DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1948 str. 55     <-- 55 -->        PDF

Kod sastava ove knjige autor se je vjerojatno služio sa knjigom F.
Kollmann, Technologie des Holzes, Berlin 1936. Nepoznavanje jezika i struke
navodi autora da svojstvo bubrenja (Quellungseigenschaft, isporedi Kollmanm
11) prevodi sa kompaktnost drveta (str. 11). Nadalje jažice odnosno jaziće
(Tüpfeln, isporedi Kollmann 11) naziva jednoć porama (str. 11) a drugi puta
čvorićima (str. 13).


Poznato je da tisa i jela nemaju smolnih kanala, međutim autor ih


svrstava u vrste sa smolnim. kanalima (str. 16). U poglavljima »Građa četi


njara«, »Građa listara« autor nestručno pabirči iz istoimenih poglavlja Koll


mann-ove knjige (str. 11 i dalje). Unutarnji promjer (lichte Weite) interpelu


larnih prostora (smolnih kanala) autor naziva »čista šupljina« (str. 17).


Nepoznavanje jezika i struke navodi autora da ime C. v. Nägeli-a, osnivača
micelarne teorije, pretvara u nekoga »Negelisa«! (Str. 18). Nadalje rečenicu
koja u originalu glasi »Anisotrop nennt man bekanntlich einen Stoff, wenn
seine Eigenschaften vektoriell sind, d. h. wenn sie in verschiedenen Richtungen
wechseln« (Kolmann str. 27), autor prevodi (str. 18): »Anizotropna materija je
ona čija su svojstva vektorijalna t. j . pružaju se u pojedinim pravcima koji se
mogu mijenjati«!?! Dakle svojstva se pružaju u pojedinim pravcima, a ovi se
pravci mogu mijenjati! Kolike li zbrke u pojmovima!


U poglavlju »Hemiski sastav drveta« autor nepotpuno, netočno i nejasno
prikazuje kemizam drveta. Predaleko bi me dovelo da iznesem sve pogreške
ovoga poglavlja. Ukratko autor bi daleko bolje učinio, da je intimno, sam
sebi priznao da ovo poglavlje nije u ovom bliku za publikaciju, nego što u
istom poglavlju govori o nekoj »intimnoj mešavini celuloze sa ligninom i ostalim
materijama ( str. 21).


Autoru nije jasan odnos između volumne (prostorne) težine i vlage
drveta. On formulu


1 + u


ru r


" 1 + 0,84 r. u


komentariše ovako: »pomoću ove jednačine se može izračunati prostorna težina
i pri maksimalnom širenju drveta. Samo se mora voditi računa da maksimalno
proširenje nastupa pri u — 0,6, odnosno 60°/o vlage, a širenje drveta ne
ide proporcionalno´ upijanju vode« (str. 31). U originalu ovaj članak glasi:
»Gleichung (7 b) lässt sich aber dazu benutzen, um das Raumgewicht im Quellungmaximum
zu berechnen. Man hat dabei freilich zu beachten, dass infolge
verschiedener Einflüsse das grösste Volumen eines Holzstückes nicht mit dem
Fasersättigungspunkt bei etwa u = 0,30 zusammentrifft, sondern erst bei ungafär
u — 0,60 erreicht wird. Jenseits dieses Zustands erhöht, weitere Wasser


aufnahme zwar das Gewicht des Holzes, lässt aber den Rauminhalt unberührt
« (Kollmann str. 41—42). Ne shvativši smisao ovoga stavka ing. Drag
Jovanović ga skraćuje i daje svoj vlastiti komentar: »Znači, ako uzmemo drvo
. ispitivanje sa većim procentom vlage od 80°/c možemo dobiti veću prostornu
težinu od njegove stvarne prostorne težine« (str. 31). Dakle posvemašnje nepoznavanje
osnovnih pojmova iz tehnologije drveta.


U tabeli na str 35 nejasno je što autor misli pod sušeno do 6 (radi se


o sušenju drveta). Istu grešku nalazimo u brošuri Ing. Stevanović Milivoja,
Anatomija drveta (str. 42). ... je greška vjerojatno nastala površnim prepisivanjem
iz istoga izvora.
U poglavlju »Ravnoteža vlage drveta« (str. 37) namjesto da govori o
higroskopskoj ravnoteži drveta autor dijeli vodu u drvetu na tzv. imbibilcionu
vodu, »koja sačinjava do 90°/o sadržaja živih ćelija«, higroskopsku vodu, koja
se u drvetu »pojavljuje iz relativne vlažnosti uzduha«, i treća, koja se »pojavljuje
u drvetu ispunjajući djelimično ili potpuno sve šupljine mrtvih ćelija
za vreme potapanja drveta u vodi«.!?


