DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1948 str. 31 <-- 31 --> PDF |
2. Mjera usukanosti. Usukanost se mjeri na više načina. Prof. Ugrenović1 navodi da se usukanost mjeri kvocijentom usukanosti, kutem sukanja i dužinom cilindrične spirale jednoga punog obrta.- Kvocijenat usukanosti se izračunava po formuli k = Ofo, gdje je O = veličina opsega debla a o = veličina otklona žice na 1 m dužine. Kut sukanja jest kut što ga na izvjesnom dijelu zatvara smjer žice sa simetralom debla. Što manji je kvocijenat usukanosti, što veći je kut sukanja, što manja je dužina cilindrične spirale, to veći je stepen usukanosti. Američki propisi2 određuju da se usukanost mjeri odnosom veličine otklona žice i dužine na kojoj je mjeren otklon žice. Tako na pr.. usukanost 1 : 20 znači da je na dužini od 20 cm veličina otklona žice jednaka 1 cm. Ovaj način mjerenja usukanosti uobičajen je i u Njemačkoj (DIN DVM 2131). Stepen usukanosti može se mjeriti i veličinom otklona žice (u em) na 1 m dužine debla ili što je isto procentom usukanosti. Procenat usukanosti izraču » o nava se formulom p = -— . 100; gdje je o = veličina otklona žice, a l = du žina mjerenja. Tako je na pr. procenat usukanosti trupca dužine 4 m, ako je 20 veličina otklona žice na toj dužini trupca 20 cm, jednak p = . 100 = 5%. E. Staudacher3 predlaže za veličinu kuta sukanja formulu tg gdje je ytm kut sukanja ma tangeneijlsilnoj ravnini a .... kut sukanja na radijalnoj ravnini. Ovaj način mjerenja može se upotrebiti za mjerenje usukanosti piljenica. Stepen usukanosti može se mjeriti i brojem obrtaja spirale na 1 m dužine debla.4 Ako je O = veličina opsega debla, o = veličina otklona žice na 1 m dužine, broj obrtaja n = o/O. Na pr. veličina otklona žice na 1 m dužine debla 30 30 promiera 40 cm iznosi 30 cm, to je -= —-----= 0,24 obrtaja na 1 m J 40.3,14 125,6 dužine. Za praksu dolaze u obzir ovi načini mjerenja: 1) procenat usukanosti, 2) veličina otklona žice na 1 m dužine i 3) omjer veličine otklona žice i dužine mjerenja toga otklona. Prvi i drugi način uobičajeni su u sovjetskoj šumarskoj praksi. Treći način uobičajen je u američkoj šumarskoj praksi, ovaj način prihvaćen je i u njemačkoj šumarskoj praksi. Naša šumarska praksa upotrebljava ili drugi ili treći način mjerenja usukanosti. 1 Ugrenović A., Tehnologija drveta, Zagreb, 1>932., s. 237; 2 Wood structural design data, Vol. 1, Washington 1935.,, p. 20. 3 Steildächer E., Schweizerische Bau- und Werkhölzer, Mitt. d. Schweiz. Anstalt f. d. f. Versuchswesen, XXII Band, 2. Heft, Zürich 1942., s. 219. * Kuznecov A. L, Lesnoe tovarovedenie, Moskva ´1934s., s. 62. 373 |