DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1948 str. 22 <-- 22 --> PDF |
Ing. Ante Premužić, Zagreb i PLÄMSKI UZGOJ BRMISTRE NÄ NAŠEM PRIMORSKOM KRŠU Povodom upita raznih ustanova o ulozi i uzgoju brnistre (žuke) na našem primorskom kršu izradio je član ovog Instituta ing. Ante Premuži ć iscrpan izvještaj. Taj izvještaj rezultat je njegovih dugogodišnjih opažanja i razmišljanja, te može dobro poslužiti svima uzgajačima ove važne biljke na našem kršu. Stoga Institut — u sporazumu s autorom — objavljuje taj rad. Institut za šumarska istraživanja NRH Izbojke brnistre, koja samonikla raste na čitavom našem primorskom području, upotrebljava tamošnji svijet za vezanje vinove loze, savijanje gužvi, pletenje manjih košara i ribolovnih vrša. Ranije se s grančica skidalo i vlakno za užeta i za prostije debelo platno. Primitivno ručno skidanje bez posebnih sprava bilo je sporo i dosta teško, a jer nije svagdje blizu za to potrebna voda, posao se napuštao, te se užarska i tekstilna roba dopremala sa strane. U Italiji se na puno mjesta, po obešumljenim i dugotrajnom stočnom pašom degradiranim terenima, razrasla brnistra u suvislim guštarama na velikim kompleksima površina. Da se ta samonikla brnistra iskoristi, njen uzgoj proširi, učini je unosnim i na drugim lošijim tlima, razradile su se i usavršile posljednjih decenija industrijski rentabilne biološke i kemijske metode skidanja brnistrina vlakna. Razvila se i dalja industrijska prerada vlakna u raznovrsne pa i u najfinije tekstilne proizvode. I u nas je takvu industriju moguće planirati. Velikih suvislih kompleks pod brnistrom doduše nemamo, a preskupo je po današnjim raštrkanim, malim nalazištima sabirati grančice i dopremati do uređaja za skidanje vlakna, sagrađenih negdje uz slatku vodu. Iznova zasnovane i zgodno smještene kulture brnistre mogu industriju, počevši od treće ili četvrte godine iza zasnivanja, trajno godišnje snabdijevati grančicama, pa je prema tome plan industrijske prerade brnistre, općenito uzevši, provediv. Pri provedbi plana radilo bi se o novom sustavnom uzgoju grma brnistre samo na našem primorskom području, gdje je dobre zemlje suviše malo. a lošija su zemljišta skoro isključivo pustopašicom silno degradirani kraški kamenjari. Radi njihovih poznatih osebina mnogi drže, da ih je najuputnije pošumiti. Stoga treba, imajući pred očima te terene primorskog krša, podrobnije raspraviti i ocijeniti: 1} upotrebu brnistre u šumarske i tekstilno-industrijske svrhe, 2) da li je industrijska kultura brnistre ekvivalentna pošumljavanju krša, 3) poboljšanje tla brnistrom za olakšavanje pošumljenja, 4) utjecaj industrijske brnistrine kulture na kamenito kraško tlo, 5) u čemu je glavna vrijednost brnistre za naše primorske krajeve i 6) na kojim primorskim zemljištima treba osnivati prve industrijske kulture brnistre. 364 |