DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1948 str. 22 <-- 22 --> PDF |
Ing. Ante Premužić, Zagreb i PLÄMSKI UZGOJ BRMISTRE NÄ NAŠEM PRIMORSKOM KRŠU Povodom upita raznih ustanova o ulozi i uzgoju brnistre (žuke) na našem primorskom kršu izradio je član ovog Instituta ing. Ante Premuži ć iscrpan izvještaj. Taj izvještaj rezultat je njegovih dugogodišnjih opažanja i razmišljanja, te može dobro poslužiti svima uzgajačima ove važne biljke na našem kršu. Stoga Institut — u sporazumu s autorom — objavljuje taj rad. Institut za šumarska istraživanja NRH Izbojke brnistre, koja samonikla raste na čitavom našem primorskom području, upotrebljava tamošnji svijet za vezanje vinove loze, savijanje gužvi, pletenje manjih košara i ribolovnih vrša. Ranije se s grančica skidalo i vlakno za užeta i za prostije debelo platno. Primitivno ručno skidanje bez posebnih sprava bilo je sporo i dosta teško, a jer nije svagdje blizu za to potrebna voda, posao se napuštao, te se užarska i tekstilna roba dopremala sa strane. U Italiji se na puno mjesta, po obešumljenim i dugotrajnom stočnom pašom degradiranim terenima, razrasla brnistra u suvislim guštarama na velikim kompleksima površina. Da se ta samonikla brnistra iskoristi, njen uzgoj proširi, učini je unosnim i na drugim lošijim tlima, razradile su se i usavršile posljednjih decenija industrijski rentabilne biološke i kemijske metode skidanja brnistrina vlakna. Razvila se i dalja industrijska prerada vlakna u raznovrsne pa i u najfinije tekstilne proizvode. I u nas je takvu industriju moguće planirati. Velikih suvislih kompleks pod brnistrom doduše nemamo, a preskupo je po današnjim raštrkanim, malim nalazištima sabirati grančice i dopremati do uređaja za skidanje vlakna, sagrađenih negdje uz slatku vodu. Iznova zasnovane i zgodno smještene kulture brnistre mogu industriju, počevši od treće ili četvrte godine iza zasnivanja, trajno godišnje snabdijevati grančicama, pa je prema tome plan industrijske prerade brnistre, općenito uzevši, provediv. Pri provedbi plana radilo bi se o novom sustavnom uzgoju grma brnistre samo na našem primorskom području, gdje je dobre zemlje suviše malo. a lošija su zemljišta skoro isključivo pustopašicom silno degradirani kraški kamenjari. Radi njihovih poznatih osebina mnogi drže, da ih je najuputnije pošumiti. Stoga treba, imajući pred očima te terene primorskog krša, podrobnije raspraviti i ocijeniti: 1} upotrebu brnistre u šumarske i tekstilno-industrijske svrhe, 2) da li je industrijska kultura brnistre ekvivalentna pošumljavanju krša, 3) poboljšanje tla brnistrom za olakšavanje pošumljenja, 4) utjecaj industrijske brnistrine kulture na kamenito kraško tlo, 5) u čemu je glavna vrijednost brnistre za naše primorske krajeve i 6) na kojim primorskim zemljištima treba osnivati prve industrijske kulture brnistre. 364 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1948 str. 23 <-- 23 --> PDF |
1. Svojstva brnistre i njihovo iskorišćavanje u šumarske i tekstilnoindustrijske svrhe Brnistra ili žuka (Spartium junceum) je grm od 1—1,50 m visine, a. samo stari primjerci izrastu u manja stabla 4—5 m visoka i 15—20 cm debela. Takvih je stabala kod nas dosta malo, jer u guste primorske šikare i makije brnistra u većem broju ne zalazi, a ukoliko i zađe, siječe se zajedno s ostalom šikarom niska i tanka za gorivo. Najveće i najdeblje primjerke nalazimo tu i tamo u živim ogradama oko poljoprivrednih kultura. Ipak je brnistra poradi nekih svojih bioloških svojstava važna za šumarstvo. Ona se doduše u pravilu vrlo često pojavljuje na svježim tlima s dovoljno vlage, ali uspijeva dobro i na vrlo suhim i kamenitim tlima, kamenim osipinama, brdskim točilima i bujičnim