DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1948 str. 31     <-- 31 -->        PDF

....... .... ...... ...... ........ . ......... ........... ....
......, ...., ....., ...... . ....... ..... ......, .. ...... .... .. ......
.. .. .. ..... ........ ........ ........ ....... ......... . .... ......


.., 1. ...... .... — .........-.._ 2. ...... ..... — ...............
....... .. ....... ..... ...... ....... .. ....... .....


... .... ...... . .... ..... ....., ..... .. ........ .... . ...........
.... .. ........ ........ ........... ........ . ....... ...........
......... . ...... . ......... ....... ..........., ... ... no .....
......... ....... ........., ....... ..... .... ....... ...... ... .........
............... .... .....


......... ...... ....... ....... .. ......... ....... ...........
.. ......... ......... . ....... ........, .... .. .. ..... .. .....
......... ....... ,. .. ....... .... ........ .... ........ .........


..". 3. ...... ..... — ........, .., 4. ...... .... — .........
........ .. .... ..... ......... -.......... ...; (Tilia argentea), ........
..... . ...., ..... 73 ..., ..... 40 ..., .. ..... ..........


...... ....... u ......


414




ŠUMARSKI LIST 12/1948 str. 30     <-- 30 -->        PDF

............. Forest Products Laboratory . .. Krämer-a, ........ ...... . .........
............. .......... ......, ......... ............. ........... . . ......
......... ....... ....... ....., no ............. A. ..........., W. Küeh-a . ..
..... ........ ....... ........... ....... ....... . ........... ..... ..........,
..... ........ ....... ........... ....... ....... . .......... ..... ..........,
..... . ..., . ..... ......... ........ ....... ......, ... ...... .......... ...


....!. ........ ............ ....... .... ........> ........ ........... ...... ............
.............. .................. ....... ....... ......,


ABOUT SOME PROPERTIES OF PLYWOOD


After dates of professional Russian, American and German literature the
author comprised in this description the specific gravity, the shrinkage and the
swelling, the higroskopicity, the specific conductivity of heat and the specific
heat, the dilatation and the acoustic properties of plywood. From mechanical
properties of plywood the author described by researches of Forest Products
Laboratory, Madison, and O. Kraemer, the dates about the buckling strength,
the tensile strength, an the modulus of elasticity of plywood.


After this the author put in comparison the all-veneer plywood of beech
sua birch by Shahnazarov´s, W. Küch´s and O. Kraemer´s researches. After all
the author resumed the fundamental rules of the composition of plywood. In
conclusion the author proposes the control of the quality of plywood. This
control of the quality could be arreached only by standard researching of
physical and mechanical properties of plywood.


.... ... .......... (.......):


.... . ....... ........


. ..... ........ .......... .... .. .. .... ..... ...... . ..., a .
..... .....-. .mini je .... .... ....... .... ..... ..... ......, .... ..
.. .... ......... ........ ..... ...... . ......... ....... ..........
.... .. .. ....... ........ ......... ...... ......, ............ je, .
. »... .. .... ........... ....., .... ... no ...... ......... ..........
... ...., ... je ............ .. ......... ... je no ....... ........ .
........ je .. ....... ........ ...., .. ... ........ ...... . ..... ......
..... 1.. . .... ........ ...., .... ...... ......., ...... ........ ...........
.... joj ......... ... ......., .... joj ....... . ....... .. ........
. ........ ......... ......, ... .. .... .. ........ ...*.....
....... .... .....


......... . ........... ............ ...... ........ .... .........
.. ......... ...... ........, .... .. .. ...... ........ ............
joui .... ........ ...... ... .. ..... .....>.., .. ... .... .
.... ....... . .. .. .......... ....... .......... ........ ...........
..... ......, .... .. . .......... ......... ... .... ..........
........


.. ...... ......... ......., a .. &. .. ..... ....... .. ........ .......
........., ....... ..... .... je ......... ........... ........ ..
........ ......... ....., .... .. ........ ............>. .... .


413




ŠUMARSKI LIST 12/1948 str. 27     <-- 27 -->        PDF

1. sa svake strane centralne osi simetrije mora biti jednak broj slojeva;
3. os simetrije srednjega sloja treba se poklapati sa centralnom osi
trije mora da su jednake debljine;
3. os simetrije srednjega sloja treba se poklapati sa centralnom osi
simetrije, to znači broj slojeva furnira šperova*noga drveta treba biti neparan;
jtfaftiirto cirOa


— L~—$*toČa. L -Sočo


—.. _aL.— ffocc» 0cfb5 sfyttia.


~2


to &o 8o % /oo


SI. 5. Furnirska ploča sa nejednakim debljinama slojeva


4. simetrično smješteni slojevi moraju biti izrađeni istom tehnikom
(Ijuštenjem, rezanjem ili piljenjem) <\ smjer vlakanaca mora im biti međusobno
paralelan;
5. fizičko-mehanička svojstva drveta iz kojih su izrađeni simetrično
smješteni slojevi treba da su najednaka.
Na tehnička svojstva šperovanoga drveta od upliva je ukupan broj
slojeva. Što je veći broj slojeva to je šperovano drvo homogenije.
Poznato je da je drvo anizotropan materijal- To će reći da tehnička
svojstva drveta nisu jednaka u svim smjerovima.
U tabeli 13 iznijeti su indeksni brojevi čvrstoće na vlak nekih važnijih
vrsta drveta.
Šperovano drvo po svojim svojstvima približuje se izotropnom materijalu.
Ovo izjednačenje tehničkih svojstava šperovanoga drva u smjeru
vlakanaca (po dužini) i okomito na vlakanca (po širini) ovisi o broju
slojeva. Što je veći broj slojeva to je šperovano drvo homogenije.


410




ŠUMARSKI LIST 12/1948 str. 21     <-- 21 -->        PDF

Što veća je vlaga to veći je koeiicijenat vodljivosti topline drveta- Što


veća je vlaga drveta to manji je udio zraka u drvetu. Koeficijenat vod


ljivosti vode (0,5) je za neko 12 puta veći od koeficijenta vodljivosti top


line zraka (0,04).


Ljuštend furnir ima de više sitnih pukotina nego rezani i piljeni furnir.
Zbog toga šperovano drvo po debljini imade malen koeficijenat vodljivosti
topline. Ljepilo, koje ispunja jedan dio pora i pritisak od sljepljivanja
povisuju koeficijenat vodljivosti topline. Koeficijenat vodljivosti topline
šperovanog drveta nešto je manji od koeficijenta vodljivosti topline masivnoga
drveta. On zavisi o odnosu poprečnih i uzdužnih slojeva šperovanoga
drveta i o njihovoj debljini. Da bi se postigao mali koeficijenat vodljivosti
topline šperovanoga drveta važno je, da je srednji sloj izrađen
od vrste drveta sa malim koeficijentom vodljivosti topline. To znači srednji
sloj treba biti izrađen iz mekog t. j . poroznog drveta.


Kod šperavanoga drveta sa vanjskim furnirom od orahovine istraživanjem
su Knoblauch, Raisch i Reihn utvrdili, da koeficijenat vodljivosti
topline kod 0°C iznosi X = 0,091, a kod 29°C X = 0,099. Hencky je istraživanjem
utvrdio, da za furnirsku ploču težine 588 kg/m3 koeficijenat vodljivosti
topline kod 0°C iznosi X = 0,094 a kod 20°C X =0,098. Općenito se
može zaključiti, da za furnirske ploče kod sobne temperature koeficijenat
vodljivosti topline iznosi X = 0,095 (Kollmann).


