DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1948 str. 24 <-- 24 --> PDF |
Na osnovu u najkraćim obrisima ocrtanih bioloških svojstava brnistre i koristi što ih ona može dati našem narodnom gospodarstvu uopće, a i samom šumarstvu napose, treba pozdraviti odluku, da se u nas na kraškim primorskim terenima pristupi sustavnom gojenju brnistre kao tekstilne industrijske biljke te podizanju industrijskih uređaja za skidanje vlakna i za izradu daljnjih korisnih prerađevina iz otpadaka koji nastaju pri tom industrijskom procesu. Šumari su i dosada svesrdno preporučivali uzgoj brnistre na primorskom kršu (na pr. Ing, Ante Premuži ć u Šum. listu 1937, i u knjižici »Seljačko gospodarstvo na kršu« 1940, prof. Dr. M. Ani ć u Šum, Listu 1937.} i pomagali u tom seljaštvu savjetom. Propagandnih članaka bilo je po dnevnicima i časopisima i od poljoorivrednih i industrijskih stručnjaka. Kako već biva u propagandnim sastavcima, mnoge su dobre strane uzgoja brnistre isticane u superlativima. Nisu oni bili nikako štetni i ne smetaju ni u najopsežnijem našem djelu o brnistri, knjižici Ing. Stane Benko, izdanoj po Ministarstvu industrije i rudarstva (Zagreb 1946). Kad se međutim radi o stvarnom podizanju veće površine novih kultura brnistre na primorskom kršu i o uređajima za industrijsko dobivanje njenog vlakna, treba sva nastojanja usmjeriti samo na to, da podhvat što bolje uspije, a brnistra i uređaji za njenu preradu da dođu u krajeve i na terene, s kojih će industrijske kulture brnistre davati našem narodnom gospodarstvu veću korist, no što su ti tereni davali dosada. Radi se o novim kulturania na području najgolijeg i najkamenitijeg našeg krša, na kome se višestoljetnim pogrešnim vođenjem poljoprivrednog i šumskog gospodarstva u ogromnim razmjerima razvilo ili iskvarilo prirodne osnovice i uvjete za privredu sa zemlje. 2. Je li industrijska kultura brnistre ekvivalentna pošumljavanju krša? Primorski krš po svojoj prirodi nije ni stepa ni pustinja već područje visoke šume. Visoka je šuma negda po njemu i bila a i opet bi se na nj povratila, kad tome ne bi smetao čovjek. Pod šumom bi se s vremenom najbrže današnje gole kamene površine prevukle opet više ili manje debelim slojem plodne zemlje, najbolje bi se popravile i mikroklimatske prilike pri tlu, a bez sumnje u izvjesnoj mjeri i opće klimatske prilike čitavog kraja. Šuma je kao najsnažnija i najsavršenija biljna zajednica najbolja i najsigurnija zaštita brdskih terena i zemlje po brdskim pristraneima, jer je snažno korijenje drveća čvrsto veže, krošnje s lišćem štite od raznošenja vjetrom, a debela naslaga lišća na tlu zajedno s grmljem i prizemnim biljem zaštićuje od jaružanja s vodom. U ovom smislu industrijska kultura brnistre nije nikako šuma. Brnistra se na lošijem tlu sije u razmacima 50—60 cm, a na boljem 1—1,20 m. Treće godine u proljeće prereze se svaka biljka 30 cm iznad zemlje, da se postigne gusto tjeranje mladica. Te se grančice tada svake godine, počevši od sredine srpnja pa do jeseni, škarama režu u neposrednoj blizini osnovnog stabalca, povezu u snopove i iza 3—4 dana otpremaju u tvornicu. Iskorišćavanje brnistre s ovakve kulture traje oko 20 godina, a svake se šeste godine radi oporavka grmova grančice ne režu, 366 |