šljunčištima. Ima i jednu specijalnu osebinu kresofilnog bilja. Stvara na izbojcima samo po nekoliko malenih listića, a i te ljeti za vrijeme suše odbaci, pa asimilira tankim dugim i vitkim izbojcima, koji pod kutikulom imadu stanice s klorofilom. Lako se razmnaža sjemenom, sadnicama i reznicama, pa i na suhim i kamenitim tlima. Korijenjem dosta dobro veže tlo, a kao leptirnjača (leguminoza) simbiozom s bakterijama u kvržicama i odebljanjima korijenja veže atmosferski dušik i obogaćuje njime tlo. Brnistra raste po svima zemljama oko Sredozemnog mora, ali samo u obalnim područjima pored mora i po otocima. U Italiji, u mediteranskom´ području masline, penje se do nadmorske visine od 975 m, a u submontanskoj zoni i kastanetumu sve do 1300 m. U Turskoj, Siriji i Palestini dosiže, i na visinu od 1700 m. Budući da brnistra uspijeva i na glinenim i vapnenim tlima neutralne, kisele i alkalične reakcije, mogu se ta njena raznovrsna biološka svojstva vrlo dobro iskoristiti i pri pošumljavanju nepodatnijih terena primorskog krša. Najveća je gospodarstvena važnost i vrijednost brnistre u tome, što je ona neposredna tekstilna biljka, pa se sa njenih tankih i vanredno mnogobrojnih mladih grančica skida izvrsno vlakno (8—12% težine grančica). Ona daje izvrsno tekstilno vlakno i u onim mediteranskim primorskim područjima, gdje je obradive zemlje za sijanje lana, konoplje i pamuka malo ili je i nema. Kako je brnistra grm, prednost joj je pred lanom i konopljom još i u tom, što jednom zasijana ili zasađena daje prihod u vlaknu punih dvadesetak godina, a da tlo nije potrebno svake godine priređivati za sjetvu i sadnju. Brnistrino vlakno industrijski skidano ima i izvjesnih prednosti pred vlaknom lana i konoplje. Od njega se izgrađuje vrlo čvrsto, grubo, ali i vrlo fino pa i luksuzno platno. Grančice su, skinuvši s njih kemijskom industrijskom maceracijom vlakno, vrlo dobra sirovina za izradu celuloze i papira. Pri istom se kemijskom procesu polučuju i nekoje ljepive supstance, upotrebljive pri proizvodnji briketa iz ugljene prašine, te nešto ulja i masti za proizvodnju sapuna. Za primorsko pčelarstvo važan je i cvijet brnistre. Poznati stari rimski prirodoznanac Plinije piše: »Genista quoque vinculi,.. flores apibus gratissimi « (Brnistrom se veže i prave od nje gužve — a na cvijeće vanredno rado Hjeću pčele). 365 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1948 str. 24 <-- 24 --> PDF |
Na osnovu u najkraćim obrisima ocrtanih bioloških svojstava brnistre i koristi što ih ona može dati našem narodnom gospodarstvu uopće, a i samom šumarstvu napose, treba pozdraviti odluku, da se u nas na kraškim primorskim terenima pristupi sustavnom gojenju brnistre kao tekstilne industrijske biljke te podizanju industrijskih uređaja za skidanje vlakna i za izradu daljnjih korisnih prerađevina iz otpadaka koji nastaju pri tom industrijskom procesu. Šumari su i dosada svesrdno preporučivali uzgoj brnistre na primorskom kršu (na pr. Ing, Ante Premuži ć u Šum. listu 1937, i u knjižici »Seljačko gospodarstvo na kršu« 1940, prof. Dr. M. Ani ć u Šum, Listu 1937.} i pomagali u tom seljaštvu savjetom. Propagandnih članaka bilo je po dnevnicima i časopisima i od poljoorivrednih i industrijskih stručnjaka. Kako već biva u propagandnim sastavcima, mnoge su dobre strane uzgoja brnistre isticane u superlativima. Nisu oni bili nikako štetni i ne smetaju ni u najopsežnijem našem djelu o brnistri, knjižici Ing. Stane Benko, izdanoj po Ministarstvu industrije i rudarstva (Zagreb 1946). Kad se međutim radi o stvarnom podizanju veće površine novih kultura brnistre na primorskom kršu i o uređajima za industrijsko dobivanje njenog vlakna, treba sva nastojanja usmjeriti samo na to, da podhvat što bolje uspije, a brnistra i uređaji za njenu preradu da dođu u krajeve i na terene, s kojih će industrijske kulture brnistre davati našem narodnom gospodarstvu veću korist, no što su ti tereni davali dosada. Radi se o novim kulturania na području najgolijeg i najkamenitijeg našeg krša, na kome se višestoljetnim pogrešnim vođenjem poljoprivrednog i šumskog gospodarstva u ogromnim razmjerima razvilo ili iskvarilo prirodne osnovice i uvjete za privredu sa zemlje. 