DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1948 str. 41     <-- 41 -->        PDF

se posvuda u tropskim i subtropskim krajevima. I kod nas se uzgaja kao osobito
ukrasno drvce ili grm, ali samo u toplijim krajevima. Ima je u parkovima
Rijeke, Opatije, Lovrane, Puie i Briona. U Puli vidjeli smo prošlog ljeta njenih
stabala i do 28 cm debelih. Na Brionima nalazi se nekoliko njenih stabalaca.
Izvan Primorja uzgaja se češće kao ukrasni grm, ali u staklenicima. U svrhe
dekoracije proširena je u čitavom Sredozemlju, a imade je na zaštićenijim
položajima i u Južnom Tirolu. Dobro uspijeva na Krimu, gdje je česta u
Nikitsky parku.


Lagerstremija ima gustu i duguljasto-zaobljenu krošnju. Kora
je debla glatka i ljušti se u velikim ljuskama poput platanine, a ostaje mlada
zelenkasta i sjajna kora. Izb o j ci su joj četverouglasti. Lišć e je u donjoj
česti obično nasuprotno, a u gornjoj česti naizmjenično. Ono je jednostavno,
duguljasto-eliptično, odnosno ovalno, kožasto, do 7 cm dugo i do 4 cm široko,
uglavnom bez peteljke. C v a t e u vršnim, uspravnim, do 20 cm dugačkim metličastim
cvatovima. Cvatne osi i stapke kratko su dlakavi. Cvjetov i su bijeli
(var. a 1 b a), ružičasti ili purpurni, većinom 6-brojni. Časka im je gola, a
latice na odužoj stapci, okruglaste, pri vrhu izverugane. U cvijetu su 36—42
prašnika i 3—6 pestića. Plo d je toibolac sa mnogo okriljenih sjemenaka.


Lagerstremij a radi svoje osobite dekorativnosti zavrijeduje da je se
što više proširi u naišm primorskim nasadima. Potrebna joj je bolja zemlja i
zaštićeniji položaj.


Osmanthus ilicifolius (O. aquifolium)


To je do 6 m visoki vazda zeleni j apansk i grm ili manje drvce iz porodice
Oleaceae. Lišć e mu je jednostavno, eliptično-duguljasto, do 6 cm dugačko
i do 2 cm široko, na rubu više ili manje bodljikavo nazubljeno (na svakoj
strani sa 1—4 gruba i u raznim pravcima usmjerena zuba). Lišće je ozgo sjajno
i tamno-zeleno, a ozdo svjetlo-zeleno i redovno čitava ruba. Peteljk a je do
1 cm dugačka. Cvjetov i su bijeli, mirisavi, dosta sitni. Tvore vršne ili pazušne
štitaste cvatove . Pojavljuju se u lipnju i srpnju. Plo d je plavkastocrna,
jajolika, oko 1 cm dugačka jednosjemena koštunica.


U kulturi postoji više odlika ove vrste1. Tako: var. variegatus Rehd. ima
bjelkasto-šareno, a var. aureus Rehd. žuto-šareno lišće. Var. purpureus Rehd.
je na mladim izbojcima crvenkastog, a inače tamno-zelenog lišća. Var. myrtifolius
Mouillef ima eliptično-duguljasto lišće, koje je čitava ruba.


Ovaj se grm već odavno kultivira u Južnoj Evropi. Vidjeli smo ga u parkovima
Opatije, Lovrane, Pule i na Brionima. Na Brionima sačuvalo se nekoliko
lijepih grmova u ranije parkiranom kamenolomu ispod brijega Saluge. Čini
se da mu odgovara nešto zasjenjeniji i zaštićeniji položaj.


Choisya ternata


To je vazda zeleni, uspravni, do 1 m visoki i vrlo razgranati grm iz porodice
Rutaceae. Potječe iz meksikanskog gorja, gdje ga ima do 2.600 m visine.
Uzgaja se češće u staklenicima, a u području Sredozemlja ima ga uzgajanog
i izvan staklenika, ali na zasjenjenijim i zaštićenijim mjestima. Kod nas smo
ga vidjeli u parkovima Rijeke, Opatije, Lovrane i Briona. Na Brionima nalazi
se par bujnijih primjeraka u ranije parkiranom kamenolomu ispod Saluge.


1 Krüssman n G.: Die Laubgehölze, Berlin 1937.


383