DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1948 str. 10     <-- 10 -->        PDF

taria bulbifera i asocijaciji Fagus — Carex pilosa. Prva se razvija
obično na vapnenastoj podlozi, grebenima i si., gdje je površinski sloj tla prilično
suh; tamo gdje vjetar odnosi listinac nastaje tip Fagetu m nudum , a
inače tip Dentari a bulbifera . Bolju zajednicu pretstavlja asocijacija
Fagus — ..... pilosa, ali i kod nje postoji više tipova (najbolji tip:
..... pilosa, suši tip: Luzula nemorosa, vlažniji tip: Festuca
silvatica) . Na viši m položajima postoje zadruge bukovih i jelovih šuma,
od kojih su najbolji: tip Rubus hi rtu s, tip Asperula i tip Mercuria
l is. Svježe bukove šume sa jačim zaviaživanjem tla i slabijom tvorbom
kiselog humusa pripadaju asocijaciji Fagu s — Athyrium . Aeidofilne bukove
šume nastaju na svježijem tlu i gdje je tvorba humusa vrlo velika. U
njima su vrlo česti Vaceinium myrtilius i Luzula nemorosa. U području bukovih
i jelovih šuma sa većom zračnom vlagom, većom svježinom u tlu, te obiljem
skeletnog tla javljaju se u većoj mjeri: obični jasen, gorski javor, planinski
brijest, velelisna lipa i dr. Na prikladnim mjestima potonje vrste formiraju i
posebnu asocijaciju (Acer et o-Fr axinetum).


U području Opočna bukva dobro uspijeva na granitnim i sijenitnim


tlima. Primijećeno je da na erupiivnoj podlozi ima često zelenkastu koru.


Pomlađuje se sječom ti manjim okruzima. Pomlađenje može trajati i do 20


godina.


U fakultetskoj šumi »Masaryküv les« postoji više tipova bukove šume.
Posvuda s bukvom dobro raste obični bor i sudetski ariš. U 100-godišnjoj
dobro sklopljenoj mješovitoj sastojini postignu debljine: ariš 40 cm, bor
39 cm, jela 31 cm i bukva 27 cm, To vrijedi za najbolja tla. Sastojine sa
velikim učešćem ariša imaju visoku vrijednost, ali se samo na prvoklasnim
tiima može ondje postići njegovo učešće u kružnim plohama sa 45°/o.


Na više mjesta pregledali smo ondje način rada pri prirodnom pomlađenju
bukovih sastojma, i to na različitim tlima, ekspozicijama i nagibu.
Otvaranje sastojma vrši se u manjim okruzima. Na lošijem tlu pomlađenje
traje i preko 20 godina. Tako se posebnim oprezom postupa na renđzinama,
t, j . humusno-karbonatnim tlima na vapnenastoj podlozi. Bolji uspjesi postižu
se na silikatnirn tlima, na umjerenom podzolu. Vrijednost pomlatka
uvećava se dodavanjem ariša i bora. Smreka se unosi samo u udolicama.
Od prirode se prilikom pomlađenja obnavljajti: bukva, javor, jasen, grab,
brijest, te — prema položaju — kitnjak i jela. (SI. 1., 2. i 3.)


U šumi »Masaryküv les« vidjeli smo oveće plohe pomlatka visokog
uzgojnog kvaliteta. To su rezultati 25-god, ustrajnog rada. Radi toga su
Nijemci za vrijeme okupacije počeli da koriste taj objekt u cilju izobrazbe
svojih stručnih kadrova. Pomlađene površine imaju ondje mješovit sastav,
Daljnim uzgojem treba iz njih stvoriti ili — gdje će to ići — preborne
sastojine, ili sastojine sa više etaža. Cilj je uzgojiti mješovitu nejednakodobnu
sasiojinu, u kojoj će biti u glavnoj etaži ariš, bor i, gdje .. to moguće,
hrast, a u donjim etažama bukva, grab, lipa, javor, brijest i dr.


Na putu od Brna do Zlina prošli smo masivom Chrihy, Ondje bukva
pokriva kompleks od kojih 7000 ha. To je područje paleogena. Bukvi
je primiješan i ariš, koji je, prema Dr. G, Vincentu , po svoj prilici
iskonskog porijekla, te čini povezanost sa šieskim arišem, U tome kompleksu
ima od prirode i običnog bora.


Na prolazu dolinom rijeke Hrona upozoreni smo na obilje tamošnjih
bukovih šuma. Zanimljivo je da bukova stabla u velikom postotku imaju


352