DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1948 str. 14 <-- 14 --> PDF |
Ondje smo upozoreni na gredice sa Bergenia crassifolia, s kojom Prof. Dr. B, Polansk y vrši pokuse u vezi sa dobivanjem tanina, I u rasadniku u Kunovicama na Moravi (SI, 8.) »pikiraju« se biljčice raznih listača. Sjeme proklije u klijališ´rima, a onda se biljčice rasađuju u svježu, dosta kompaktnu šumsku zemlju (ne kompost). Krupnije biljčice (bukva, grab) rasađuju se pomoću naprave »Rada«, a sitnije biljčice (topole) pomoću naprave »Vajma«. Rasađenice se drže u stakleniku dok se ne ukorijene, a onda se posade na gredice. Topolove se biljčice rasađuju kad se pojavi drugi listić; za sjetvu se rabi posve očišćeno sjeme, a sije se u dobro namočenu, gotovo raskvašenu zemlju. U ČSR pristupa se u najnovije vrijeme i mehanizaciji rada u šum. rasadnicim a (SI. 9.). Tako se za obradu zemlje uspješno rabi Jankina freza. Za 1 sat može se njome temeljito preorati i usitniti površina od 2-—3 ara. Rabi se uspješno i u šumi za rahljenje tla. Rad ovom frezom pokazan nam je u reviru Babice kod Brna i u rasadniku Šumarije D. Lorrme u Beskidima. U potonjem rasadniku demonstriran je i američki Grawelytraktor. On se može rabiti kao pogonsko sredstvo za kultivator, frezu, rahlilicu, kosilicu i dr. Na šumarskoj izložbi u Pragu bio je izložen novi tip sijačice od J, Penčik a iz Mirošova, kao i rasadničko oruđe koje izrađuje tt. Silus iz Čammr. Kvšperka u Češkoj, Na konferenciji i ekskurziji diskutovano je o više općih problema iz područja pošumljivanja. Tako je naglašeno da u mnogim zemljama stoje na putu pošumljivanja razgoijenih terena paš a i brst . Međutim, to pitanje treba rješavati kompleksno s pitanjem unapređivanja ratarstva i stočarstva, te jačanja industrijalizacije, a uz direktnu suradnju širokih masa. Kao jedan od najumjesnijih koraka u tome pogledu smatra se osnivanje savjeta za šumarstvo pri narodnim odborima, kao što je to u Jugoslaviji. Naglašeno je da se i pri pošumljivanju treba koristiti zasacama fitocenologije , te pošumljivanje shvatiti kao zahvat u pravcu popravljanja razgoljenjcm degradiranog tla. Pošumljivanjem valja ubrzavati prirodnu progresivnu sukcesiju, te forsirati odgovarajuće vrste drveća ili drugog bilja. Kod pošumljivanja treba dati prednost domaće m drveću. Sa e g z o- tam a treba i dalje postupati posebnim oprezom. U svrhu pošumljivanja nizinskih terena potrebno je — prema dogovoru na konferenciji — produžiti što temeljitije proučavanje drveća koje brz o prirašću j e, a osim toga otporno je na klimu i bolesti. Posebnu pažnju zaslužuje pri tome pitanje kultiviranja topola , Prema referatu iz Rumunjske ondje su 17-god, topolove sastojine dosegle debljinu od 40 cm, a godišnje se iz njih dobiva i do 10 m3 prorjednog materijala. Zanimljivo je, međutim, istaknuti da se pored toga u najnovije vrijeme obraća sve veća pozornost domaćim topolama, j er one mogu — ako su pravilno uzgajane — da dadu bolje rezultate od mnogih kultiviranih topola. U Bugarskoj se, na primer, pokazalo da domaća crna i bijela topola podnose mokri je terene nego kanadske topole. 356 |