Specifična toplina šperovanoga drveta kao i masivnoga drveta ne
ovisi o vrsti drveta. Količina topline potrebna da se 1 kg šperovanoga
drveta zagrije za 1°C zavisi o vlazi i temperaturi. Ovisnost specifične topline
drveta u apsolutno suhom stanju i temperature u granicama od 0° do
100°C može se izraziti formulom


C = 0,266 + 0,00116 t


Specifična toplina drveta za koji god stepen vlage može biti izračunata
po formuli:


100


c = 1 {0266 + 0,0(.6 t)]


- ...^ [I "´
U cbe ove formule t. znači konačnu temperaturu drveta, a v vlagu
drveta u %>.


Specifična toplina šperovanoga drveta ovisi o broju furnirskih listova
na 1 cm debljine. Što je taj broj veći, to veći je udio na ljepilu, to veća
je specifična toplina.


Ditalacuja drveta ovisi o smjeru vlakanaca. U smjeru vlakanaca ona je
manja nego u smjeru okomitom na vlakanca. U radijalnom smjeru dilatacija
je manja nego u tangencijalnom smjeru. Dilatacija šperovanoga
drveta znatno se razlikuje od dilatacije masivnoga drveta. U smjeru vlakanaca
ona je najednaka dilataciji masivnoga drveta u istom smjeru. U
smjeru okomitom na vlakanca ona je za nekoliko puta manja nego u masivnoga
drveta u istom smjeru.


Kada se istovremeno šperovano drvo uteže i zagrijava tada utezanje
i dilatacija teku u suprotnim smjerovima. Utezanje i dilatacija međusobno


403




ŠUMARSKI LIST 12/1948 str. 20     <-- 20 -->        PDF

Iz ovih se podataka vidi, da najbrže upija vlagu ljušteni furnir,
furnirska ploča od 16 mm debljine sporije nego furnirska ploča od 6 mm
debljine, a najsporije masivno drvo.


Upijanje vode zavisi od vrste drveta, broja slojeva furnirske ploče
i debljine furnirske ploče. Upijanje vode to je manje što je veći broj slojeva
na 1 cm.


Ljušteni furnir iz bukovine kod napajanja u vodi kroz vrijeme od
200 sati upija 130°/o vode, bukova furnirska ploča od tri sloja u isto vrijeme
upija 92°/o, a bukova furnirska ploča od pet slojeva 67%.


Upijanje vode može da posluži kao kriterij kvalitete materijala. Materijal
se uroni posve u vodu i ostavi 24 sata odnosno 72 sata. Upijanje
vlage u postocima za neke materijale prikazano je u tablici 7.


Tabela br. 7


Vrijeme Upijemo


Vrsta materijala


pojenja vode u %


ßaliniit u pločama
Balinit u listovima
2424
3,5—8
4—5
Lignofol u pločama
Lamelirano drvo sljepljeno fenolnim smolama iz tankih
furnira
Brezovina
Bukova furnirska ploča (11 slojeva, debljine 1—2 mm,
sljepljena fenolnim smolama)
Bukava furnirska ploča (19 slojeva, debljine 2 mm
sljepljena fenolnim smolama)


24244242
1,5
1,2—9,1
31,2
317,2
29,5
Krotov


d) Termička svojstva


Koeficijent vodljivosti topline drveta zavisi od niza faktora. To su
anatomska grada i gustoća drveta, smjer vlakanaca, temperatura i vlaga.
Ovi faktori od upliva su i na koeficijenat vodljivosti topline šperovanoga
drveta.


Koeficijenat vodljivosti cvisi o težini drveta odnosno o volumenu pora
drveta. Što je neko drvo teže, to jest što je manji volumen pora to je veći
koeficijenat vodljivosti topline.


Koeficijenat vodljivosti topline drveta veći je u smjeru vlakanaca nego
okomito na vlakanaca. Tako za smrekovinu (t = 0,41 g/cm3) kod temperature
od 20°C, i vlage drveta od 16% iznosi srednji koeficijenat vodljivosti
top Kine (kcal/mh0) u smjeru vlakanaca .. — 0,19 okomito na vlakanca
u radijalnom smjeru XUBt = 0,10, a u tangencijalnom smjeru XUr4 =


o,o9. ;


Što je veća temperatura to veći je koeficijenat vodljivosti topline. Tako
.-\ primjer za borovinu kod 0°C iznosi X = 0,-12, kod 20°C iznosi X =
0,134 a kod 100°C iznosi X = 0,188.


402




ŠUMARSKI LIST 12/1948 str. 19     <-- 19 -->        PDF

Iz ovoga primjera se vidi da je utezanje bukove furnirske ploče po
dužini za neko 2 puta jače nego utezanje bukovine u smjeru vlakanaca, a
po širini za neko 10 puta (točno 8,7 puta) slabije fid utezanja bukovine u


...... godova,


c) Higroskopnost


Šperovano drvo je higroskopno isto kao i normalno (masivno) drvo.
To znači, da šperovano drvo upija vlagu iz uzduha. Sadržaj vlage išperovanoga
drveta mijenja se po zakonu o higroskopskoj ravnoteži. Vlaga higroskopske
ravnoteže šperovanoga drveta nešto je manja od iste vlage normalna
drveta.


Na osnovu rezultata istraživanja Uskova (po Krotovu) upijanje vlage
srednjih slojeva šperovanoga drveta, kod temperature uzduha od * 20°C i
relativne vlage uzduha od 10 do 100%, nešto je veće nego upijanje vanjskih
slojeva šperovanoga drveta. Ovo manje upijanje vlage vanjskih slojeva
šperovanoga drveta posljedica je djelovanja pritiska i temperature
kod sljepljivanja šperovanoga drveta.


Slojevi ljepila nešto umanjuju higroskopnost šperovanoga drveta. Ovo
je smanjenje znatno kod upotrebe ljepila vještačkih smola postojanih u
vodi. Uslijed toga broj listova furnirske ploče, to znači broj meduslojeva
od ljepila, od upliva je na higroskopnost.


Higroskopnost furnirskih ploča zavisi o načinu ljepljenja. Furnirska.
ploča dobivena hladnim ljepljenjem nešto više upija vlagu od furnirske
ploče dobivene vrućim ljepljenjem.


Brzina upijanja vlage šperovanoga drveta zavisi od istih faktora kao
i brzina upijanja vlage normalnoga (masivnoga) drveta. To su slijedeći
faktori: vrsta drveta, gustoća drveta, vlažnost uzduha i temperatura
uzduha-


Upijanje vlage kod sobne temperature i u uzduhu zasićenom vlagom
(rel. vlaga uzduha 100°/n) ljuštenog furnira, furnirskih ploča od 6 mm debljine
i 16 mm debljine iz okumeovine te same okumeovine debljine 15
mm prema istraživanju Gabera i Christians-a prikazano je u tablici br. 6.