2. Je li industrijska kultura brnistre ekvivalentna pošumljavanju krša? Primorski krš po svojoj prirodi nije ni stepa ni pustinja već područje visoke šume. Visoka je šuma negda po njemu i bila a i opet bi se na nj povratila, kad tome ne bi smetao čovjek. Pod šumom bi se s vremenom najbrže današnje gole kamene površine prevukle opet više ili manje debelim slojem plodne zemlje, najbolje bi se popravile i mikroklimatske prilike pri tlu, a bez sumnje u izvjesnoj mjeri i opće klimatske prilike čitavog kraja. Šuma je kao najsnažnija i najsavršenija biljna zajednica najbolja i najsigurnija zaštita brdskih terena i zemlje po brdskim pristraneima, jer je snažno korijenje drveća čvrsto veže, krošnje s lišćem štite od raznošenja vjetrom, a debela naslaga lišća na tlu zajedno s grmljem i prizemnim biljem zaštićuje od jaružanja s vodom. U ovom smislu industrijska kultura brnistre nije nikako šuma. Brnistra se na lošijem tlu sije u razmacima 50—60 cm, a na boljem 1—1,20 m. Treće godine u proljeće prereze se svaka biljka 30 cm iznad zemlje, da se postigne gusto tjeranje mladica. Te se grančice tada svake godine, počevši od sredine srpnja pa do jeseni, škarama režu u neposrednoj blizini osnovnog stabalca, povezu u snopove i iza 3—4 dana otpremaju u tvornicu. Iskorišćavanje brnistre s ovakve kulture traje oko 20 godina, a svake se šeste godine radi oporavka grmova grančice ne režu, 366 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1948 str. 25 <-- 25 --> PDF |
Industrijska kultura brnistre pod sobom ne stvara listinca, jer malenih listića na grančicama vrlo malo i bude. Od sunca i vjetra ne štiti industrijska kultura brnistre tla dovoljno pod sobom ni onda, dok su gole tanke grančice na badrljicama, a poslije rezanja pogotovo. Poslije rezanja grančica tlo je golo, pa ga brnistra od jačeg razornog djelovanja vode štiti samo korijenjem, koje je u nje čvrsto, razgranalo i dosta duboko prodire. Doduše grančice poslije rezanja počnu brzo ponovno izbijati, ali se bujnije razvijaju tek slijedećeg proljeća. Brnistra dakle u industrijskoj kulturi sama po sebi ne može stvarati humusa ni onakve mrvaste strukture tla s upojnom snagom za vodu i pogodnog za razvoj mikroorganizama, kako to čini šuma ili gusta šikara. Budući da se pored toga redovito svake godine gotovo sav nadzemni prirast biljke odnosi sa zemljišta, odnose se s njime sa zemljišta i svi hranjivi spojevi iz tla, što ih je tlo dalo za izgradnju toga prirasta. Na tlu ostaje samo dio dušika, sabranog iz atmosfere u čvoriće korijenja, ukoliko nije upotrebijen za izgradnju godišnjeg prirasta grančica. Gdje aktivno korijenje brnistre u tlu dodiruje čvrste plohe kamena vapnenca, djeluje dakako u izvjesnoj mjeri na njegovo brže rastvaranje, no uglavnom se na osnovu naprijed spomenutog logički mora zaključiti, da industrijska kultura brnistre sama po sebi iscrpljuje tlo, te da je po svojoj naravi sličnija poljoprivrednoj nego šumskoj kulturi. Prema tome bi industrijske kulture brnistre pri trajnom uzgoju na istim površinama trebalo i gnojiti, i to barem kalijem i fosforom, da prihod vlakna bude trajno dobar. Iako brnistra uspijeva dosta dobro na lošim, plitkim i kamenitim tlima, uspijevala bi dakako još bolje na dubljim tlima, a na dubljim bi tlima bez sumnje industrijsku kulturu brnistre bilo rentabilni je barem jedanput, poslije rezanja grančica, okopati i redovito gnojiti, nego se zadovoljiti i s manjim prirodom bez tog rada. Dublja tla na manjoj nadmorskoj visini bit će valjda uputnije upotrebiti u primorskim kraškim krajevima za kulture pamuka ili druge industrijske i poljoprivredne kulture, koje traže blažu klimu tih krajeva, a za naše su narodno gospodarstvo od još veće važnosti. 