DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1948 str. 28 <-- 28 --> PDF |
5. U čemu je glavna vrijednost brnistre za primorske krajeve? a) Industriji brnistre lakše je osvajati pašnjake-kamenjare nego šumar stvu. Pcčev od treće godine ona narodnom gospodarstvu višestruko nakna đuje gubitak stočne paše na zauzetoj površini i daje zanimanje domaćoj radnoj snazi i na brnistrištu i pri industrijskoj preradi. Trošak i upotreba radne snage za osnivanje brnistrišta razmjerno su maleni, zahvaljujući bio loškim svojstvima brnistre, b) Pod industrijskom se kulturom brnistre do izvjesnog stepena i tokom izvjesnog perioda vremena popravlja tlo i klima. Obzirom na biološka svoj stva brnistre moguće je i isplati se od nje podizati šumske pionirske kulture u svrhu prethodnog popravka tla i mikro klime za slijedeće šumske, poljo privredne i industrijske kulture na lošijim staništima primorskog krša. c) Poradi pretežno lošeg, plitkog i kamenitog tla, ekstremnih škodljivih klimatskih prilika, a naročito neprijatnih vjetrova, te čestih dugotrajnih suša na pretežnom su dijelu terena primorskog krša mnoge poljoprivredne kulture nemoguće, a još je većem njihovom broju prirod posve nesiguran. Na tim terenima drveće najbolje odolijeva svim nedaćama, ali drveće, pa i u obliku voćaka, ne može nadomjestiti produkte izvjesnih poljoprivrednih kultura. Brnistra u početnim fazama svojega biljnog razvitka proti nedaćama primorskog krša otpornija je od mnogog drveća, koje kasnije bmistru u izvjesnim vrstama otpornosti znatno nadmaši. Što u većoj mjeri ne podnosi zimu i suviše žestoku buru, to je dakako ogromna šteta, ali je i pored toga vrlo vrijedna biljka, koja se na primorskom kršu mora iskoristiti. U planu za obnovu i unapređenje privrede sa zemlje po čitavom našem primorskom kršu ona valja da dobije svoje odgovarajuće, a svakako važno mjesto, i da ga zadrži doklegod se ne nade možda koja druga biljka, koja bi je korišću u istom smislu i svojim biološkim, za primorske krajeve podesnim, svojstvima još znatnije nadmašila. 6. Izbor zemljišta za industrijske kulture brnistre Na boljim obradivim primorskim zemljištima dala bi dakako i brnistra svoje najbolje prihode, ekvivalentne prihodima lana i konoplje. Da tih terena ima više, mogao bi ih se dio uzeti pod brnistru, kao što se dio obradivih zemalja izvan krša stavlja pod industrijske kulture lana i konoplje. Što takvih zemljišta i bude na raspolaganje, trebat će ih u prvom redu sačuvati za druge jednako vrijedne ili i vrijednije kulture većih zahtjeva od brnistre (na pr. pamuk). Gdje se pod brnistru stavi obradivo zemljište, treba je svakako njegovati i gnojiti kao i poljoprivredne kulture. 2. Suviše goli, pregusto uslojeni i pločasti kamenjari nisu za industrijske kulture brnistre, a ako su za brnistru uopće, treba ih pokrivati pionirskim šumskim brnistrinim kulturama ili ih popravljati pomoću još podesnijcg pionirskog bilja, te ih po tom pošumiti. 3. Često na oko jače kamenite i gole površine imadu u pukotinama i međuprostorima kamenja vrlo plodnu zemlju, fine mrvasle strukture. Na njima će bez sumnje brnistra uspijevati isto tako dobro, a možda i bolje nego na obradivim primorskim zemljama; tek će možda broj strukova biti znatno manji. 4. Gdje je na površini mnogo vrlo krupnog, vagavog mrtvog kamenja ili je sve načičkano oštrovrhim škrapama i kamenim noževima, nije teren za 370 |