DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1948 str. 23 <-- 23 --> PDF |
1. Svojstva brnistre i njihovo iskorišćavanje u šumarske i tekstilnoindustrijske svrhe Brnistra ili žuka (Spartium junceum) je grm od 1—1,50 m visine, a. samo stari primjerci izrastu u manja stabla 4—5 m visoka i 15—20 cm debela. Takvih je stabala kod nas dosta malo, jer u guste primorske šikare i makije brnistra u većem broju ne zalazi, a ukoliko i zađe, siječe se zajedno s ostalom šikarom niska i tanka za gorivo. Najveće i najdeblje primjerke nalazimo tu i tamo u živim ogradama oko poljoprivrednih kultura. Ipak je brnistra poradi nekih svojih bioloških svojstava važna za šumarstvo. Ona se doduše u pravilu vrlo često pojavljuje na svježim tlima s dovoljno vlage, ali uspijeva dobro i na vrlo suhim i kamenitim tlima, kamenim osipinama, brdskim točilima i bujičnim šljunčištima. Ima i jednu specijalnu osebinu kresofilnog bilja. Stvara na izbojcima samo po nekoliko malenih listića, a i te ljeti za vrijeme suše odbaci, pa asimilira tankim dugim i vitkim izbojcima, koji pod kutikulom imadu stanice s klorofilom. Lako se razmnaža sjemenom, sadnicama i reznicama, pa i na suhim i kamenitim tlima. Korijenjem dosta dobro veže tlo, a kao leptirnjača (leguminoza) simbiozom s bakterijama u kvržicama i odebljanjima korijenja veže atmosferski dušik i obogaćuje njime tlo. Brnistra raste po svima zemljama oko Sredozemnog mora, ali samo u obalnim područjima pored mora i po otocima. U Italiji, u mediteranskom´ području masline, penje se do nadmorske visine od 975 m, a u submontanskoj zoni i kastanetumu sve do 1300 m. U Turskoj, Siriji i Palestini dosiže, i na visinu od 1700 m. Budući da brnistra uspijeva i na glinenim i vapnenim tlima neutralne, kisele i alkalične reakcije, mogu se ta njena raznovrsna biološka svojstva vrlo dobro iskoristiti i pri pošumljavanju nepodatnijih terena primorskog krša. Najveća je gospodarstvena važnost i vrijednost brnistre u tome, što je ona neposredna tekstilna biljka, pa se sa njenih tankih i vanredno mnogobrojnih mladih grančica skida izvrsno vlakno (8—12% težine grančica). Ona daje izvrsno tekstilno vlakno i u onim mediteranskim primorskim područjima, gdje je obradive zemlje za sijanje lana, konoplje i pamuka malo ili je i nema. Kako je brnistra grm, prednost joj je pred lanom i konopljom još i u tom, što jednom zasijana ili zasađena daje prihod u vlaknu punih dvadesetak godina, a da tlo nije potrebno svake godine priređivati za sjetvu i sadnju. Brnistrino vlakno industrijski skidano ima i izvjesnih prednosti pred vlaknom lana i konoplje. Od njega se izgrađuje vrlo čvrsto, grubo, ali i vrlo fino pa i luksuzno platno. Grančice su, skinuvši s njih kemijskom industrijskom maceracijom vlakno, vrlo dobra sirovina za izradu celuloze i papira. Pri istom se kemijskom procesu polučuju i nekoje ljepive supstance, upotrebljive pri proizvodnji briketa iz ugljene prašine, te nešto ulja i masti za proizvodnju sapuna. Za primorsko pčelarstvo važan je i cvijet brnistre. Poznati stari rimski prirodoznanac Plinije piše: »Genista quoque vinculi,.. flores apibus gratissimi « (Brnistrom se veže i prave od nje gužve — a na cvijeće vanredno rado Hjeću pčele). 365 |