3. Poboljšavanje tla brnistrom za olakšavanje pošumljavanja Unatoč svega, što smo naprijed spomenuli, ostaje brnistra na primorskom kršu i šumarima i poljoprivrednicima izvrsno sredstvo za prethodno popravljanje tla. Velika je vrijednost brnistre, što niče iz sjemena i na vrlo mršavom, suhom i kamenitom tlu, a biljčice podnesu redovno i slijedeću dosta jaku i dugotrajnu ljetnu sušu, da se po tom razrastu u nisku, dosta gustu sastojinu. Donji dio stabalaca te guštare gol je i bez grančica, a na krajevima ogranaka stvaraju se gušće metlice grančica, "redovno u naklonjenom ili vodoravnom položaju. Pod sklopom je i nešto hlada, a pri tlu povoljnog zatišja od svakog škodljivog vjetra, te se i vlage u tlu sačuva kud i kamo više, no na golom neobraslom prostoru, Žestoke bure brnistra ne podnosi ni sama, pa od nje ne može zaštititi ni tla. Sunce ipak prodire na tlo kroz sklop brnistre još uvijek toliko, da se na njem pojavi nešto trave i drugog zeljanog bilja, koje poslije vegetacije po tlu polegne i u razmjerno dobroj zaštiti trune. 367 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1948 str. 26 <-- 26 --> PDF |
Na taj se način primjerice kod Baške na otoku Krku, zapadno od groblja na pristranku ranije golog i suhog kamenitoga vapnenog brijega, pod zaštitom oveće brnistrine guštare stvorilo godinama prilično tla i dobra humusa. Na tako popravljenom i obogaćenom kamenjaru lako je tada posjeći dva tri džbuna bmistre, koliko treba da se usije ili posadi biljka šumskog drveia. Tome će drvetu koristiti zaštita protiv vjetra i drugih klimatskih nepogoda, pružana od preostalih grmova bmistre, sabrano i popravljeno tlo i humus, a dakako i dušik, što ga je korijenje brnistre u tlu nagomilalo, a preostale ga žive brnistre iz atmosfere i dalje privlače. U toj povoljnijoj okolini šumsko se drveće lakše prima, a zaštićeno puno brže odraste i ojača. Kad se izdigne i sklopi nad brnistrom, guši pod sobom dotadanju pomoćnicu, koja uginuvši istrune zajedno s razgranjenim svojim korijenjem u zemlji i tako postaje hrana jačem nasljedniku. Dakle šumska pionirska kultura brnistre na lošem, suhom i kamenitom kraškom tlu (na kome bi posijano ili posađeno šumsko drveće uginulo ili posve ili u ogromnim procentima) popravlja tlo i mikroklimu za buduću kulturu višeg stepena. Ta pak buduća kultura — šuma — ima kao najsnažnija biljna zajednica sama u sebi najviše meiiorativnih elemenata i s obzirom na tlo i s obzirom na klimu, pa dalje i za sebe i za bližu okolicu znači više, no što bi mogla značiti brnistrina šikara, ostavljena u trajnom uzgoju. Veliki dio onoga, što pionirska brnistrina šumska kultura daje i ostavlja, industrijska kultura oduzima i odnosi. 