DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11/1948 str. 6 <-- 6 --> PDF |
upozoreni na više takvih objekata u fakultetskoj šumi »Masaryküv les« kod Brna. U Slovačkoj posjetili smo rezervatnu šumu Kašivarovu kod Žarnovice na Hronu. To je 6 ha velika 180-god acidofilna kitnjakova sastojina. U Slovačkoj posjetili smo i 50 ha veliku prašumu »Pod Gerankom« na području Šumarije Dobroč kod Brezna na Hronu. O značajnijim pregledanim sastojinama i problemima obnove U više zemalja pretstavlja težak problem obnova monokultura smreke i običnog b ora, koje su uzgojene u području šume kitnjaka i običnog graba, u području acidofilne kitnjakove šume ili u području nižih bukovih šuma. Takve monokulture zapremaju u Češkoj oko 80% od površine šuma. Monokulture spomenutih vrsta nisu podesne za daljni uzgoj, jer same od sebe znatno utječu na degradaciju tla. Veliki prihod od takvih šuma kasnije se teško osvećuje. Degradacija tla u njima brzo napreduje. Prema Dr. J. Pelišek u pod jednom 60-god. smrekovom sastojinom uzgojenom na 40—50 cm debeloj rendzini u Juž. Moravskoj konstatovano je ekstremno podzolasto tlo. Radi toga se ti ČSR forsira pretvorba smrekovih i borovih sastojina u mješovite sastojine što prirodnijeg oblika. Kod obnov e smrekovih i borovih kultura dolazi često u pitanje m elioracij a tla. Napose to vrijedi za tla koja su iscrpljena dugotrajnim uzgojem spomenutih vrsta ili cdnašanjem četinjka. Prema Dr. A. N e m e c u jedna smrekova 80-god. sastojina gdje se nije sakupljao četinjak bila je visoka 20 m, a- imala je 208 m3/ha drvne mase. Isto toliko stara sastojina u kojoj se sakupljao četinjak bila je visoka 12 m i imala je 154 m3/ha drvne mase. U Češkoj ima — prema Dr. A. Nemec u — tako degradiranih smrekovih sastojina da im u 30-40. god. dobi iznosi godišnji visinski prirast tek 1 cm, a debljinski prirast 1 mm. Melioracija se vrši dodavanjem mljevenog diabaza, gabra, melafira, vapnenca, bazalta, te kalijeve soli, Thomasove drozge i dr. Koje gnojivo treba upotrebi ti i koliko, ima se odrediti na osnovi pedološkog nalaza. Konferencija je utvrdila da je zbog nagle prijeratne sječe za bivših kapitalističkih režima, zbog sječe koju je izvršio okupator, kao i zbog pojačane poslijeratne sječe u cilju obnove, drvn a glavnic a u većini zemalja znatno snižen a (često ispod 50%), Preporučeno je da bi se planiranje u šumskom gospodarenju pojedinih zemalja usmjerilo tako da se povećava drvna za liha. Plan sječa valja usmjeriti prema prirodnim mogućnostima i očuvanju proizvodne sposobnosti tla. Povećanje proizvodne sposobnosti šume unošenje m vrst a drveć a koje od prirode optimalno rastu u drugim šumskim zajednicama treba svesti u granice ekoloških i fitocenoloških mogućnosti. U uzgajanju šuma potrebno je obratiti glavnu pozornost drveću koje se ondje nalaze u optimalni m odnošajima. Tako će se u području brdskih bukovih šuma dati prednost bukvi ispred smreke. Sa konferencije je predloženo da sv e šume , bez obzira na veličinu i vlasnika, treba u cilju što boljeg uzgajanj a (čišćenje, prorjede, obno 348 |