DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1948 str. 30     <-- 30 -->        PDF

&Li&$ićefi

USUKANOST ŽICE U STANDARDU JS 1002


1. Uvod.
Jedna od osnovnih zadaća našega Petogodišnjeg plana jest — likvidirati
privrednu i tehničku zaostalost. Moćno oružje na putu ka posvemašnjoj likvidaciji
privredne i tehničke zaostalosti naše zemlje jest racionalnalizacija. Racionalizacija
je sistematska i koordinirana primjena svih onih mjera i metoda,
koje ograničavaju na najmanju mjeru gubitak ljudske radne snage, pogonske
energije i materijala. Racionalizacija obuhvaća pored znanstvene organizacije
rada, norme rada, poboljšanje transporta, distribucije i t. d. također i standarde.
Standardi su pravila i propisi koji utvrđuju djelatnost čovjeka u pojedinim
privrednim granama. U izgradnji socijalističkog društva standardizacija je važan
diio racionalizacije socijalističkog gospodarstva. Cilj je standardizacije da
donošenjem propisa za pojedine privredne grane:


a) poboljša kvalitet proizvodnje,


b) pravilno iskoristi sirovinu,


c) smanji o-ipatke na najmanju mjeru,


d) smanji troškove proizvodnje.


Osnovno je pitanje kod standarda za eksploataciju šuma i drvnu industriju
racionalno iskorišćenje drveta. Za pravilno i racionalno iskorišćenje drveta
potrebno je poznavati građu, svojstva i greške drveta.


Kod donošenja propisa o dozvoljenim greškama kod pojedinih sortimenata
i klasa kakvoće potrebno je poznavati upliv tih grešaka na tehnička svojstva
drveta. Poznavanje upliva grešaka na itehnička svojstva drveta omogućuje da
se pravilno ocijeni do koje mjere smanjuju pojedine greške upotrebljivost
drveta.


Ovdje ćemo se ukratko dotaći upliva usukanosti na tehnička svojstva
drveta obzirom na propise o dozvoljenoj usukanosti u JS 1002.


Usukanost žice je greška građe drveta. U drveta pravne žice drvna vlakanca,
sudovi i traheide teku paralelno sa uzdužnom osovinom debla. U drveta
usukane žice drvna vlakanca, sudovi i traheide ne teku paralelno sa uzdužnom
osovinom debla već spiralno oko nje. Prema smjeru žice razlikuje se lijeva i
desna usukanost.


Usukanost je vrlo česta pojava. Ona je najčešća u divljeg kestena, bora,
hrasta, cera, jele, smreke, javora, lipe, graba i jablana. Breza nije gotovo nikad
usukana. Usukanost žice prepoznaje se na stablu u dubećem stanju ili na oborenom
ali neokoranom deblu samo u vrsta sa uzdužno raspucanim lubom i u
vrsta sa kaneliranim deblima. Brazde luba odnosno žljebe teku kao i žica
spiralno oko uzdužne osovine debla. Na oborenim ali okoranirn deblima usukanost
se prepoznaje kod vrsta sa velikim i debelim sržnim tracima po smjeru
sržnih trakova ili- po smjeru raspuklina od usušavanja.


372