4. Industrijska brnistrina kultura na kamenitom kraškom tlu Iako industrijska kultura brnistre nije nikakva šuma, niti brnistra u tom obliku neposredno sama po sebi može budućem podizanju prave šume toliko pomoći, koliko pionirska šumska brnistrina kultura, može ipak mnogo pomoći posredno. Nove šume po primorskom kršu podižu se redovno po dijelovima dosadanjih kraških pašnjaka-kamenjara. Iskustvo je pokazalo, da se i na takvom: tlu šuma i sjetvom i sadnjom lakše podiže, kad se ona izvjestan broj godina prije pošumljavanja ogradi i zaštiti od paše. Tada poraste među kamenjem nešto više trave i drugog zeljanog bilja, koje na mjestu trune. Tlo počiva i ugaruje, te dobiva mrvastiju strukturu. U industrijskoj brnistrinoj kulturi ne može dakako o paši biti ni govora. Lako bi se i računski potvrdilo, da uredna brnistrina kultura za dobivanje vlakna i na kamenitom kraškom tlti daje nekoliko puta veći prihod narodnom gospodarstvu nego uobičajena pustopašica. Te prihode počinje davati već treće godine nakon zasnivanja. Budući da ona tlo još manje zasjenjuje od čiste brnistrine šumske pionirske kulture, raste pod njom još više trave i drugog zeljanog bilja. Godišnja obrada kamenitog tla pod industrijskom brnistrom bila bi preskupa, a ne bi ni kulturi mogla koristiti toliko, kao na dubokoj zemlji. Dvadeset godina industrijskog kultivisanja brnistre na ranijim pašnjačkim kamenjarima značilo bi u meliorativnom smislu dvadeset godina onog spomenutog »počivanja« tla. Velik dio meliorativnog posla svršilo bi spomenuto bilje ispod industrijske kulture. U na 368 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1948 str. 27 <-- 27 --> PDF |
rodno gospodarskom smislu bilo bi ovakvo »počivanje« tla naravno kud i kamo korisnije od onog običnog, makar bi od njega dulje trajalo, jer bi se tokom dvadeset godina dobivalo vrijedno tekstilno vlakno. Na kamenitom primorskom kraškom tlu ne bi se industrijski uzgoj brnisire nikako smio smatrati definitivnim riješenjem iskorišćavanja takvog tla. On sadrži u sebi i uz gornje objašnjenje ipak premalo meliorativnih elemenata, a treba istaći, da bi i njihovo djelovanje bilo poglavito blagotvorna posljedica zabrane paše. Obično počivanje tla kraških kamenjara bez industrijske brnistre svršilo bi se po prirodnom redu razvoja vegetacije na primorskom kršu preko progresivnog niza poznatih biljnih asocijacija, klimaksom — visokom kraškom šumom. Tlo plus stalna industrijska kultura brnistre predstavljalo bi jedan početni stadij za razvoj u progresivni niz asocijacija u nižem prizemnom bilju. Granicu progresivnog razvoja predstavljala bi uvijek industrijska kultura. Bez nagađanja, koliko bi vremena naprijed dotaknuti prirodni procesi na primorskom našem kršu trajali, jer završenih pokusa i istraživanja u tom smislu nemamo, dužni smo upozoriti, da je zemlje medu kamenjem na primorskim kamenjarima malo. To malo zemlje može se kojim podesnim zahvatom lako u kraće jedno vrijeme popraviti, ali se isto tako može lako i brzo pokvariti i umoriti pogrešnim postupanjem. Radi toga što svrha industrijske brnistrine kulture stavlja razmjerno brzo granicu progresivnom popravljanju tla i mikroklime brnistrišta na dosadanjim kraškim primorskim pašnjačkim kamenjarima, što se gotovo sav prirast nadzemnog dijela brnistre odnosi godišnje s tla, te što (jer se radi o monokulturi) nije jednom postignuto najbolje moguće stanje tla i mikroklime dalje stalna i nepromjenljiva okolina, već nužno nastupa regres (pogoršavanje), — na takvim terenima već prvu industrijsku kulturu brnistre nakon 20 godina iskorišćavanja bilo bi uputno odmijeniti šumom, koja u pogledu kraškog tla i klime ima u sebi najviše i najjačih meliorativnih elemenata. Šuma (ili njen približni ekvivalenat šuma-voćar) bi progresivno popravljanje tla i klime nastavila i već tokom prve svoje generacije stanje podigla na izvjestan znatno´ viši stepen. U daljoj bi budućnosti interesi našeg narodnog gospodarstva odlučivali, hoće li se šuma i brnistrina industrijska kultura na istom terenu stalno izmjenjivati, ili će se naći koja druga podesna solucija. Ovu svoje vrste pionirsku pripomoć industrije brnistre moglo bi kraško šumarstvo mnogostruko vratiti dijelom odmah, a dijelom u bližoj ili daljoj budućnosti, i