Tabela br. 6


Broj
dana Furnirska ploča
debljine 6 mm
LjnštenidebljineVla g
furnir
4 mm
a u %
Furnirska ploča
debljine 16 mm
Masivno drvo
debljine 15 mm
0 10,80 11,30 lil,30 10,8
1 16,85 13,30
13,4:0 12,2
3 20,40 16,95 15,70 14,6
4 22,1« 18,10 16,60 15,3
5 24,10 19,60 17,40 16,3
/
8
25,50
25;80
20,75
21,00
18,90
19,55
17,8
18,3


401




ŠUMARSKI LIST 12/1948 str. 18     <-- 18 -->        PDF

a u smjeru širine šperovanoga drveta (u smjeru okomito na vlakanca
vanjskih furnirskih listova) može se izračunati po formuli


« sp:=^=----100
vk — vp


Za bukovu furnirsku ploču debljine 4 mm, sastavljenu od 3 sloja, i to
od furnirskih listova debljine 0,133 cm, ako se promjeni vlaga od 15°/o
na 10% izračunat ćemo utezanja po gornjim formulama.


Utezanje bukovine u smjeru vlakanaca (<(,, ) iznosi 0,3%> ili 0,003 cm/tek
cm, a utezrmje bukovine u smjeru okomito na vlakanca (tangencijalno na
godove) iznosi 11,8% ili 0,118 cm/tek cm.


Točka zasićenosti vlakanaca vlagom (k) iznosi u prosjeku za evropske
vrsti drveta 28 (Trendelenburg).
Debljina vanjskih slojeva jednaka je s* = s, + s:; = 0,266 cm, a
unutarnjeg sloja su =5 0,133 cm.
Promjena u dimenzijama ljuštenih furnira u smjeru vlakanaca iznosi


V


e. «»„1 = ~..^=--. = -0,000536 cm/tek cm*
28


a u smjeru okomito na vlakanaca


«v : = «u 1 ~ p a ; = — 0,021 i cm/tek cm*
28
Promjena dimenzija bukove furnirske ploče u smjeru vlakanaca


20 s» -sr


+ tu ;
20 sT
+ — =0,001037 cm/tek cm


a u smjeru okomito na vlakanca


čuj " Sv 1


20 s "
esp L = —S-fi--= 0,002405 cm/tek cm


Sv + j


20 su


Veličina utezanja bukove furnirske ploče od sirovoga do apsolutno
suhoga stanja u smjeru vlakanaca iznosi


e.P// 28


100- 0,58"´.


«eP//
Vk — vp


a u smjeru okomito na vlakanca


eapj 28


100= 1,354


-V k—Vp
* Oznaka — (minus), koja označava utezanje, dalje je u primjeru izostavljena.
400




ŠUMARSKI LIST 12/1948 str. 17     <-- 17 -->        PDF

a k je prosječni stepen vlage koji odgovara točki zasićenosti vlakanaca
drveta vlagom.


Tabela br. 5
Utezanje drveta od sirovog do apsolutno suhoga stanja (0% vlage)


Utezanj e u %
Vrsta drveta u smjeru
vlakanaca
okomit o na vlakanc a
radijalno tangencijaii.no
Bukovina
Brestovina
Brezovina
Hraetovina
Jasenovina
Javorovina
Johovina
Kruškovina
Lipovina
Orahovina
Toipolovina
Borovina obična
Jelovina
Smrekovina
Mahagoni jevina
Okumeovina
0,3
0,3
0,6
0,4
0,2
0,5
0,4
0,4
0,3
0,5
0,3
0,4
0,1
0,3
03
5,8
4,6
5,3
4,8
5,0
3,0
4,3
4,6
53
5,4
5.
3,3
3,8
3,6
3,2
4,1
11,8
8,3
7,8
9,3
8,0
8,0
9,3
9,1
9,1
7,5
8,3
7,8
7,6
7,8
5,1
6,6


Promjena dimenzija šperovanog drveta u smjeru vlakanaca može se
izračunati po formuli


20- Sv LT;/


+ e« j
20 s.


+ 1
a u smjeru okomito na vlakano^ po formuli


««i.


i-Er


20 s„


espj


Sv + 1


20 s„


gdje je sv = ukupna debljina vanjskih furnirskih listova, su = debljina
furnirskog lista unutarnjeg (srednjeg) sloja, eV/, = promjena dimenzija
vanjskih furnira u smjeru vlakanaca, saX
== promjena dimenzija unutarnjeg
furnira u smjeru okomito na vlakanca.


Veličina utezanja šperovanog drveta (u smjeru viakanac vanjskih
stanja u smjeru dužine šperovanog drveta (u smjeru vlakanaca vanjskih
furnirskih listova) može se izračunati po formuli.


_ g.k" k


«P„ 100


vk — vp


399




ŠUMARSKI LIST 12/1948 str. 16     <-- 16 -->        PDF

b) Utezanje i bubrenje


Poznato je, da se veličina utezanja drveta u tri osnovna smjera međusobno
znatno razlikuju. Utezanje u smjeru vlakanaca (longitudinalno
utezanje) u prosjeku je za neko 20 puta manje od utezanja u smjeru godova
(tangencijalno utezanje) a za neko 10 puta manje od utezanja u
smjeru sržnih trakova (radijalno utezanje). Ove razlike u veličini utezanja
drveta u različitim smjerovima predstavljaju osnovnu manu drveta. Odavno
se je nastojalo smanjiti ove razlike u utezanju. Konstrukcijom šperovanog
drveta ove razlike u utezanju gotovo su kompenzirane. Ovo izjednačenje
utezanja u šperovanog drveta nastalo je uslijed toga, što su furnirski
listovi međusobno unakrst sljepljeni. Ako promatramo furniirsku ploču od
3 sloja imat ćemo ovu sliku. Utezanju srednjeg sloja u smjeru okomitom
na vlakanca suprotstavlja se utezanje lica i naličja u smjeru vlakanaca.
Budući da je utezanje poprijeko vlakanaca znatno veće od utezanja u
smjeru vlakanaca, to će se šperovano drvo u smjeru vlakanaca utezati nešto
jače nego slobodan furniski list, a u smjeru okomito na vlakanca znatno
slabije nego slobodan furnirski list. ,


Prema podacima Krotova utezanje šperovanoga drveta u smjeru vlakanaca
u prosjeku je za neko 2 puta. jače nego utezanje slobodnog furnirskog
lista u istom smjeru, a utezanje šperovanog drveta u smjeru okomitom
na vlakanca u prosjeku je za neko 10 puta manje nego utezanje
slobodnog furnirskog lista u istom smjeru


Prema istraživanjima Forest Products Laboratory u Madison-u (USA)
utezanje šperovanog drveta, sastavljenog od različitih vrsta drveća, od
sirovog od apsolutno suhog stanja iznosi u prosjeku po dužini (u smjeru
vlakanaca lica) furnirske ploče od 0,2 do 1,0%, a po širini (okomito na
vlakanca lica) furnirske ploče od 0,3 do l,2°/o. Iz ovih se podataka može
zaključiti, da je utezanje čperovanog drveta u smjeru vlakanca i poprijeko
vlakanaca gotovo posve izjednačeno.


Prema navodima Krotova utezanje šperovanoga drveta u smjeru i poprijeko
vläikanaca mogu se izračunati na osnovu poznatih veličina utezanja
pojedinih vrsta drveta.


Evo podataka o veličini utezanja nekih važnijih vrsta drveća {vidi tabelu
br. 5),


Ako se je neka furnirska ploča osušila, t. j . ako je izgubila stanovitu
količinu vlage, ona je smanjila svoje dimenzije. Veličina utezanja šperovanoga
drveta može se izračunati na slijedeći način.


