DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1948 str. 56     <-- 56 -->        PDF

<


Nestručnost i neznanje autor dokazuje i u poglavlju o toplotnim osobinama.
Ovdje u tabeli na str. 50 odnos između srednjeg koeficijenta vodljivosti
topline u smjeru vlakanaca i okomito na vlakanca t. j . broj koji nam
pokazuje za koliko je puta vodljivost topline u smjeru vlakanaca veća od
one u smjeru okomito na vlakanca i to u tangencijalnom smjeru opisuje potpuno
besmisleno sa rječima »odnos pravaca vlakana u tang.«


U poglavlju »Provodljivost elektricitete« dovoljno je za dokaz neznanja
autorova navesti slijedeće: rečenicu koja u originalu glasi »Allerdings sinkt der
Ohmsche Widerstand jäh mit steigendem Wassergehalt und erreicht bei ge~
sättigstem Holz asymptotisch etwa den Wert von normalen Leitungswasser«
prevodi autor sa »Povećanjem vlage u drvetu opada Omov otpor t. j . drvo
postaje lošiji izolator. Pri zasićenju drveta vodom Omov otpor dobiva asipmtotičnu
vrednost normalne vode«.


Posve je nerazumljiva rečenica »okvir testere za vađenje proba mora
iznositi najmanje 7,5 jačine lista« (str. 80). Tek kada se isporedi original (Kollmann
str. 227) vidi se da autor »Sägeschrank« (razvraka pile) prevodi sa
»okvir testere«! Rečenica u originalu glasi »dass der Sägeschrank mindestens
das 1,5 fache der Blattstärke betragen muss«.


Koliko je pisac površan i nestručan vidi se iz stava u kojem tvrdi da
je za bukvu najpovoljnije vrijeme za sječu mjesec juni (str. 107). Ako se opet
ovaj stav kontrolira sa originalom, vidi se da je ovdje autor u citiranju nepotpun.
On je naveo samo jedno (između mnogih drugih u originalu) mišljenje
po pitanju upliva vremena sječe na kvalitet drveta i to mišljenje L. Hufnagl-a
(Kollmann str. 287). Ovaj je citat nepotpun, ali i u ovako krnji citat uvukla
se je greška jezične prirode (dürr znači suh, a ne tvrd).


O usukanosti žice pisac navodi da se drvo »može uviti na desno-sunčano,
ili na levo-nesunčano«. Ovdje se termin sonnig (u smjeru prividnog kretanja
sunca) prevodi se sunčana usukanost, a widersonnig (u obratnom smjeru od
prividnog kretanja sunca) sa nesunčana usukanost.


Prikaz sušenja drveta dan je nestručno i površno. Pisac je izgleda posve
slučajno izabirao pojedine stavove iz originala (Kollmann str. 100 i dalje)..
Matematski izvod vrvi greškama. Bolje bi bilo, da je pisac ovaj teoretski dio
izostavio, a težište prikaza prebacio na tipove sušnica i tehniku sušenja.


Svoju nestručnost i neznanje pisac dokazuje´ i ovim stavom »Drvo koje
dolazi u trgovinu tzv. korisno drvo anože se podeliti u dve grupe: šumsko korisno
drvo je drvo koje bez obrade dospeva u trgovinu, i tehničko odnosno zanatsko
drvo koje mora imati svoj određeni oblik i volumen« (str. 137). Ovome
nije potreban komentar.


Kod močenja drveta (bajcanja) autor se opet zapleo u besmislene reče


nice. Evo samo jedne »Većina ovih lužina je na bazi kiselina ...« (str. 150).


Evo još nekoliko grešaka: specifična težina čumura iznosi 0,47—0,57


(meki čumur), preko 1,4 spec, težine je tvrdi čumur (str. 155); kod četinjara na


temperaturi od 98 do 103°C fermentiraju već i terpeni (str. 159); iz bukovoga


tera se dobij a daljnjom destilacijom kreozot, mazivna ulja i laki terni fer


menti, koji dolaze u trgovinu kao benzin (str. 160); čađ je prljavi ugljenik


(str. 61) i t. d.


U poglavlju »Mehanička obrada drveta« (str. 161—166) autor je uvrstio


neke bilješke o »drvenoj masi, drvnim strugotinama, brašnu od drveta, bez


šumnoj kaldrmi, nosiocu mase za paljenje (običnim jezikom: žižice), drvenim


ekserčićima, drvenom tkivu i veštačkom drvu«. To je po autoru cijelo po


dručje mehaničke obrade drveta/ Ovo je poglavlje dokaz da autor nema


pojma o mehaničkoj obradi drveta. U ovom poglavlju autor nam otkriva među


ostalim, da se drvna masa (drvenjača) upotrebljava i za koture ispod pivskih


flaša i čaša, da se bezsumna kaldrma izrađuje i iz drveta pičpi, Sessow pine


i t. d.« (str. 164), da se drvca za šibice izrađuju iz jasenovine i bukovine (str.


439