova, napose za radove u planinskim te brdskim i nizinskim šumama, kao
i za naročita pošumljavanja i melioracije.


Pravilnim rasporedenjem kadrova prema individualnim stručnim i
fizičkim sposobnostima i sklonostima obzirom na vrstu i područje radova
te daljnjim sustavnim odgajanjem izabranih budućih rukovodilaca postepeno
će se postići sve bolji rezultati šumsko-uzgojnih i meliorativnih radova.


Ad 4. U dobro uređenom gospodarenju najmanje polovina upravnih
poslova šumarije otpada, odnosno treba da otpada na tehničke radove
uzgajanja.


Odnos stručnjaka u uredima šumarija prema pomoćnom uredskom
osoblju 1:1 i 1:2 većinom je premalen, kad se postavlja zahtjev intenzivnog
gospodarenja. U protivnom slučaju, upravitelji šumarija opterećeni
sitnom administracijom, ne mogu u dovoljnoj mjeri koristiti svojim stručnim
znanjem neposredno na terenu, niti mogu dosljedno pratiti i primjenjivati
nova iskustva prakse i istraživanja, a često nemaju dovoljno slobodnog
vremena za obnavljanje, upotpunjavanje i usavršavanje svoga stručnog
znanja. U takvim okolnostima oni ne mogu imati dovoljno jasan pregled
nad stvarnim stanjem šume i pošumljenim zemljištima, nad razvojem proizvodnih
procesa u pojedinim sastojinama, ni nad čitavim povjerenim im
gospodarenjem,.


Potreba temeljitijeg planskog rada u centralnim nadleštvima povlači
«eminovno potrebu povećanja broja osoblja, ali u vezi s time i veću korespondenciju
s nižim ustanovama, pa je i zato potrebno, da najniže
upravne jedinice, preko kojih se provodi većina zadataka i odredaba, imaju
potreban izučeni kadar administrativnog, napose računarskog osoblja.


Na manjim upravnim jedinicama i pri dovoljnom broju spremnog
uredskog i terenskog pomoćnog osoblja, stručnjaci se mogu udubljavati u


rješavanje i pojedinih manjih problema, koji u svojoj skupnosti moguutjecati na opći pravac razvoja šumskog gospodarenja.


Intenzivno gospodarenje uvjetuje potrebu, da upravno osoblje što
manje korisnog vremena gubi sporim putovanjem na terenu, odnosno da
svoje službeno vrijeme na terenu što više iskoristi na stručne radove. Stoga
se ne može mimoići neophodnost potrebe da se za to osoblje postepeno
nabavljaju odgovarajuća vozila; ta je potreba utoliko veća ukoliko su
područja upravnih jedinica veća, rascjepkanija i udaljenija od sjedišta
uprave, te ukoliko je gospodarenje intenzivnije. Ta se potreba daleko više
ukazuje u šumskoj privredi, gdje se gospodari na prostranim i često vrlo
udaljenim površinama (bez redovnih javnih prevoznih mogućnosti), negoli
u većini drugih grana privrede.


284