DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1948 str. 35 <-- 35 --> PDF |
Da bi što bolje ilustrirali upliv stepena usukanosti na čvrstoću savijanja donosimo prema A. Koehler-u8 (si. 144) slijedeći diagram: ""^^SSCT"— , .-Ti^r: ^...&^...* so . "SS^fe ^^lÄI^ß %, +* ! §7° «. I < X >z 1 i V :i &Q ^ Sü s . /.© » *. --» .. Iz ovoga diagrama može se zaključiti da upliv usukanosti u granicama omjera usukanosti od 1:40 do 1:20 nije velik, smanjenje čvrstoće savijanja kreće se od 0 do 10°/o, dok je naprotiv upliv usukanosti u granicama omjera usukanosti od 1:20 do 1:5 vrlo znatan, čvrstoća savijanja brzo opada povećavanjem omjera usukanosti. To se smanjenje čvrstoće savijanja kreće od 10 do 50%´. E. M. Knjažević (po Lapirov-Skoblo) izvršio je probno raspiljivanje 363 smrekovih i 1348 borovih stabala usukane žice. Stabla su bila razvrstana u 5 kategorija. U prvoj kategoriji svrstana su stabla sa procentom usukanosti do 3%, u drugu od 4 cio 6%, u treću od 7 do 9°/o; u četvrtu — od 10 do 12°/o, a u petu — od 13% i više. Na osnova toga istraživanja došao je autor do zaključka da stepen usukanosti opada od periferije prema srcu debla i da usukanost od 4 do 16,5% ne smanjuje niti procenat iskorišćenja niti kvalitet piljene robe. Vanin8 dijeli usukanost na malu, srednju i: veliku. Isti autor iznosi da se u američkoj praksi usukanost dijeli na malu (blagu) usukanost — omjer usukanosti 1:15 i manji; srednja usukanost — omjer usukanosti 1:15 do 1:10; i veliku usukanost — omjer usukanosti 1:10 i veći. Vanin iznosi´ rezultate istraživanja Pereligina o uplivu stepena usukanosti na mehanička svojstva hrastovine. Prema ovim rezultatima stepen usukanosti upliviše na mehanička svojstva tek kada je kut sukanja veći od 3°, kod usukanog drveta sa kutem od 4° do 5° umanjuje se čvrstoća savijanja hrastovine za 8%´, a kod kuta sukanja od 7° do 9° za 14%. 6 Koebler A., The properties and uses of wood, New York, 19:24. p. 144.# 8 Varam S. I., Drevesinovedenie, Moskva 1934., s. 331.. 377 |