Promjena dimenzija ljuštenog furnira u smjeru vlakanaca može se izračunati
po formuli


Vk — vp


8„ =


i «,


k
a u smjeru okomito na vlakanca po formuli


_ Vk Vp


f L— «i


gdje je vi = konačna vlaga, vv = početna vlaga, au = veličina utezanja u
smjeru vlakanaca,ax = veličina utezanja u smjeru okomito na vlakanaca,


398




ŠUMARSKI LIST 12/1948 str. 15     <-- 15 -->        PDF

Iz ovih se podataka vidi, da je vol umna težina šperovanoga drveta
to veća što je veći broj slojeva na 1 cm odnosno što je tanji furnirski list.
Težina 1 m2 šperovanoga drveta može se približno izračunati po formuli


t d (kg/m2)


1000


gdje je r = volumna težina drveta (u kg/m3) iz kojeg je izrađeno šperovano
drvo, a d = debljina šperovanog drveta (u mm),
, Približne težine šperovanog drveta pojedinih vrsti drveta sadržane su
u tablici broj 2,
Težine šperovanoga drveta u kg/m2 i kg/m3 za različite furnirske i stolarske
ploče sadržane su u tabelama br. 3 i 4.


A, Furnirske ploče Tabela br. 3


Producent Sredica Lice i naličje 1 ezma
Debljina4 6
u mm
9
Letonska Brezovina lice hrastovina
naličje brezovina
kg/m2
kg/m3
2,8
699
4,12
685
5,81
643
Poljska Johovina lice hrastovina
naličje johovina
kg/m2
kg/m3
3,04
762
4,10
683
6,17
685
Njemačka Okumeovina lice hrastovina
naličje okumeovina
kg/m2
kg/m3
2,21
551
3,14
532
4,51
500
Njemačka Okumeovina lice i naličje
hrastovina
kg/m2
kg/m8
2,32
579
3,35
55.
4.73
525


B. Stolarske ploče Tabela br. 4
Producent Sredica Lice i naličje Težina
13
Debljina16 I
u mm
19 22
Finska Brezovina
(iz blokova
dasaka)
Brezovina kg/m2
kg/m3
8,97
717
10,97
683
11,84
657
15,66
712
Litva Johovina
a) iz blokova
dasaka
Borovina kg/m2
kg/m3
6,93
535
8,67
543
10,33
544
12,00
545
b) iz ljuštenog
furnira
Borovina kg/m2
kg/m3
7,15
552
9,01
563
10,75
565
12,47
567
Njemačka Okumeovina
a) iz blokova
dasaka
Smrekovina kg/m2
kg/m»
6,51
500
7,83
489
9,12
483
10,43
476
b) iz ljuštenog
furnira
Okumeovina kg/m2
kg/m»
6,65
530
8,53
570
9,29
489
10,70
486
A. Mora po KoiLlmarm-u
397




ŠUMARSKI LIST 12/1948 str. 14     <-- 14 -->        PDF

da je kod istoga pritiska relativna veličina plastične deformacije tankog
furnirskog lista veća nego kod krupnog furnirskog lista. Volumna težina furnirske
ploče od 3 mm debljine, nešto je veća nego volumna težina furnirske
ploče od 15 mm debljine (5 slojeva).


Šperovano drvo se lijepi različitim ljepilima. Ova ljepila prodiru u
pore drveta li zapunjaju ih. Uslijed toga se volumna težina šperovanog
drveta nsšto povisuje.


Način ljepljenja upliviše na volumnu težinu šperovanoga drveta. Visoki
pritisak i visoka temperatura kod ljepljenja daje specifički teže šperovano
drvo, a niski pritisak i niske temperature specifički lakše šperovano
drvo.


Evo nekoliko podataka o volumnoj "težini brezovih furnirskih ploča
sljepljenih kazeinom:


Tabela br. 1


Broj
slojeva
Debljina
u mm
Srednja debljina
furnirskog lista
u mm
Vlaga %
Volumna
težina
g/cm´ ´
Broj
uzoraka
3 " 0,9 0,3 11,8 0,81 90
3 1,5 0,5 11,0 0,80 120
3 2,1 0,7 12,4 0,76 104
3 2,8 0,9 11,7 0,75 78
5 3,0 1,0 1!1,1 0,74 30
5 6,0 1,3 11,5 0,74 17
9
Ljušteni
10.«

1,1
0,2
10,0
7,5
0,75
0,67
3
3
furnir O. Kraemer po Krotovu
i Ko´.mannu
Tabela br. 2


Vrst drveta Vrsta šperovanoga
drveta
Volumna težina
u kg/m»
Brezovina
Brezovina
Bukovina
Johovina
FurnirskeStolailskeFurnirskeFurnirske
ploče
ploče
ploče
ploče
690
7O0
725
550
Johovina, srednjiiz borovine
sloj,
Stolanske ´ploče 565 .
Okumeovina Furnirske ploče 510
Okumeovina Stolai´ske jploče
(srednji sloj iz
Ijuštenog furnira) 520
. Okumeovina Stolarske ploče
(srednji sloj iz
bloika dasaka) 470
Borovina Stolarske ploče
A. Mora575
po Kollmaimt-u


396




ŠUMARSKI LIST 12/1948 str. 13     <-- 13 -->        PDF

Prema broju slojeva šperovano drvo dijeli se na šperovano drvo sa
3, 5, 7, 9, 11 i t. d. slojeva. Tanka furnirska ploča, ako se sastoji od više
nego 3 sloja, naziva se multiplex-ploöa.


Krupno šperovano drvo odlikuje se debelim srednjim slojem (si, 2),
Ovaj se sloj zove sredica. Sredica može biti iz drveta ili iz kakovog drugog
materijala. Ako je sredica iz drveta takovo se krupno šperovano drvo
zove stolarska ploča ili panel ploča. Ako je sredica izrađena iz prešanog
treseta, drvne vune, slame i t, d. takovo krupno šperovano drvo zove se
izolaciona ploča.


Sredica stolarskih ploča izrađena je iz bloka dasaka mekanog drveta
ili iz sastavljenih letvica mekog drveta ili iz 5 do 10 mm debelog ljuštenog
furnira izrezanog na uska rebra. Debljina stolarskih plcča kreće se od
10—-45 mm. Debljina sredica stolarskih ploča kreće se većinom u granicama
od 13 do 20 rjeđe 25 mm.


Srednji sloj izolacionih ploča szgrađen je iz prešanog treseta ili drvne
vune ili slame i t. d. Vanjsku gornji i donji sloj izolacione ploče jest iz
obične furnirske ploče.


U daljem razmatranju imat ćemo u vidu samo obične furnirske ploče
i stolarske ili panelploče.


3. Fizička svojstva
a) Volumna težina


Volumna težina šperovanoga drveta ovisi o vrsti drveta, vrsti ljepila
i načinu ljepljenja. ´
Volumna težina šperovanog drveta može se izračunati po formuli


di ti + d2 ü + ds ta + + di-i ti-i + di ti -Sdt


tsp —
di + d2 + ds + + di-i + d. -d


gdje je di, d2, de . . debljina pojedinih slojeva šperovanog drveta, a ti, U,
ts. .. težina pojedinih vrsta drveta iz kojih je izgrađeno šperovano drvo.


Na primer težina furnirske ploče debljine od 6 mm sastavljene od
tri sloja i to´ lice i naličje debljine 1,5 mm, a srednji sloj debljine 3,3 mm
lice i naličje izrađeno je iz johovine, a srednji sloj iz bukovine; iznosi:


0,15 . 0,53 + 0,33 . 0,72 + 0,15 . 0,53 0,3966


tps==


- 0,15 + 0,33 +ToT5~ — 0,63 = 0-629 g/cm-0,63gW
Volumne težine johovine (0,55 g/cm3) i bukovine (0,72 g/cm3) uzete su
u prosušenom stanju.