to: 1) podsijavajući ili podsađujući u blizini uređaja za industrijsku preradu brnistre starije ili za vrijeme rata sječom prorijeđene borove i druge šume brnistrom, koja bi kao podstojna sastojina koristila i samoj šumi; 2) podižući u svojem djelokrugu prave brnistrine šumske pionirske kulture prije podizanja definitivne šume, a prepuštajući industriji brnistrin materijal, kad ona šumarstvu omogući i olakša sjetvu ili sadnju šumskog drveća; 3) podižući oko industrijskih kultura brnistre šumske zaštitne pojassve od otpornog i visokog šumskog drveća, čiji će se mnogostruki blagotvorni utjecaj i zaštita odraziti povoljno i na brnistrišta u kvalitativnom i kvantitativnom povećanju prihoda. 369 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1948 str. 28 <-- 28 --> PDF |
5. U čemu je glavna vrijednost brnistre za primorske krajeve? a) Industriji brnistre lakše je osvajati pašnjake-kamenjare nego šumar stvu. Pcčev od treće godine ona narodnom gospodarstvu višestruko nakna đuje gubitak stočne paše na zauzetoj površini i daje zanimanje domaćoj radnoj snazi i na brnistrištu i pri industrijskoj preradi. Trošak i upotreba radne snage za osnivanje brnistrišta razmjerno su maleni, zahvaljujući bio loškim svojstvima brnistre, b) Pod industrijskom se kulturom brnistre do izvjesnog stepena i tokom izvjesnog perioda vremena popravlja tlo i klima. Obzirom na biološka svoj stva brnistre moguće je i isplati se od nje podizati šumske pionirske kulture u svrhu prethodnog popravka tla i mikro klime za slijedeće šumske, poljo privredne i industrijske kulture na lošijim staništima primorskog krša. c) Poradi pretežno lošeg, plitkog i kamenitog tla, ekstremnih škodljivih klimatskih prilika, a naročito neprijatnih vjetrova, te čestih dugotrajnih suša na pretežnom su dijelu terena primorskog krša mnoge poljoprivredne kulture nemoguće, a još je većem njihovom broju prirod posve nesiguran. Na tim terenima drveće najbolje odolijeva svim nedaćama, ali drveće, pa i u obliku voćaka, ne može nadomjestiti produkte izvjesnih poljoprivrednih kultura. Brnistra u početnim fazama svojega biljnog razvitka proti nedaćama primorskog krša otpornija je od mnogog drveća, koje kasnije bmistru u izvjesnim vrstama otpornosti znatno nadmaši. Što u većoj mjeri ne podnosi zimu i suviše žestoku buru, to je dakako ogromna šteta, ali je i pored toga vrlo vrijedna biljka, koja se na primorskom kršu mora iskoristiti. U planu za obnovu i unapređenje privrede sa zemlje po čitavom našem primorskom kršu ona valja da dobije svoje odgovarajuće, a svakako važno mjesto, i da ga zadrži doklegod se ne nade možda koja druga biljka, koja bi je korišću u istom smislu i svojim biološkim, za primorske krajeve podesnim, svojstvima još znatnije nadmašila. 6. Izbor zemljišta za industrijske kulture brnistre Na boljim obradivim primorskim zemljištima dala bi dakako i brnistra svoje najbolje prihode, ekvivalentne prihodima lana i konoplje. Da tih terena ima više, mogao bi ih se dio uzeti pod brnistru, kao što se dio obradivih zemalja izvan krša stavlja pod industrijske kulture lana i konoplje. Što takvih zemljišta i bude na raspolaganje, trebat će ih u prvom redu sačuvati za druge jednako vrijedne ili i vrijednije kulture većih zahtjeva od brnistre (na pr. pamuk). Gdje se pod brnistru stavi obradivo zemljište, treba je svakako njegovati i gnojiti kao i poljoprivredne kulture. 2. Suviše goli, pregusto uslojeni i pločasti kamenjari nisu za industrijske kulture brnistre, a ako su za brnistru uopće, treba ih pokrivati pionirskim šumskim brnistrinim kulturama ili ih popravljati pomoću još podesnijcg pionirskog bilja, te ih po tom pošumiti. 3. Često na oko jače kamenite i gole površine imadu u pukotinama i međuprostorima kamenja vrlo plodnu zemlju, fine mrvasle strukture. Na njima će bez sumnje brnistra uspijevati isto tako dobro, a možda i bolje nego na obradivim primorskim zemljama; tek će možda broj strukova biti znatno manji. 4. Gdje je na površini mnogo vrlo krupnog, vagavog mrtvog kamenja ili je sve načičkano oštrovrhim škrapama i kamenim noževima, nije teren za 370 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1948 str. 29 <-- 29 --> PDF |
