DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1948 str. 39 <-- 39 --> PDF |
AVIOKEMIJSKO SUZBIJANJE ŠTETNIKA HRASTOVIHT ŠUMA Posljednjih četrdesetak godina slavonske nizinske hrastike periodički su zahvaćala masovna sušenja. Između mnogih faktora koji izazivaju to sušenje veoma važno mjesto zauzimaju gusjenice mnogih štetnih leptira a naročito gubara. Dosadanja praksa je pokazala, da je suzbijanje gubara uništavanjem njegovih legala potpuno beskorisno u vrijeme kada štetnik gradacijom postigne jako razmnoženje. Nikakovim mehaničkim sredstvima nije tada moguće spriječiti brštenje. U takvim slučajevima nema drugog izlaza osim suzbijanja gusjenica kemijskim sredstvima. Uništavanje gusjenica kemijskim sredstvima iz zraka vrši se u svijetu već preko 25 godina. U bivšoj Jugoslaviji pokušalo se je na taj način suzbiti smrekovog prelca 1932 u Bosni, te 1935 borovu pilatku u Sloveniji. Međutim protiv najopasnijeg štetnika slavonskih hrastika, gubara, nikada nije niti pokušana ovakova akcija. Iz tih razloga šumarski stručnjaci su dosada, prilikom masovnih napadaja gubara, uvijek bili bespomoćni pred očitim velikim štetama koje se nije moglo spriječiti. Zbog izvanrednih klimatskih prilika posljednjih godina ponovno je nastupila jedna nova gradacija gubara, koja je po svim znacima ove godine dosegla kulminaciju. Da se prekine dosadanja pasivnost u takvim slučajevima, izveo je Institut za šumarska istraživanja NR Hrvatske u suradnji sa Zavodom za entomologiju i Zavodom za zaštitu šuma Poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Zagrebu tokom mjeseca maja pokus uništavanja gusjenica iz aviona kemijskim sredstvom. Pokus je bio šireg obima te je izveden na ukupnoj površini od oko 2.000 ha. Za pokusne objekte izabrane su šume Zap. Kusara, Rastovica i Luščić-Grabarje, južno od Vinkovaca. Tretiranje šuma obavljeno je domaćim DDT preparatom »Pantakan«. U toku akcije vršena su numerička opažanja o djelovanju insekticida. Šuma Zap. Kusara koja je pravovremeno tretirana t. j . kad su gusjenice bile još mlade a šuma neobrštena, potpuno je sačuvana te je ostala zelena, dok su okolne netretirane šume potpuno obrštene. Rastovica je tretirana nešto kasnije, kad je šuma u izvjesnoj mjnri već bila obrštena; daljnje brštenje je zapriječeno i najveći dio šume također je sačuvan, kao i u Zap. Kusari. Šuma Luščić-Grabarje iz tehničkih razloga nije se mogla pravovremeno tretirati te je za vrijeme zamagljivanja ostalih šuma poslužila kao kontrolni objekt, u kome su vršena komparativna promatranja o toku brštenja kao i o prirodnom mortalitetu gusjenica u netretiranoj šumi prema tretiranima. Grabarje kao i dio Lukšića prigodom tretiranja bili su već uvelike obršteni. Tretiranje tih šuma nije vršeno zbog zaštite nego da se unište gusjenice i tako spriječi zaraza za iduću godinu. Ukupni rezultati pokusa veoma su povoljni. Posebnu važnost ima činjenica, da je uspjeh postignut insekticidom domaće produkcije što predstavlja značajnu afirmaciju naše kemijske industrije. Zaštita šuma dobila je time novo veoma uporabivo sredstvo za očuvanje naših najvrijednijih šuma. Svi podaci o pripremama i toku akcije biti će uskoro objavljeni. I. Spaić 381 ^ |