DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1948 str. 25     <-- 25 -->        PDF

za 69°/o, a okomito na vlakanca za 200%, modul elasticiteta u smjeru
vlakanaca povećan za 23°/o u komparaciji sa istim svojstvima normalne
bukovine.


Tabela br. 12


Bukova furnirska
ploča Razlika


Svojstvo Bukovina


od 20 mm — u %


(45 slojeva)


Volumna težina u g/cm3 0,65 0,94 + 45
Vlaga u % 9,0 6,0 —.
Čvrstoća na v´.ak u kg/cms
u smjeru vlakanaca 1400 1290 —7,9
okomito na vlakanca 1O0 .5 +1.15
Čvrstoća pritiska u kg/cm*
u smjeru vlakanaca 6O0 1350 + 125


,—i


okomito na vlakanca 540 —


Čvrstoća savijanja u kg/crn8


u smjeru vlakanaca 1300 2200 + 69


okomito na vlakanca 120 360 +200


Dinamička čvrstoća u cmkg/cm2


u smjeru vlakanaca 60—95 33-67 —


okomito na. vlakanca 3—4 1,7—4,9 —


Modul elasticiteta u kg/cm8


.u smjeru vlakanaca 150000 185000 +23


okomito na vlakanca 9.000


i


po Krotovu


Odnos između volumne težine i mehaničkih svojstava bukove furnirske
ploče prikazan je na slici 4.


Vlaga je od upliva na čvrstoću drvnlih vlakanaca i na čvrstoću ljepljenja.
Povećanjem vlage mehanička svojstva šperovanoga drveta se smanjuju.
Točka zasićenosti vlakanaca vlagom imade kod šperovanog drveta
isto značenje kao i u normalnoga drveta. To znači povećanjem vlage u
granicama od* 0 do 30°/o mehanička svojstva šperovanoga drveta jako se
smanjuju. Povećanje vlage iznad točke zasićenosti (30%) gotovo i nema
više upliva na mehanička svojstva šperovanoga drveta. Mehanička svojstva
ostaju gotovo ista ili se tek neznatno smanjuju. Ovaj odnos između
vlage i mehaničkih svojstava šperovanoga drveta prikazan je na slici br. 5.


Vlaga smanjuje vezivost ljepila. Ovaj upliv je naročito velik kod
ljepila koja nisu postojana u vodi. Ovo je smanjenje najveće kod kazeina
a najmanje kod bakelita.


Način proizvodnje furnira od upliva je na mehanička svojstva šperovanoga
drveta. Forest Products Laboratory u Madison-u izvršio je u
tom smjeru istraživanja na furnirskim pločama izrađenim iz piljenih, rezanih
i ljuštenih furnira- Ispitane su jasenove, brezove, mehagonijeve, javorove
i topolove ploče debljine u prosjeku 4,8 mm. Ploče su bile sastavljene
iz 3 sloja. Kao ljepilo bio je upotrebljen kazein. Na osnovu toga istraživanja
može se zaključiti da ploče izrađene iz ljuštenoga furnira imadu uglavnom


408