DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1948 str. 46 <-- 46 --> PDF |
trgovini pod imenom »a f rik«. To je vlakno vrlo tvrdo i oporo, te zamjenjuje konjsku strunu. Mlađe korijenje i izdanci ove palme jesu jestivi. Male žumare ima kod nas u mnogim mjestima duž čitavog Primorja. Uspijeva na Riječ:, u Opatiji i Puli, a i na Brionima se održalo na životu više njenih primjeraka. Prema Ada m o vic u (Die Pflanzenwelt der Adrialänder, 1929, s. 146) prije kojih 65 godina bilo je male žumare u većem broju na rubu makije južnog dijela Lo k ru m a. I palma Livistona australis Mart. izdržala je na Brionima u zaštićenijem položaju i na boljem tlu spomenute hladne zime. Postoji ondje njenih nekoliko primjeraka, i to u parku naselja Brioni (u blizini vile Kupel´wieser). Ta lepezast a palma potječe iz Istočne Australije, a odlikuje se oštrobridnim peteljkama. Cvjetovi tvore mnogobrojne metličaste cvatove. Ta palma pripada među visok e palme . Kod nas posve dobro uspijeva u Južnom Primorju. Za nas je od važnosti konstatacija, da su se na Brionima , a također i u Opatiji održale sve spomenute tri pa Ime, jer nam to može dati pobudu , da ih i dalje ondje uzgajamo — dakako na zaklonjenijim položajima. Klimatski podaci za Brione i Opatiju jesu slijedeći: srednja god. temperatura za Brione oko 14°, a za Opatiju 13,6°; srednja temperatura najhladnijeg mjeseca: 4°, odn. 4,3°; apsolutni minimum —12", odn. —13° C; godišnje oborine: 750 mm, odn. 1691 mm (prema de Phi lip pi su). Prema Adamović u (Führer durch die Natur der Nördlichen Adria. 1915, s. 6) u Opatiji uspijevaju, bez zaštite, slijedeće palme: Trachycar pus excels a, Chamaerops humilis, Phoenix Jubae, Ph. silvestris, Cocos campestris, Washingtonia filifera (Pritchardia filifera), Erythea edulis, E. Rotzii, Jubaea spectabilis i Sabal Adansonii. Cocos australis uspijeva prilično dobro — prema Adamović u (1929) — u Sjevernom Primorju, ali mu plodovi dozrijevaju tek u Južnoj Dalmaciji. Phoenix dactylifera dobro uspijeva uz obalu tek južnije od Srednje Dalmacije, a na otočju južnije od Lošinja. Plodovi joj dozrijevaju u Dubrovniku i južnije. Washingtonia filifera uspijeva dosta dobro gotovo u čitavom Primorju, ali veća stabla može da razvije tek južnije od Trogira. Prema Koch u (Mitt. d. Deutschen Dendrolog. Gesellschaft, 1926, s. 92.) palme, koje se uzgajaju u Južnoj Evropi, otporne su protiv studeni od prilike ovim redom: Trachycarpus excels a, Chamaerops humilis, Erythea armata (Arizona), E. edulis (Mali Antili), Cocos australis (Argentina), Washingtonia filifera (Pritchardia filifera; Južna Kalif orni ja), Phoenix si 1 vest ris (1st. Indija), P h. Juba e (Kanarski otoci), Ph. dactylifer a (Sjev. Afrika i Jugozapadna Indija), Washingtonia gracilis (Kalifornija), Livistona australis (1st. Australija), L. sinensis (Južna Kina) i S abal umbraculifera (Kuba). Prvih 8 palma uspješno se uzgaja prema Sjeveru do Garda-Jezera, a ostale samo u blizini mora. I odavle vidimo, da su Trachycarpus excelsa i Chamaerops humilis najotpornije palme. Podatke koje navode Adamović i Koch trebalo bi — s obzirom na naše prilike — posebno provjeriti, te utvrdit i granic u mogućnosti uzgoja pojedinih od spomenutih, a također i drugih palma. Palme pripadaju među najljepš e ukrasno drveće toplijih primorskih mjesta, pa je stoga potrebno pitanju njihova uzgoja u našem Primorju pokloniti posebnu pažnju. Anić 429 |