DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1948 str. 26     <-- 26 -->        PDF

Na taj se način primjerice kod Baške na otoku Krku, zapadno od


groblja na pristranku ranije golog i suhog kamenitoga vapnenog brijega,


pod zaštitom oveće brnistrine guštare stvorilo godinama prilično tla i


dobra humusa.


Na tako popravljenom i obogaćenom kamenjaru lako je tada posjeći
dva tri džbuna bmistre, koliko treba da se usije ili posadi biljka šumskog
drveia. Tome će drvetu koristiti zaštita protiv vjetra i drugih klimatskih
nepogoda, pružana od preostalih grmova bmistre, sabrano i popravljeno tlo
i humus, a dakako i dušik, što ga je korijenje brnistre u tlu nagomilalo,
a preostale ga žive brnistre iz atmosfere i dalje privlače. U toj povoljnijoj
okolini šumsko se drveće lakše prima, a zaštićeno puno brže odraste i ojača.
Kad se izdigne i sklopi nad brnistrom, guši pod sobom dotadanju pomoćnicu,
koja uginuvši istrune zajedno s razgranjenim svojim korijenjem u
zemlji i tako postaje hrana jačem nasljedniku.


Dakle šumska pionirska kultura brnistre na lošem, suhom i kamenitom
kraškom tlu (na kome bi posijano ili posađeno šumsko drveće uginulo ili
posve ili u ogromnim procentima) popravlja tlo i mikroklimu za buduću
kulturu višeg stepena. Ta pak buduća kultura — šuma — ima kao najsnažnija
biljna zajednica sama u sebi najviše meiiorativnih elemenata i s obzirom
na tlo i s obzirom na klimu, pa dalje i za sebe i za bližu okolicu znači
više, no što bi mogla značiti brnistrina šikara, ostavljena u trajnom uzgoju.


Veliki dio onoga, što pionirska brnistrina šumska kultura daje i ostavlja,
industrijska kultura oduzima i odnosi.


4. Industrijska brnistrina kultura na kamenitom kraškom tlu
Iako industrijska kultura brnistre nije nikakva šuma, niti brnistra u
tom obliku neposredno sama po sebi može budućem podizanju prave šume
toliko pomoći, koliko pionirska šumska brnistrina kultura, može ipak mnogo
pomoći posredno.


Nove šume po primorskom kršu podižu se redovno po dijelovima dosadanjih
kraških pašnjaka-kamenjara. Iskustvo je pokazalo, da se i na
takvom: tlu šuma i sjetvom i sadnjom lakše podiže, kad se ona izvjestan broj
godina prije pošumljavanja ogradi i zaštiti od paše. Tada poraste među
kamenjem nešto više trave i drugog zeljanog bilja, koje na mjestu trune.
Tlo počiva i ugaruje, te dobiva mrvastiju strukturu.


U industrijskoj brnistrinoj kulturi ne može dakako o paši biti ni govora.
Lako bi se i računski potvrdilo, da uredna brnistrina kultura za dobivanje
vlakna i na kamenitom kraškom tlti daje nekoliko puta veći prihod
narodnom gospodarstvu nego uobičajena pustopašica. Te prihode počinje
davati već treće godine nakon zasnivanja. Budući da ona tlo još manje
zasjenjuje od čiste brnistrine šumske pionirske kulture, raste pod njom još
više trave i drugog zeljanog bilja. Godišnja obrada kamenitog tla pod industrijskom
brnistrom bila bi preskupa, a ne bi ni kulturi mogla koristiti
toliko, kao na dubokoj zemlji. Dvadeset godina industrijskog kultivisanja
brnistre na ranijim pašnjačkim kamenjarima značilo bi u meliorativnom
smislu dvadeset godina onog spomenutog »počivanja« tla. Velik dio meliorativnog
posla svršilo bi spomenuto bilje ispod industrijske kulture. U na


368