Volumna težina šperovanog drveta sastavljenog od slojeva furnirskih
listova iste vrste drveta nešto je veća od volumne težine masivnog drveta.
To je i posve razumljivo, ako se ima u vidu, da se šperovano drvo sljepljuje
pod stanovitim pritiskom. Ovaj pritisak kod sljepljiwnja furnirske listove
nešto stlači- Iz tih razloga volumna težina šperovanoga drveta ovisi o
debljlini furnirskih listova. Tanji se furnirski list kod sljepljivanja stlači
nešto više nego deblji furnirski list. Ova se pojava može objasniti time,


395




ŠUMARSKI LIST 12/1948 str. 12     <-- 12 -->        PDF

uklopljeno šperovano drvo je ono šperovano drvo u kojem su ili lice
ili lice i naličje ili koji unutarnji sloj zamijenjen sa metalnim limom. Obično
se upotrebljava lim od čelika, aluminija, cinka, bakra i olova. Ove
ploče imadu dvije mane, prva je u tome, što se metal i drvo teško lijepe,
a druga u tome, što postoje velike razlike u dilataciji metala i drveta i
što drvo zagrijavanjem gubi vlagu i kao posljedica toga drvo se uteže. Od
ovih ploča u praksi se najviše upotrebljavaju šperovane ploče oklopljene
olovnim limom koje služe kod rentgeniziranja.


SI. 2. Krupno šperovano di-vo (panel ploče)


Armirano šperovano drvo dobije se tako, da se između furnirskih listova
stave metalne žice ili metalne mreže i međusobno se slijepe. Na taj
način dobiva se šperovano drvo visokih mehaničkih svojstava.


Metalizirano šperovano drvo je obično šperovano drvo na čije je lice
i naličje nanesen pomoću prašenja (pulverizacije) tanki sloj metala. Ovakova
je ploča postojana prema vlazi, velike tvrdoće i čvrstoće. Na obične
šperploče može biti nanesen tanki sloj metala elektrolitskim putem (A. G.
Arend, Holz 1-1937, s. 67).


SI. 3. Valovito šperovano drvo


Valovito (ustalasano) šperovano drvo je obično šperovano drvo valovite
površine (si. 3). Proizvodi se u posebnim prešama koje su fazonirane
kao i valovita površina šperovanoga drveta.


Prema vrsti ljepila šperovano drvo dijeli se na šperovano drvo Ijepljeno
kazeinom, na šperovano drvo Ijepljeno albuminom, na šperovano drvo
Ijepljeno kombiniranim ljepilom kazeinom i albuminom, na šperovano drvo
Ijepljeno sa sintetskim smolama i to fenolformaldehidnom smolom (bakelit,
tegofilm) i karbamidformaldehidnom smolom (kaurit). U novije doba upotrebljava
se u proizvodnji šperovanoga drveta sintetska smola dobivena iz
melamina i formaldehida (Pressal, Melocol).


Prema debljini pojedinih slojeva furnirskih listova šperovano drvo
dijeli se na šperovano drvo sa slojevima furnirskih listova jedne debljine
te na šperovano drvo sa slojevima furnirskih listova nejednake debljine.


394




ŠUMARSKI LIST 12/1948 str. 11     <-- 11 -->        PDF

Fizičko-mehanička anizotropnost drveta smanjena je kod šperovanoga
drveta, a posebnim kompozicijama šperovanoga drveta može se ova anizotropnost
skoro posve eliminirati.


Pravilnom kompozicijom smanjuje se granica kolebanja fizičko-mehaničkih
svojstava šperovanoga drveta izrađenog od jedne botaničke vrste
i izjednačuje po svojstvima šperovano drvo izrađeno iz različitih vrsta
drveta.


O fizičko-mehaničkim svojstvima šperovanoga drveta nije se do nedavno
mnogo znalo. Tek upotrebom šperovanoga drveta za konstrukciju
aviona počelo se je sa intezivnim radom na istraživanju fizičko-mehaničkih
svojstava šperovanoga drveta.


Da bi se šira stručna javnost upoznala sa fizičko-mehaničkim svojstvima
šperovanoga drveta donosimo ovaj prikaz.


2. Klasifikacija šperovanoga drveta
Šperovano drvo dijeli se u tanko šperovano drvo i krupno šperovano
drvo.


Tanko šperovano drvo ili furnirske ploče sastoje se od neparnog broja
unakrst slijepljenih furnirskih listova (si. 1.). Debljina ovoga šperovanoga
drveta kreće se u granicama od 3,0 ... 15 mm (23 mm).


*.^ \^-v


*.´<


SI, 1. Tanko šperovano drvo (furnirske ploče)


Tanko šperovano drvo može se podijeliti prema materijalu iz kojeg je
izgrađeno, prema vrsti ljepila, prema debljini furnirskih listova i prema
broju furnirskih listova.


Tanko šperovano drvo prema materijalu iz kojeg je izgrađeno može
se podijeliti u obično šperovano drvo, šperovano drvo obloženo furnirom
plemenite vrste drveta, oklopljeno šperovano drvo, armirano šperovano
drvo, metaldzirano šperovano drvo i ustalasano (valovito, rebrasto) šperovano
drvo.


Obično šperovano drvo je furnirska ploča sastavljena od 3 ili više
furnirskih listova dobivenih ljuštenjem. Ovaj način proizvodnje šperovanog
drveta uobičajen je u Evropi. Ovakve šperovane ploče predstavljaju
polufabrikat. One se u finalnoj preradi oblažu sa furnirskim listom plemenite
vrste drveta. Ovaj furnirski list dobiven je ili piljenjem ili rezanjem
ili ljuštenjem. Američke tvornice proizvode šjperovano drvo kao gotov
finalni produkat. Kod američkh furnirskih ploča sama tvornica obloži lice
ili lice i naličje sa rezanim, piljenim ili ijuštenim furnirom plemenite vrste
drveta. Evropska furnirska ploča od n furnirskih listova odgovara američkoj
furnirskoj ploči od n + 2 furnirska lista.


393




ŠUMARSKI LIST 12/1948 str. 10     <-- 10 -->        PDF

Dr. Ivo Horvat, Zagreb


O NEKIM SVOJSTVIMA ŠPEROVANOGA DRVETA


1. Uvod
Šperovano drvo produkat je novijega datuma. U Americi je produkcija
šperovanoga drveta započela 90 god. prošloga stoljeća, dok je u
Evropi industrija šperovanoga drveta započela svojim radom tek pred
prvi svjetski rat. Kod nas je produkcija šperovanoga drveta započela tek
poslije prvoga svjetkoga rata. Godišnja produkcija šperovanoga drveta
kod nas pred početak drugog svjetskog rata (1939) iznosila je 18,500 m3.


Prema Petogodišnjem planu razvitka narodne privrede FNR Jugoslavije
u godinama 1947—1951 proizvodit će se kod nas 1951 godine šperovanoga
drveta za 2,6 puta više nego u godini 1939.


Naša industrija šperovanoga drveta imade veliku perspektivu razvoja.
U toku ovoga razvoja ona treba da pravilno riješi pitanja racionalnog
iskorišćenja sirovine, primjene modernoga tehnološkoga procesa i primjene
odgovarajućih ljepila.


