DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1948 str. 43 <-- 43 --> PDF |
....&.... SMOKVA PENJAČICA (FICUS STIPULATA THUNB.) Rod FicusL . (porodica Moraceae) obuhvata preko 600 pretežnim dijelom tropskih vrsti. Mnoge su od njih bilo kao voćke, bilo kao industrijske, a također i kao ukrasn e biljke od velikog značenja. Kod njih postoje vrlo velike razlike i s obzirom na izgled pojedinih organa i s obzirom na biološka svojstva. Tako neke tjeraju iz krupnih i horizontalno usmjerenih grana izbojke ravno prema tlu, gdje se oni zakorjenjuju, tako da pojedina stabla čine zapravo omanju šumicu ili bujno ozelenjenu grupu (F. benghalensis L., F. indic a L.). Osim obične naše smokve (F. caricaL. ) ima ih veći broj sa jestivim plodovima (F. sy com or us L., F. religiös a L. i dr.). Kao naročito ukrasna biljka uzgaja se u sobama F. elasti c a Roxb., poznata po svom kožastom, debelom i sjajnom Ušću. Iz nje se u njenoj domovini (Malajski Arhipelag) dobiva kaučuk. Kaučuk se dobiva i iz F. rubiginos a Desf. (Australija), F. religiosa L. (Indija) i dr. Mnoge smokve živu i kao penjačice . Penju se raznolično razvijenim korjenčićima. Između smokava penjačica napose nas zanima F. stipulata Thunb. (F. rep ens hört., F. pumila L.). Potječe iz Kine i Japana. Uzgaja se u toplijim područjima. To je vrlo Ujepa vazda zelena p en j a č i ca-ko´rj en j aši ca. Na pogodnom staništu raste razmjerno brzo. Upotrebljava se za zastiranje sjenovitih stijena. Ima je k o d n a s u p r i m o r- skim mjestima počevši od Opatije pa do Koto ra, ali tek tu i tamo u vrtovima i nasadima. Na Br i onim a pokriva ta smokva veliki dio zasjenjenih stijena jedne vile na istočnom dijelu glavnog otoka. Za prekrivanje stijena dolaze u obzir samo neplodni i zbojci. Njihovo je lišće jajoliko, na bazi srcolike plojke. Ono je cijela ruba, do 4 cm dugo. Cvjetni izbojći razlikuju se znatno^ od neplodnih, jer su deblji, a i lišće im je mnogo veće. Neplodni izbo j ci pričvršćuju se uz stijenu pomoću korjenčića, a cvjetni rastu samostalno. U tome pogledu ponaša se ova smokva, kako vidimo, slično poput bršljana. Lišće se odlikuje finim, mrežičasto razvijenim i sitnim žilicama, koje sti s donje strane dobro vidljive, jer su bjelkaste. Pališće je trajno (odatle »s ti p ula t a«)- Velika je prednost smokve penjačice baš u tome što se njeni neplodni i zbojci posve čvrsto priljubljuju uz stijenu, po kojoj se penju, a osim toga isprepliću je u raznim smjerovima. I lišć e se tih izbojaka čvrsto priljubljuje uz stijenu, tako da ta penjačica potpuno prekriva stijenu. Smokva penjačica može se vidjeti i u mnogim evropskim staklenici ma, gdje se također rabi za zastiranje stijena, manjih kamenjara i si. Tako smo je u maju 1948. vidjeli u više staklenika u ČSR (Lany, Topolcanky i dr.). Smokva penjačica zaslužuje da je se u toplijim našim primorskim krajevima što više uzgaja. Anić 426 |