DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11/1948 str. 41 <-- 41 --> PDF |
se posvuda u tropskim i subtropskim krajevima. I kod nas se uzgaja kao osobito ukrasno drvce ili grm, ali samo u toplijim krajevima. Ima je u parkovima Rijeke, Opatije, Lovrane, Puie i Briona. U Puli vidjeli smo prošlog ljeta njenih stabala i do 28 cm debelih. Na Brionima nalazi se nekoliko njenih stabalaca. Izvan Primorja uzgaja se češće kao ukrasni grm, ali u staklenicima. U svrhe dekoracije proširena je u čitavom Sredozemlju, a imade je na zaštićenijim položajima i u Južnom Tirolu. Dobro uspijeva na Krimu, gdje je česta u Nikitsky parku. Lagerstremija ima gustu i duguljasto-zaobljenu krošnju. Kora je debla glatka i ljušti se u velikim ljuskama poput platanine, a ostaje mlada zelenkasta i sjajna kora. Izb o j ci su joj četverouglasti. Lišć e je u donjoj česti obično nasuprotno, a u gornjoj česti naizmjenično. Ono je jednostavno, duguljasto-eliptično, odnosno ovalno, kožasto, do 7 cm dugo i do 4 cm široko, uglavnom bez peteljke. C v a t e u vršnim, uspravnim, do 20 cm dugačkim metličastim cvatovima. Cvatne osi i stapke kratko su dlakavi. Cvjetov i su bijeli (var. a 1 b a), ružičasti ili purpurni, većinom 6-brojni. Časka im je gola, a latice na odužoj stapci, okruglaste, pri vrhu izverugane. U cvijetu su 36—42 prašnika i 3—6 pestića. Plo d je toibolac sa mnogo okriljenih sjemenaka. Lagerstremij a radi svoje osobite dekorativnosti zavrijeduje da je se što više proširi u naišm primorskim nasadima. Potrebna joj je bolja zemlja i zaštićeniji položaj. Osmanthus ilicifolius (O. aquifolium) To je do 6 m visoki vazda zeleni j apansk i grm ili manje drvce iz porodice Oleaceae. Lišć e mu je jednostavno, eliptično-duguljasto, do 6 cm dugačko i do 2 cm široko, na rubu više ili manje bodljikavo nazubljeno (na svakoj strani sa 1—4 gruba i u raznim pravcima usmjerena zuba). Lišće je ozgo sjajno i tamno-zeleno, a ozdo svjetlo-zeleno i redovno čitava ruba. Peteljk a je do 1 cm dugačka. Cvjetov i su bijeli, mirisavi, dosta sitni. Tvore vršne ili pazušne štitaste cvatove . Pojavljuju se u lipnju i srpnju. Plo d je plavkastocrna, jajolika, oko 1 cm dugačka jednosjemena koštunica. U kulturi postoji više odlika ove vrste1. Tako: var. variegatus Rehd. ima bjelkasto-šareno, a var. aureus Rehd. žuto-šareno lišće. Var. purpureus Rehd. je na mladim izbojcima crvenkastog, a inače tamno-zelenog lišća. Var. myrtifolius Mouillef ima eliptično-duguljasto lišće, koje je čitava ruba. Ovaj se grm već odavno kultivira u Južnoj Evropi. Vidjeli smo ga u parkovima Opatije, Lovrane, Pule i na Brionima. Na Brionima sačuvalo se nekoliko lijepih grmova u ranije parkiranom kamenolomu ispod brijega Saluge. Čini se da mu odgovara nešto zasjenjeniji i zaštićeniji položaj. Choisya ternata To je vazda zeleni, uspravni, do 1 m visoki i vrlo razgranati grm iz porodice Rutaceae. Potječe iz meksikanskog gorja, gdje ga ima do 2.600 m visine. Uzgaja se češće u staklenicima, a u području Sredozemlja ima ga uzgajanog i izvan staklenika, ali na zasjenjenijim i zaštićenijim mjestima. Kod nas smo ga vidjeli u parkovima Rijeke, Opatije, Lovrane i Briona. Na Brionima nalazi se par bujnijih primjeraka u ranije parkiranom kamenolomu ispod Saluge. 1 Krüssman n G.: Die Laubgehölze, Berlin 1937. 383 |