DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1948 str. 7 <-- 7 --> PDF |
va, pošumljivanja sječina i čistina, popunjavanje i dr.) podvrći i u pogledu planiranja kao i u pogledu direktnog nadzora pod državn e stručne organe. U daljnern osvrnut ćemo se na opažanja o osnovnim značajkama važnijih šumskih zajednica koje smo na ekskurziji posjetili ili inače susreli, kao i na pitanje obnove nekih od tih zajednica. Stepske šume. Tragove stepski h šuma srednjoevropskog tipa slijedili smo svuda na prolazu Panonskom nizinom. Već na području između Srem. Karlovaca i Novog Sada ima obilno Tilia argentea. Padinama Fruške Gore ona se spušta između Čortanovaca i Stražilova sve do: želj. pruge. Značajni su ondje još i: obični ruj, crni jasen, rašeljka i dr. U cijelom panonskom području ima često bagrema. Uz prugu kroz Mađarsku često se vide, osim bagrema, dud i jablan. Uz grabe ima posvuda čivitnjače (Amorpha fruticosa), a u živicama u blizini mjesta (Srem. Karlovci, Novi Sad, Btidimpešta, Bratislava, Brno i dr.) običnog vučca (Lycium halimifolium). Bagrem dobro raste i obilno ga ima oko Bratislave, te odatle sve do Zlina. Južna čest šume »Masaryküv les« kod Bma nosi u izvjesnoj mjeri obilježje stepske šume. Ondje se na rendzinama devonskih vapnenaca pojavljuju od prirode: Rosa spinosissima, Prunus fruticosa, Iivonimus verrucosa, Quercus pubescens, Prunus mahaleb i dr. Šume johe i običnog jasena ( Alneto-Fraxinetum). To su nizinske šume mokri j cg tipa. Vidjeli smo ih u predjelu Mochov kod Opočna. Osim crne johe, lužnjaka i običnog jasena česta je u sloju drveća sremza. U tim šumama uspješno se end je uzgajaju kanadske topole. Šuma lužnjaka, običnog jasena i nizinskog brijesta (Querceto-Fraxinetum, Uimeto-Fraxineium). To je nizinska šuma nešto sušeg tipa. U predjelu Mochov kod Opočna vidjeli smo takvu šumu, koja služi kao rezervat za uzgoj fazana. Ima ondje lužnjakovih stabala debelih i preko 2 m, a sremzinih i do 35 cm. Na jednom djielu te šume pokušana je pred 20 god. obnova, ali bez uspjeha radi korova; Povodom toga unesena je u potstojnu saslojinu malolisna lipa. Pod lipovom etažom sada se dobro pomlađuju lužnjak i jasen. Lipa je uništila korov i popravila tlo. Šume kit.jaka i običnog graba (Querceto-Carpirietum). To su´ šume povišenih terena na umjerenom pcđzolastom tlu. Pretstavljaju važno šumsko područje, ali je njihov prirodni izgled umjetnim unašanjem smreke i bora većinom iz temelja promijenjen. Napose to vrijedi za Češku i Moravsku. U blizini Opočna pregledali smo nekoliko sastojina smreke i bora uzgojenih u području kitnjaka i graba. Tlo je u tim sastojinarna toliko degradirano da mu je proizvodna sposobnost upravo neznatna. Ono je pokrito gustim pokrovom borovnice, brusnice, tvrdače, vrišta i raznih mahova. Obnova je tih sastojina veoma težak posao. Tlo se u tim okolnostima mora popravljati dodavanjem mljevenog gabra. Pri obnovi forsira se kitnjak, breza, lipa i bor. Kitnjak i breze pojavljuju se od prirode. Te bi vrste imale da prevladavaju u obnovljenoj šumi (Querceio-Biüuletum), a lipa treba da posluži u svrhu popravka tla. Prostranijih sastojina kitnjaka i graba vidjeli smo u uš čuvani j em obliku u fakultetskoj šumi »Masaryküv les« kod Bma. U njima je osim kitnjaka 349 |