DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1948 str. 8     <-- 8 -->        PDF

se uz redovna beriva uredi pravilno nagrađivanje za više i bolje izvršen
rad. Oni će biti primjer sezonskim radnicima, a pojedinci će se postepeno
odgajati u predradnike i u rukovodioce manjih terenskih radnih jedinica.
Šumarski stručnjaci tada ne će morati da svake godine ponovo uvode nove
kadrove radnika u pojedine vrste radova, bugarsko i srednjoškolsko šumarsko
osoblje moći će tada bolje obuhvatiti i rješavati aktuelne jednostavnije
probleme, a upravitelji šumarija moći će se više baviti planiranjem
i organizacijom te proučavanjem boljih načina uzgajanja i obnove
šuma.


Svakako je potrebno, da se za stalno zaposlenje šumskih radnika izradi
planski raspored uzgojnih radova i eventualno drugih, kao na pr. povezivanje
njege sastojina sa snašanjem drvnog materijala na izvozne puteve,
ili s ugljenarenjem, popravak i izgradnja izvoznih puteva i šumskih vodosprema,
i dr.


Stalnim radnicima i njihovim obiteljima treba pokraj šume, odnosno
pokraj većeg stalnog radilišta osigurati dobru nastambu i odgovarajuće
životne uvjete te poljodjelsko´ zemljište. .


Ad 7. Potreba svestranog planiranja uzgojnih radova jasnije se ukazuje
tek u novije doba. U socijalističkom šumarstvu planiranje uzganjanja
ima važan udio pri ostvarivanju zadataka šumsko-privrednog plana i
ujedno općeg planskog razvoja narodne privrede.


Što su potrebe veće i mnogostranije, uvjeti proizvodnje raznolikiji, a
gospodarenje složenije i intenzivnije, to se više ispoljuje nužnost planiranja
uzgojnih radova te evidentiranja i ocjenjivanja postignutih rezultata.


Osnovicu planiranja šumsko-uzgojnih radova sačinjava ovo:


a) utvrđivanje objekata rada;


b) ustanovljivanje prirodnih okolnosti proizvodnje za pojedina privredna
i pe dok lima tsika područja;


c) sadašnje stanje dotičnih objekata;


d) gospodarske okolnosti i uslovi za uzgojne radove;


e) dosadašnji cilj gospodarenja;


f) budući cilj gospodarenja;


g) prioritet radova po području i po razdoblju.


Plan uzgojnih radova treba da sadrži bitne faktore, o kojima ovisi
uzgajanje u pojedinom području i razdoblju. Dugoročnim (perspektivnim)
planom obuhvaćaju se osnovne smjernica gospodarenja za više decenija
i za daleke ciljeve. Taj se plan rasčlanjuće na kratkoročne (periodičke)"
planove i ciljeve, te obuhvaća bitne pojedinosti i promjene po području,
vrsti trajanju i načinu izvršenja zadataka, kao i racionalnost pojedinih
dijelova i faza rada. Na osnovu evidentiranih i ocijenjenih iskustava stečenih
ostvarivanjem kratkoročnih planova, dugoročni plan se može mijenjati,
pa se time i usavršava. Zbog različitosti staništa i sastojina, kao i
zbog nepredvidljivih raznih promjena, novih iskustava i tekovina nauke,
ne može se sve uvijek i potanko na papiru planirati, napose ne u dugoročnom
planu. Zbog toga nije potrebno ni da se kratkoročnim planovima
razrađuju mnoge pojedinosti, već i ti planovi treba da sadrže glavne pojedinosti
za provedbu uzgojnih smjernica dugoročnog plana.


Dugoročni plan osniva se na posve objektivnim, osnovnim pokazateljima,
dok se pri izradi, kao i pri ostvarivanju kratkoročnih planova ne


286