Produkcija šperovanog drveta ide za tim da smanji broj loših osobina
drveta. Poznato je da drvo pored svojih prednosti imade u poredenju sa
drugim materijalima i niz nedostataka. Evo tih nedostataka:


1. drvo je ograničeno u svojim dimenzijama;
2. drvo nije dovoljno tvrdo;
3. drvo promjenom stepena vlage mijenja svoje dimenzije i volumen;
4. drvo je lako upaliivo;
5. drvo je izloženo trulenju;
6. drvo mijenja svoja svojstva promjenom stepena vlage;
7. drvo je anizotropno, fizičko-mehanička svojstva drveta u tri osnovna
smjera znatno se međusobno razlikuju;
8. fizičko-mehanička svojstva drveta kreću se u širokim granicama.
Moderna produkcija šperovanoga drveta imade za cilj eliminirati sve
nabrojene nedostatke drveta.
Šperovano drvo može se proizvoditi u odgovarajućim dimenzijama,
naročito se produkcijom šperovanoga drveta dobiv4Ju produktu takovih
šlirina koje je nemoguć dostići piljenjm masivnoga drveta.


Tvrdoća šperovanoga drveta uvećava se, u uporedenju sa masivnim
drvetom, upotrebom specijalnih ljepila i visokog specifičnog pritiska.
U uporedenju sa masivnim drvetom promjena dimenzija i volumena,
uslijed promjena stepena vlage gotovo je posve eliminirana.
Da bi se povisila postojanost šperovanoga drveta prema vatri, ono se
impregnira posebnim sredstvima.
Upotrebom ljepila sa jakim antiseptičkim djelovanjem i impregniranje
šperovanog drveta sa posebnim antisepticima dosiže se visoka trajnost.


Upliv vlage na fizičko-mehanička svojstva drveta može se posve eliminirati
konstrukcijom lameliranoga (uslojenoga) drveta i upotrebom specijalnih
ljepila.


392




ŠUMARSKI LIST 12/1948 str. 26     <-- 26 -->        PDF

lošija mehanička svojstva nego ploče izrađene iz piljenih i rezanih furnira.
(Krotov).
Kombinacijom furnira iz različitih vrsta može se dobiti šperovano drvo,
koje uz visoka mehanička svojstva imrtde srazmjerno malenu težinu.


Na osnovu rezultata istraživanja 0. Kraemera, koji su sabiyvni u tabeli
broj 11, može se zaključiti da vrsta ljepila uplivliše na mehanička svojstva
šperovanoga drveta. Furnirske ploče ljepljene tegofilmom imadu viša mehanička
svojstva nego furnirske ploče ljepljene kazeinom.


2.000
a
«u


§ ´Sao


.. Jćoo


A
A
ffOQ
N YSoa


c


>» Saao


SOÜ


SI. 4. Odnos između volumne težine i čvrstoće savijanja (a), čvrstoće na vlak (b) te
čvrstoća na pritisak (c).


5. Kompozicija šperovanoga drveta
Kao što smo vidjeli iz prijašnjih poglavlja tehnička svojstva šperovanoga
drveta ovise o nizu faktora.


Kod kompozicije šperovanoga drveta potrebno je posebnu pažnju posvetiti
principu simetrije, broju slojeva i debljini pojedinih slojeva.


Osnovni je princip kod kompozicije šperovanoga drveta princip simetrije.
Unutrašnja naprezanja šperovanoga drveta simetrične grade gotovo
su posve izjednačena.


Kompozicija šperovanoga drveta izvršena je po principu simetrije
ako je udovoljeno ovim uslovima:


409




ŠUMARSKI LIST 12/1948 str. 25     <-- 25 -->        PDF

za 69°/o, a okomito na vlakanca za 200%, modul elasticiteta u smjeru
vlakanaca povećan za 23°/o u komparaciji sa istim svojstvima normalne
bukovine.


Tabela br. 12


Bukova furnirska
ploča Razlika


Svojstvo Bukovina


od 20 mm — u %


(45 slojeva)


Volumna težina u g/cm3 0,65 0,94 + 45
Vlaga u % 9,0 6,0 —.
Čvrstoća na v´.ak u kg/cms
u smjeru vlakanaca 1400 1290 —7,9
okomito na vlakanca 1O0 .5 +1.15
Čvrstoća pritiska u kg/cm*
u smjeru vlakanaca 6O0 1350 + 125


,—i


okomito na vlakanca 540 —


Čvrstoća savijanja u kg/crn8


u smjeru vlakanaca 1300 2200 + 69


okomito na vlakanca 120 360 +200


Dinamička čvrstoća u cmkg/cm2


u smjeru vlakanaca 60—95 33-67 —


okomito na. vlakanca 3—4 1,7—4,9 —


Modul elasticiteta u kg/cm8


.u smjeru vlakanaca 150000 185000 +23


okomito na vlakanca 9.000


i


po Krotovu


Odnos između volumne težine i mehaničkih svojstava bukove furnirske
ploče prikazan je na slici 4.


Vlaga je od upliva na čvrstoću drvnlih vlakanaca i na čvrstoću ljepljenja.
Povećanjem vlage mehanička svojstva šperovanoga drveta se smanjuju.
Točka zasićenosti vlakanaca vlagom imade kod šperovanog drveta
isto značenje kao i u normalnoga drveta. To znači povećanjem vlage u
granicama od* 0 do 30°/o mehanička svojstva šperovanoga drveta jako se
smanjuju. Povećanje vlage iznad točke zasićenosti (30%) gotovo i nema
više upliva na mehanička svojstva šperovanoga drveta. Mehanička svojstva
ostaju gotovo ista ili se tek neznatno smanjuju. Ovaj odnos između
vlage i mehaničkih svojstava šperovanoga drveta prikazan je na slici br. 5.


Vlaga smanjuje vezivost ljepila. Ovaj upliv je naročito velik kod
ljepila koja nisu postojana u vodi. Ovo je smanjenje najveće kod kazeina
a najmanje kod bakelita.


Način proizvodnje furnira od upliva je na mehanička svojstva šperovanoga
drveta. Forest Products Laboratory u Madison-u izvršio je u
tom smjeru istraživanja na furnirskim pločama izrađenim iz piljenih, rezanih
i ljuštenih furnira- Ispitane su jasenove, brezove, mehagonijeve, javorove
i topolove ploče debljine u prosjeku 4,8 mm. Ploče su bile sastavljene
iz 3 sloja. Kao ljepilo bio je upotrebljen kazein. Na osnovu toga istraživanja
može se zaključiti da ploče izrađene iz ljuštenoga furnira imadu uglavnom


408




ŠUMARSKI LIST 12/1948 str. 24     <-- 24 -->        PDF

Iz ovih se podataka vidi da bukova furnirska ploča iz 3 sloja imade
manju čvrstoću na vlak i modul elasticiteta nego isto takova brezova ploča,
dok je čvrstoća na vlak i modul elasticiteta bukove furnirske ploče iz 5
slojeva veći nego´ u brezove ploče iz 3 sloja, čvrstoća smicanja bukove ploče
iz 3 i 5 slojeva veća je nego čvrstoća smicanja brezove ploče iz 3 sloja.


