DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11/1948 str. 19 <-- 19 --> PDF |
U nasadima Praga, Brna, Opočna, Bratislave, Ziina i dr. isticala su se obiljem svojih* cvjetova stabla i stabalca punocvjetnog gloga (Crataegus monogyna f. rubroplena Rehd.). U Lanyma posebno se ističe do zemlje granato oko 15 m visoko stablo Corylus colurna. Tamošnji staklenici odlikuju se velikim obiljem tropskog i subtropskog bilja. U Lanyma smo vidjeli i, inače rijedak, američki grm Vacoinium corymbosum. U parku dvorca Opočno vrijedno je spomena ogromno stablo Fagus silvatica 1 laciniata. Pred ulazom u fakultetski dvorac u Kftinama kod Brna nalazi se vrlo lijepo oko 10 m visoko i 25 cm debelo stablo Thujopsis dolabrata. U studenim uvalama kod Kftina od mnogo posađenih egzota održala se dobro Thuja occidentahs var. Malonyana. Raste usko čunjasto i tvori gustu krošnju. Vidjeli smo je kao vrlo prikladnu za vrtne alejice i u Lanyma, a također i u Topolcanky. Vitke i bujne topole oživljavaju i razvedravaju visoke jednolične tvorničke zgrade u Zlinu.-S obzirom na egzotično drveće i grmlje zaslužuje posebnu pažnju park dvorca Topolcanky. U tome pogledu pripada on među najvrednije evropske parkove. Zaslužuje stoga poseban studij. Za kratko vrijeme boravka ondje vidjeli smo veći broj vrsta i forma koje se inače u srednjo-evropskirn parkovima uopće ne vide ili su vrlo rijetke. I uzrast pojedinih rijetkih primjeraka vrlo je lijep. Park se nalazi u pitomom podneblju, s razmjerno malo oborina (450 mm), ali su povoljno raspoređene. Dizanje proizvodne sposobnosti tla uzgojem poljozaštitnih pojaseva i melioracijom planinskih pašnjaka Na konferenciji je s velikim interesom raspravljeno pitanje uzgoja poljozaštitnih pojaseva. U referatima i diskusiji naglašena je važnost tih pojaseva u pogledu popravljanja ekoloških odnošaja suših terena, zatim u pogledu dizanja plodnosti susjednog poljoprivrednog tla. Iznesena su dosadašnja iskustva iz tog područja. Za vrijeme konferisanja prikazano je jednim vrlo uspjelim filmom, od koliko su velike koristi poljozašiitni pojasevi za uzgoj poljoprivrednih kultura na inače nepovoljnim, gotovo pustim (pjeskovitim) terenima u SSSR. U Poljsko j podižu se takvi pojasevi u sjevernoj oblasti. U okolici Varšave rabi se u tu svrhu Salix acutifolia i Prunus divaricata. Ti su pojasi do 4 m visoki i 2—3 m široki. Salix acutifolia raste i na najlošijim, pjeskovitim tlima. Ne može je zasuti vjetar, jer se dobro zakorjenjuje i bujno tjera. U vezi sa postojećim, novim zakonom o komasaciji, koji se odnosi na sva zemljišta, izrađuju se planovi za podizanje poljozaštitnih pojaseva. Očekuje se poseban zakon o poljozaštitnim pojasevima. U Mađarsko j ima poljozaštitnih pojaseva u području Blatnog Jezera. Čine ih većinom kan. topole. Široki su do 30 m. Ondje postoji projekt zakona o općoj komasaciji, te je u njem predviđeno 10% zemljišta za pojaseve. U Rumunjsko j postoje u tom pogledu opsežnija iskustva u području Dobrudže. Na osnovu 12-godišnjih opažanja uvidjelo se da se urod polja znatno povećava, jer kulture imaju više vlage i zaštićene su od vjetra. Utjecajem pojaseva može se vlaga u tlu povisiti i dvostruko. 361 |