DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1948 str. 25 <-- 25 --> PDF |
Industrijska kultura brnistre pod sobom ne stvara listinca, jer malenih listića na grančicama vrlo malo i bude. Od sunca i vjetra ne štiti industrijska kultura brnistre tla dovoljno pod sobom ni onda, dok su gole tanke grančice na badrljicama, a poslije rezanja pogotovo. Poslije rezanja grančica tlo je golo, pa ga brnistra od jačeg razornog djelovanja vode štiti samo korijenjem, koje je u nje čvrsto, razgranalo i dosta duboko prodire. Doduše grančice poslije rezanja počnu brzo ponovno izbijati, ali se bujnije razvijaju tek slijedećeg proljeća. Brnistra dakle u industrijskoj kulturi sama po sebi ne može stvarati humusa ni onakve mrvaste strukture tla s upojnom snagom za vodu i pogodnog za razvoj mikroorganizama, kako to čini šuma ili gusta šikara. Budući da se pored toga redovito svake godine gotovo sav nadzemni prirast biljke odnosi sa zemljišta, odnose se s njime sa zemljišta i svi hranjivi spojevi iz tla, što ih je tlo dalo za izgradnju toga prirasta. Na tlu ostaje samo dio dušika, sabranog iz atmosfere u čvoriće korijenja, ukoliko nije upotrebijen za izgradnju godišnjeg prirasta grančica. Gdje aktivno korijenje brnistre u tlu dodiruje čvrste plohe kamena vapnenca, djeluje dakako u izvjesnoj mjeri na njegovo brže rastvaranje, no uglavnom se na osnovu naprijed spomenutog logički mora zaključiti, da industrijska kultura brnistre sama po sebi iscrpljuje tlo, te da je po svojoj naravi sličnija poljoprivrednoj nego šumskoj kulturi. Prema tome bi industrijske kulture brnistre pri trajnom uzgoju na istim površinama trebalo i gnojiti, i to barem kalijem i fosforom, da prihod vlakna bude trajno dobar. Iako brnistra uspijeva dosta dobro na lošim, plitkim i kamenitim tlima, uspijevala bi dakako još bolje na dubljim tlima, a na dubljim bi tlima bez sumnje industrijsku kulturu brnistre bilo rentabilni je barem jedanput, poslije rezanja grančica, okopati i redovito gnojiti, nego se zadovoljiti i s manjim prirodom bez tog rada. Dublja tla na manjoj nadmorskoj visini bit će valjda uputnije upotrebiti u primorskim kraškim krajevima za kulture pamuka ili druge industrijske i poljoprivredne kulture, koje traže blažu klimu tih krajeva, a za naše su narodno gospodarstvo od još veće važnosti. 3. Poboljšavanje tla brnistrom za olakšavanje pošumljavanja Unatoč svega, što smo naprijed spomenuli, ostaje brnistra na primorskom kršu i šumarima i poljoprivrednicima izvrsno sredstvo za prethodno popravljanje tla. Velika je vrijednost brnistre, što niče iz sjemena i na vrlo mršavom, suhom i kamenitom tlu, a biljčice podnesu redovno i slijedeću dosta jaku i dugotrajnu ljetnu sušu, da se po tom razrastu u nisku, dosta gustu sastojinu. Donji dio stabalaca te guštare gol je i bez grančica, a na krajevima ogranaka stvaraju se gušće metlice grančica, "redovno u naklonjenom ili vodoravnom položaju. Pod sklopom je i nešto hlada, a pri tlu povoljnog zatišja od svakog škodljivog vjetra, te se i vlage u tlu sačuva kud i kamo više, no na golom neobraslom prostoru, Žestoke bure brnistra ne podnosi ni sama, pa od nje ne može zaštititi ni tla. Sunce ipak prodire na tlo kroz sklop brnistre još uvijek toliko, da se na njem pojavi nešto trave i drugog zeljanog bilja, koje poslije vegetacije po tlu polegne i u razmjerno dobroj zaštiti trune. 367 |