0. Kraemer je istraživanjem bukovih i brezovih furnirskih ploča došao
do ovih rezultata
(tabela 11).
Tabela br. 11


Vrst drveta
Okume* Bukva Breza Bukva


1 | 2 3 4 5 6 | 7


Debljina ploče mm 6,0 | 6,0 6,0 5,0 5,0 1,2 1,2
Konstrukcija ploče mm 3x2,0 3x2,0 5x1,2 5x1,0 5x1,0 5x0,24 1/1x0,11
Ljepilo Ivazein fCazein Kazein Kaurit Tego-Tego-Tego


film film film


Vlaga % 11,8 11,9 11,5 10,2 7,2 7,5 8,0
Volumna tewina g/cm» 0,44 0,71 0,74 0,76 0,74 0,83 0,94
Čvrstoća na vlak


po dužini kg/cm2 380 632 802 792 915 1120 1082
po širini kg/cm2 365 367 590 580 665 935 1091
dijagonalno kg/cm2 131 . 275 270 280 465 805


Zbroj čvrstoće na vlak po dužini i
širini kg/cm2 745 999 1392 1372 1580 2055 2173


Koeficijenat kvalitete
zboj čvrstoća na vlak
volumna tewina 16,9 14,1 18,7 18,05 21,4 25,0 23,0


Ovrstoća posmika — 180 280 295 320
580 885


* po Gaberu i Christians-u, 1929
O. Kraemer
Volumna težina od upliva je na mehaniieka svojstva drveta. Taj odnos
poznat je iz tehnologije drveta. Za drvo iste botaničke vrste može se
reci, štc je veća volumna težina to su veća mehanička svojstva drveta.


Ljušteni furnir za vrijeme ljuštenja kao i za vrijeme sušenja nalazi
se pod stanovitim pritiskom. Uslijed toga pritiska povećava se nešto gustoća
odnosno volumna težina ljuštenog furnira- Istovremeno se u toku
ljuštenja i sušenja, gustoća odnosno volumna težina ljuštenoga furnira
nešto smanjuje zbog pojave finih sitnih pukotina. Zbog toga nema nekih
većih razlika u volumnoj težini masivnog drveta i ljuštenog furnira.


Volumna se težina šperovanoga drveta povećava u toku proizvodnog
procesa. Uslijed toga povećanja i mehanička su svojstva šperovanoga
drveta nešto veća od mehaničkih svojstava masivnoga drveta. Za komporaciju
iznijeti su u tabeli br. 12 podaci o mehaničkim svojstvima bukovine
i bukovog šperovAnog drveta.


Iz ovih se podataka vidli, da je volumna težina bukove furnirske ploče
povećana za 45%, čvrstoća na vlak u smjeru vlakanaca smanjena za 7,9%>,
okomito na vlakanca povećana za 115°/o, čvrstoća pritiska u smjeru vlakanaca
povećana ZA 125%, čvrstoća savijanja u smjeru vlakanaca povećana


407




ŠUMARSKI LIST 12/1948 str. 29     <-- 29 -->        PDF

6. Zaključak
Ovaj prikaz svojstava šperovanoga drveta nije potpun. On je obu
hvatio samo neka osnovna fizička i mehanička svojstva šperovanoga drveta
Nažalost ovdje nisu mogla biti prikazana svojstva šperovanoga drveta naš
produkcije. Osim studije A. Šahnazarova kod nas nema publiciranih radova
na tom području.


U toku ovoga prikaza vidjeli smo da fizičko-mehanička svojstva ovis


o nizu faktora. Evo samo najvažnijih: vrst drveta, volumna težina, vlaga
vrst ljepila, način ljepljenja, način kompozicije (princip simetrije, bro
slojeva, debljina pojedinih slojeva), greške i t. d.
U cilju osiguranja produkcije kvalitetnog šperovanoga drveta potrebn
je da naša industrije šperovanoga drveta organizira stalnu kontrolu kva
litete svojih produkata. Da bi se moglo pravilno rukovoditi tehnološkim
procesima proizvodnje šperovanoga drveta potrebno je stalno kontrolirat
kvalitet produciranih ploča- Ova se kontrola kvaliteta postiže jedino stan
dartnim istraživanjem fizičko-mehaničkih svojstava šperovanoga drveta
Tek na osnovu ovako provedene kontrole kvaliteta moguće je pravilno ru
kovoditi tehnološkim procesima šperovanoga drveta, moguće je produci
rati šperovano drvo visoke kvalitete.


Potreba da naša industrija šperovanoga drveta provodi kontrolu kva
liteta svojih produkata izvire i iz propiisa čl. 10 Zakona o petogodišnjem
planu razvitka narodne privrede FNR Jugoslavije. Čl. 10 propisuje d
industrija treba »posvetiti naročitu pažnju podizanju kvaliteta proizvodnje
smanjenju škarta i sniženju troškova proizvodnje«.


Samo stalnom kontrolom Ifiziefko-mehaničkih svojstava šperovanog
drveta bit će moguće proizvoditi šperovano drvo takove kvalitete kakov
traže potrebe izgradnje i industrijalizacije naše zemlje.


LITERATURA


a) domaća:


1. Šaihnazarov. Bukova šperploča, Tehnički list br. 19, str. 289, Zagreb 1934.
3. Ugrenović. Tehnika trgovine drvetom, II. dio, Zagreb 19.36.
h") strana:
1. Arend, Electrolysis in the manufacture of metal-faced plywood; po recenzij
(.Mörath) u časopisu Holz I, str. 67, Berlin 1938.
2. Kollmann, Technologie des Holzes, Berlin 1936.
3. Kraemer, Neue Wege bei der Beurteilung vom Sperrholz, Holz I, str 26
Berlin 1938.
4. ......, ........ ............. ...... 1947;
5. Küch. Untersuchungen an Holz, Sperrholz und Schichthölzern im Hinblic
»uf ihre Verwendung im Flugzeugbau, Holz II, str. 257, Berlin 1939.
O ........1. ......... ....... ......


........... .. ..,...1. ......., ............ . ........ ........... ..........
..... ......... ......... ........ ....... ........ . ..... ......... ..... ......
....... ......>... .......... ........: ........ ..., ...... . ........., ........
........, .......... ................, ............, ........ ........ .........
. ........ ........ ....... ......!. ....... ............ ........ ....., .......


412




ŠUMARSKI LIST 12/1948 str. 28     <-- 28 -->        PDF

Tabela br. 13


In deksni broj


Vrst drveta
u smjeru Okomito na vlakanca
vlaknaca


radijalno | tantencijalno


Borovina 1O0 2,4 4,1
Smrekovina 100 2,2 4,4
Jasenovina 100 83 9,2
Hrastovina 100 10,7 22,6
Brezo vina 100 43 6,0
Jasdkovina 100 13 23
Johovina 1O0 2,0 1,3


po Krotovu


U tabeli 14 iznijete su relacije između čvrstoće na vlak u smjeru vlakanaca
i okomito na vlakanca šperovanoga drveta sastavljenoga iz 3, 5, 7,
9 i 11 slojeva.


Tabela br. 14


Odnos čvrstoće na vlak
Broj slojeva u smjeru okomito ..
vlakanca ´ vlakanca


3 2/3 l´/3
5 3/5 2/5
7 4/7 3/7
9 5/9 4/9
111 6/11 5/III


po Krotovu


Određenu debljinu šperovanoga drveta može se postići sastavljanjem
malenoga broja krupnih slojeva ili velikoga broja tankih slojeva. Svojstva
šperovanoga drveta postaju najednaka u smjeru na vlakanca ´i okomito na
vlakanca, ako je šperovano drvo sastavljeno iz velikoga broja tankih listova.
Ovaj je uslov ograničen teškoćom proizvodnje i povećanjem troškova
produkcije. Minimalna praktična debljina ljuštenoga furnira iznosi od 0,2
do 0,3 mm.