438




ŠUMARSKI LIST 12/1948 str. 56     <-- 56 -->        PDF

<


Nestručnost i neznanje autor dokazuje i u poglavlju o toplotnim osobinama.
Ovdje u tabeli na str. 50 odnos između srednjeg koeficijenta vodljivosti
topline u smjeru vlakanaca i okomito na vlakanca t. j . broj koji nam
pokazuje za koliko je puta vodljivost topline u smjeru vlakanaca veća od
one u smjeru okomito na vlakanca i to u tangencijalnom smjeru opisuje potpuno
besmisleno sa rječima »odnos pravaca vlakana u tang.«


U poglavlju »Provodljivost elektricitete« dovoljno je za dokaz neznanja
autorova navesti slijedeće: rečenicu koja u originalu glasi »Allerdings sinkt der
Ohmsche Widerstand jäh mit steigendem Wassergehalt und erreicht bei ge~
sättigstem Holz asymptotisch etwa den Wert von normalen Leitungswasser«
prevodi autor sa »Povećanjem vlage u drvetu opada Omov otpor t. j . drvo
postaje lošiji izolator. Pri zasićenju drveta vodom Omov otpor dobiva asipmtotičnu
vrednost normalne vode«.


Posve je nerazumljiva rečenica »okvir testere za vađenje proba mora
iznositi najmanje 7,5 jačine lista« (str. 80). Tek kada se isporedi original (Kollmann
str. 227) vidi se da autor »Sägeschrank« (razvraka pile) prevodi sa
»okvir testere«! Rečenica u originalu glasi »dass der Sägeschrank mindestens
das 1,5 fache der Blattstärke betragen muss«.


Koliko je pisac površan i nestručan vidi se iz stava u kojem tvrdi da
je za bukvu najpovoljnije vrijeme za sječu mjesec juni (str. 107). Ako se opet
ovaj stav kontrolira sa originalom, vidi se da je ovdje autor u citiranju nepotpun.
On je naveo samo jedno (između mnogih drugih u originalu) mišljenje
po pitanju upliva vremena sječe na kvalitet drveta i to mišljenje L. Hufnagl-a
(Kollmann str. 287). Ovaj je citat nepotpun, ali i u ovako krnji citat uvukla
se je greška jezične prirode (dürr znači suh, a ne tvrd).


O usukanosti žice pisac navodi da se drvo »može uviti na desno-sunčano,
ili na levo-nesunčano«. Ovdje se termin sonnig (u smjeru prividnog kretanja
sunca) prevodi se sunčana usukanost, a widersonnig (u obratnom smjeru od
prividnog kretanja sunca) sa nesunčana usukanost.


Prikaz sušenja drveta dan je nestručno i površno. Pisac je izgleda posve
slučajno izabirao pojedine stavove iz originala (Kollmann str. 100 i dalje)..
Matematski izvod vrvi greškama. Bolje bi bilo, da je pisac ovaj teoretski dio
izostavio, a težište prikaza prebacio na tipove sušnica i tehniku sušenja.


Svoju nestručnost i neznanje pisac dokazuje´ i ovim stavom »Drvo koje
dolazi u trgovinu tzv. korisno drvo anože se podeliti u dve grupe: šumsko korisno
drvo je drvo koje bez obrade dospeva u trgovinu, i tehničko odnosno zanatsko
drvo koje mora imati svoj određeni oblik i volumen« (str. 137). Ovome
nije potreban komentar.


Kod močenja drveta (bajcanja) autor se opet zapleo u besmislene reče


nice. Evo samo jedne »Većina ovih lužina je na bazi kiselina ...« (str. 150).


Evo još nekoliko grešaka: specifična težina čumura iznosi 0,47—0,57


(meki čumur), preko 1,4 spec, težine je tvrdi čumur (str. 155); kod četinjara na


temperaturi od 98 do 103°C fermentiraju već i terpeni (str. 159); iz bukovoga


tera se dobij a daljnjom destilacijom kreozot, mazivna ulja i laki terni fer


menti, koji dolaze u trgovinu kao benzin (str. 160); čađ je prljavi ugljenik


(str. 61) i t. d.


U poglavlju »Mehanička obrada drveta« (str. 161—166) autor je uvrstio


neke bilješke o »drvenoj masi, drvnim strugotinama, brašnu od drveta, bez


šumnoj kaldrmi, nosiocu mase za paljenje (običnim jezikom: žižice), drvenim


ekserčićima, drvenom tkivu i veštačkom drvu«. To je po autoru cijelo po


dručje mehaničke obrade drveta/ Ovo je poglavlje dokaz da autor nema


pojma o mehaničkoj obradi drveta. U ovom poglavlju autor nam otkriva među


ostalim, da se drvna masa (drvenjača) upotrebljava i za koture ispod pivskih


flaša i čaša, da se bezsumna kaldrma izrađuje i iz drveta pičpi, Sessow pine


i t. d.« (str. 164), da se drvca za šibice izrađuju iz jasenovine i bukovine (str.