industrijsko brnistrište pa bilo dublje u pukotinama i dobre plodne zemlje. Takva su zemljišta suviše neprohodna, te bi bilo preskupo sabiranje grančica. Šuma će bolje iskoristiti takvo zemljište, a dok dođe vrijeme proredama i sječi, najveći dio jama i škrapa bit će ispunjen barem sušnjem. 5. Osovljeni kameni slojevi, ili uopće strmiji sa barem 5 cm širokim međuslojevnim prostorima ispunjenim dobrom zemljom, mogu biti dobra brnistrišta. U istom procijepu treba brnistrine biljke stavljati što. dalje jednu od druge. 6. Ne će biti lako naći dovoljno dobro od bure zaštićenih prostora. Ako je na tim terenima moguće odmah saditi brzo rastuće šumske vrste drveta (na pr. topole, pa jasen), može se i na relativno buri izvrženima podizati industrijska kultura brnistre protkana tim vrstama ili se zaštitno šumsko drveće istovremeno s brnistrom sadi u uzmi prugama, kako će najbolje razbijati snagu bure. Potpuno sazrele grančice brnistre odolijevaju bolje i buri. Tri prve godine će mladice brnistre do pod jesen dobro dozrijevati, a kad nastupi industrijsko iskorištavanje, te stanu u zimu zalaziti i nježnije mladice, potjerale nakon rezanja, počet će i zaštita primiješanih šumskih vrsta drveća. 7. Flišni tereni s glinencima i laporima (mnogi predjeli Istre, Vinodol u Hrv. Primorju, prostori od Trogira do Omiša, pa od Podgore do Metkovića, Župa Dubrovačka, okolica Konavoskog Polja) dobri su za brnistru. Na takvim su prostorima znatna i prostrana brnistrišta Italije. 8. Šljunčišta, izmiješana s nešto zemlje, mogu biti dobra brnistrišta. Povremene pliće poplave ne smetaju. Kod bujičnih slivova valja imati na umu, da industrijsko brnistrište veže tlo uglovnom samo žiljem. To dakako ne znači, da su industrijske kulture isključene iz bujičnih slivova i s terena desno i lijevo od obala bujica, U mnogo će lokaliteta dostajati zaštita i industrijske kulture, pogotovo kad ona apsolutno i apriori isključuje svaku stočnu pašu. ........ .......... SPARTIUM JUNCEUM HA ..... .......... .......... ..... . ...... ....., ...... .. ........ ........ Spartium junceum, ............. »os........ .......... ..... ........ . .......... .......... ........ ........1 Spartium junceum ..... ......... ..: 1) ...... ........1 Spartium junceum, ................ ...... ..... ... .......... .....1 . ... ............... ........1 . ..... .......... ..... . 2) .............1. ........., ..............1. ......... Spartium junceum ... ............. ............ ......., ..... .. ......... ....... ....... .......... . ..., . ..... ........ .......... .... ..... 6...-6.1 ......... Spartium junceum . ........ .............. ........1. THE GROWING OF SPARTIUM JUNCEUM IN REGION OF THE COSTAL »KARST« The author discusses the possibilities of growing Spartium jnnceum in regions of the costal »Karst« (.... stone areas), taking into consideration the plants properties. 1) Forest plantations — which are mainly intended to´ bind the soil and prepare the ground for later afforestation; 2) industrial plantations — for large scale production of the plant itself for industrial purposes. By analysis the author arrives at indications as to which areas of the »Karst« would be suitable for industrial plantations of Spartium Junceum. 371 |