Produkcija tankih furnira, a iz njih produkcija šperovanog drveta sa
velikim brojem listova na 1 cm znači smanjenje produktivnosti pogona i
veću potrošnju ljepila u poredenju sa produkcijom šperovanog drveta iste
debljane, ali sastavljenog od malog broja krupnih furnira.


Šperovano drvo sa na jednakim svojstvima u smjeru vlakanca i okomito
na vKkanca može se proizvoditi ili sastavljanjem velikog broja tankih
listova ili takovom kompozicijom da je zbroj debljina uzdužnih slojeva
jednak zbroju debljine poprečnih slojeva ili sastavljanjem furnirskih listova
jednakih debljina ali ne pod kutem od 90° već pod kutem 45° ili 60°.


411




ŠUMARSKI LIST 12/1948 str. 23     <-- 23 -->        PDF

mehaničkih svojstava čvrstoću na vlak, čvrstoću pritiska, čvrstoću savijanja,
modul elasticiteta i tvrdoću, a cd fizičkih svojstava volumnu težinu,
utezanje i vitlanje. Na osnovu rezultata ovoga istraživanja autor zaključuje
»da domaća bukova šperploča kvalitete B imade odk´čna tehnička
svojstva i to dosta izjednačena u uzdužnom i poprečnom smjeru«. Komparacijom
mehaničkih svojstava bukove i brezove šperploče autor dolazi do
zaključka »da u čvrstoći na vlak bukova ne zaostaje za običnom brezovom«.


U slijedećoj tabeli unijeti su rezultati istraživanja bukovine i brezovine.
Obje vrste imadu približno jednaku volumnu težinu, Čvrstoću na vlak
i čvrstoću sukanja; dok je čvrstoća pritiska i modul elasticiteta manji u
bukovine nego u brezovine, a veličina utezanja bukovine veća je nego
u brezovine.


Tabela br. 9


j BukoBrezo-


Svojstvo


vina vma


Volumna težina g/cms 0,65 0,67
Vlaga % 9,0 10,0
Čvrstoća na vlak u smjeru vlakanaca kg/cm2 1400 1380
Čvrstoća pritiska u smjeru v´.akanaca kg/cm2 600 700
Čvrstoća savijanja u smjeru vlakanaca kg/cm2 1300 1400
Čvrstoća sukanja u smjeru vlakanaca kg/cm2 200 200
Modul elasticiteta u smjeru vlakanaca kg/cm2 150.000 160.000
Modul smika u smjeru vlakanaca kg/cm-´ 9.200 8.000
Utezanje radijalno . . . ´ . % 5,0 4,5
Utezanje tangencijalno ... . 9,3 6,5


W. Küch
Rezultati komparativnog istraživanja bukove i brezove furnirske ploče
dokazuju, da je bukova furnirska ploča Ijepljena vještačkim smolama po
svojim svojstvima najednaka brezovoj furnirskoj ploči-


Ovdje ćemo navesti rezultate (istraživanja bukove i brezove furnirske
ploče izvršenog po W. Küch-u (Holz II, 1939, s, 257—272).


Tabela br. 10


Bukova furnirska i Brezova
Debljina ploča ! furnirska


o j s t v o PIoca
Ploče i . , " iz 5 slo~^~ iz


sl0Ja


jeva 3 sloja


Čvrstoća na vlak, zbroj uzdužne i poprečne 0,8 1887 1877
kg/cm5 1,2 1585 1919 1917


Modul elasticiteta kg/cm2 1,5 1504 1820 1854
po dužini 2,0 1499 1964 1722
po širini 1,2 121000 118000 128000
dijagonalno 1,2 62750 72000 71000


Čvrstoća smicanja kg/cm3 1,2 37250 36500 29O0O
po dužini 1,2 233 295 215
po širini 1,2 283 312 230
dijagonalno 1,2 485 591 345


VV. Küch


406




ŠUMARSKI LIST 12/1948 str. 22     <-- 22 -->        PDF

se do stanovlite granice kompenziraju. Pri tome je utezanje uvijek znatno
veće od drla taci je.


Kod istovremenoga bubrenja i zagrijavanja šperovanoga drveta bubrenje
i dilatacija teku u istom smjeru- Ovdje je ukupna promjena dimenzija
šperovanoga drveta jednaka zbroju linearnog bubrenja i dilatacije, a kod
istovremenoga utezanja i dilatacije ukupna promjena dimenzija jednaka
je razlici između linearnog utezanja i dilatacije.


. e) Akustička svojstva


Šperovano drvo upotrebljava se za opločivanje koncertnih dvorana.
To iz razloga što je apsorpcija (gutanje) zvuka šperovanoga drveta znatna.
Apsorpcija zvuka osniva se na prodiranju zvuka u pore materijala i pretvaraju
akustične energije u termičku energiju. Apsorpcija zvuka u šperovanoga
drveta odigrava se donekle drukčije. Prodiranje zvuka zaustavi
furnirska ploča i ona uslijed toga titra, jedan dio zvuka se reflektira. Titranje
furnirske ploče odigrava se na račun gubitka energije t. j . na račun
apsorpcije zvuka. Da bi se omogućilo ovo titranje šperovanoga drveta mora
se ono postaviti u stanovitoj udaljenosti od zida- Iz pokusa vršenih u
institutu A. Hertz može se zaključiti, da šperovano drvo apsorbira u
znatnoj mjeri niske tonove. Rezonacija tanke furnirske ploče je veća
nego debele furnirske ploče, zbog toga je apsorpcija zvuka veća. Na apsorpciju
zvuka od važnosti je i veličina furnirskih ploča. Mala površina pločo,
apsorbira zvuk nekoliko puta jače nego velika površina ploča.


Na osnovu ovih istraživanja utvrđeno je, da je šperovano drvo odličan
niaterijal za one svrhe gdje se traže visoka akustička svojstva.


4) Mehanička svojstva


O mehaničkim svojstvima šperovanoga drveta nismo do nedavno znali
skoro ništa. Upotreba šperovanoga drveta kao konstruktivnog materijala
osobito upotreba šperovanogp. drveta u izgradnji aviona značila je prekretnicu
u tom pogledu. Od toga doba započinje rad na istraživanju fizičkih
i mehaničkih svojstava šperovanoga drveta.


Mehanička svojstva šperovanogp. drveta zavise od niza faktora. Najvažniji
su: vrst drveta, volumna težina, vlaga, konstrukcija šperovanoga
drveta, svojstva ljepila, tehnološki proces i greške.


Šperovano drvo proizvodi se iz velikog broja vrsti drveta. Mehanička
svojstva furnirskih ploča sastavljenih od 3 sloja prema istraživanju Forest
Products Laboratory u Madison-u (USA) i 0. Kraemer-a iznessna su u
tabeli br. 8.


Volumna težina šperovanoga drveta istraženog po FPL izračunata
je iz težine u apsolutno suhom stanju i volumena u prosušenom stanju.
Od svih vrsta drveta najveća mehanička svojstva imade furnirska
ploča iz brezovine.


Za nas je od naročitog interesa bukova furnirska ploča.


Kod nas je A. Šahnazarov istražio svojstva bukove šperploče (Tehnički
List 1934, br. 19, s. 289—294). Ovo istraživanje obuhvatilo je od


404