439




ŠUMARSKI LIST 12/1948 str. 57     <-- 57 -->        PDF

164), a veštačko drvo da se sastoji iz sumporno kisele gline i finih strugotina
mekoga drveta (str. 165).


2. Nepoznavanje jezika i stručno neznanje ogleda se najjasnije u tome
što autor treslovine (Gerbstoffe) naziva fermentima (str. 23, 24, 25, 158). Na
str. 159 najednoć čitamo i novost da su Egipćani docnije upotrebljavali fer-
mente debijene suhom destilacijom drveta, za balzamovanje leševa!
Ing. Drag. Jovanoviću je Quebracho — cebrano, pasdrijen, krkavina —
krstato drvo (njem. Kreuzdorn), žutikovina (Berberis vulgaris L.) — kiselo
drvo (njem. Sauerdorn) (str. 10); Stammbasis, Kienholz — osnova stabla;
Stamrnitte — sredina stabla, Stockholz — drvo za štapove, Hackspäne aus ganzem
Stamm — iverje od sekire iz celog stabla, Ganzer Baum — ćelo drvo;
Astloser Schaft — trup bez grana (str. 23).


U tabeli na str. 34 autor piše o nekim vrstama kao »pičpin, stringybark,
jarrah, turpentine, karri, redgum, blackbutt, spotted gum, talow wood, željezno
drvo, ebonos, gajak, kraljevsko drvo«. Čitaoc bi bio zahvalan autoru kada
bi mu namjesto ovih za njega nerazumljivih termina naveo, da se tu radi o
plčpajnovini (američkoj borovini vrste Pinus palustris), da su (stringybark,
jarrah, karri, red guim, blackbutt, spotted gum, tallow wood) imena različitih
vrsta eukaliptusa, da je turpentine vrsta drveta Syncarpia glomulifera Sm.
(fam. Myrtaceae), da je ebenos ebanovina, dalje koju vrstu misli kod »kraljevsko
drvo« (Dalbergia cearensis Ducha ili Fagraes fragrans Roxb. ili Astronium
fraximfolium Schott) i koju vrstu misli pod »željezno drvo« (imade ih
oko 50 posebnih vrsta).


3. O pozajmljivanju teksta iz brošura ing. Stevanović Milivoja, Anatomija
drveta i Ukočeno drvo, Beograd 1947, ili o tihoj saradnji ovoga posljednjega
može se svaki čitaoc uvjeriti upoređujući tekst na str. 27, 28, 36, 37, 109
do 115, 138 do 145 ili 168 do 212, sa tekstom Stevanovićevih brošura.
Ing. Drag. Jovanović preuzeo je i greške teksta ing. Stevanovića. Ocjenu
ovih brošura ing. Stevanovića naći će čitaoc u Šum. listu br. 2—3, 1948, str.
94—97. Sve što sam tamo rekao za brošuru ing. Stevanovića vrijedi i za odgovarajuće
dijelove knjige ing. Drag. Jovanovića.


Na kraju da zaključim. Knjiga u ovom obliku i kvaliteti ne odgovara
za našu praksu. Ona je za praksu i štetna. Štampanje ove knjige znači za
našu privredu gubitak svih produkcionih troškova. Odgovornost za štampu ove
Rnjige snosi i nakladni zavod »Industrijska knjiga« i njegov stručni cenzor.
Naša nakladna poduzeća treba da u buduće posvete veću pažnju stručnoj
ocjeni rukopisa predanih za štampu.


Ivo Horvat


Strana stručna štampa:


DVA POPULARNO-STRUČNA ŠUMARSKA DJELA


Mala enciklopedie lesnictvi


........ forestiere


Da se pomogne šumarskom izvršnom, napose pomoćnom osoblju u terenskoj
praksi i pri studiju na srednjim šumarskim školama, kao i da se
šumarstvo popularizira putem narodnih odbora i knjižnica, Ceskoslovenska
matice lesnickä započela je god. 1946. izdavati Malu šumarsku enciklopediju,
pod uredništvom ing. Friča, ing. Frisea i dr. Š i ma na. Enciklopedija
obuhvaća se važne grane šumarstva. Razrada gradiva osniva se na vlastitim
iskustvima i razvoju čehoslovačkog šumarstva te na posljednjim tekovinama


440