DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1948 str. 3     <-- 3 -->        PDF

ŠUMARSKI LIST


GLASILO ŠUMARSKIH SEKCIJA DRUŠTAVA INŽENJERA
I TEHNIČARA FNR JUGOSLAVIJE


GODIŠTE 72. DECEMBAR GODINA 1948


Ing Bunjevčević Zlatko — Zagreb.


NEKOLIKO VAŽNIJIH PROBLEMA ŠUMARSTVA I DRVNE


INDUSTRIJE LOKALNOG ZNAČAJA U N. R. HRVATSKOJ


Uvod:


Lokalne narodne vlasti (kotarski narodni odbori, gradski narodni
odbori) gospodare direktno sa cea 45% površine šume cjelokupnog državnog
šumskog fonda, tj. sa površinom od 644.846 ha. Osim toga, imaju
nadzor i nad svim šumama privatnog sektora u Narodnoj Republici Hrvatskoj,
koje, u cjelini uzeto, zapremaju površinu od cea 390.000 ha ili cea
19% od cjelokupne površine šumskog tla Narodne Republike Hrvatske.


Dakle, ukupno uzeto, šume lokalnog značaja znatno su veće površinom
od svih šuma republikanskog značaja, ali po drvnoj masi, prirastu,
sastojinskoj strukturi i vrijednosti, daleko zaostaju po važnosti za šumama
republikanskog značaja.


Lokalne šume većim dijelom ne dolaze u cjelovitim značajnim kompleksima,
nego se nalaze razbacane u mnogo manjih česti. Često su te
šume, na dohvatu većim naseljima, bile iskorištavane neracionalno, tako
da su stalnom nesistematskom sječom, nesistematskim bolje rečeno nikakvim
pošumljavanjem, prekomjernom pašom i t. d. izgubile mnogo na
svojoj vrijednosti, pa se danas nalaze u degradiranom obliku. Od bivših
šuma danas su ostali većim dijelom zapušteni pašnjaci, šikare,´ makije i t. d.


Od cijelog fonda šuma lokalnog značaja otpada na zašikarene, pašnjačke,
i ostale degradirane forme šuma 57% površina od državnih šuma
lokalnog značaja i 14% od privatnih šuma lokalnog značaja.


Od cjelokupne površine šume lokalnog značaja cea 10% i nije šuma,
u pravom smislu te riječi, nego golo šumsko tlo (šumsko zemljište).


Međutim, iako je stanje šuma lokanog značaja u pogledu šumom
obraslih površina, njihove suvislosti, strukture, ka/> i postojeće količine
drvnih masa nepovoljno, ipak ove šume predstavljaju važan izvor sirovina
za podmirenje lokanih potreba na drvu kao i dopunski rezervar za namirenje
potreba republikanske proizvodnje.


385