DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1948 str. 57 <-- 57 --> PDF |
164), a veštačko drvo da se sastoji iz sumporno kisele gline i finih strugotina mekoga drveta (str. 165). 2. Nepoznavanje jezika i stručno neznanje ogleda se najjasnije u tome što autor treslovine (Gerbstoffe) naziva fermentima (str. 23, 24, 25, 158). Na str. 159 najednoć čitamo i novost da su Egipćani docnije upotrebljavali fer- mente debijene suhom destilacijom drveta, za balzamovanje leševa! Ing. Drag. Jovanoviću je Quebracho — cebrano, pasdrijen, krkavina — krstato drvo (njem. Kreuzdorn), žutikovina (Berberis vulgaris L.) — kiselo drvo (njem. Sauerdorn) (str. 10); Stammbasis, Kienholz — osnova stabla; Stamrnitte — sredina stabla, Stockholz — drvo za štapove, Hackspäne aus ganzem Stamm — iverje od sekire iz celog stabla, Ganzer Baum — ćelo drvo; Astloser Schaft — trup bez grana (str. 23). U tabeli na str. 34 autor piše o nekim vrstama kao »pičpin, stringybark, jarrah, turpentine, karri, redgum, blackbutt, spotted gum, talow wood, željezno drvo, ebonos, gajak, kraljevsko drvo«. Čitaoc bi bio zahvalan autoru kada bi mu namjesto ovih za njega nerazumljivih termina naveo, da se tu radi o plčpajnovini (američkoj borovini vrste Pinus palustris), da su (stringybark, jarrah, karri, red guim, blackbutt, spotted gum, tallow wood) imena različitih vrsta eukaliptusa, da je turpentine vrsta drveta Syncarpia glomulifera Sm. (fam. Myrtaceae), da je ebenos ebanovina, dalje koju vrstu misli kod »kraljevsko drvo« (Dalbergia cearensis Ducha ili Fagraes fragrans Roxb. ili Astronium fraximfolium Schott) i koju vrstu misli pod »željezno drvo« (imade ih oko 50 posebnih vrsta). 3. O pozajmljivanju teksta iz brošura ing. Stevanović Milivoja, Anatomija drveta i Ukočeno drvo, Beograd 1947, ili o tihoj saradnji ovoga posljednjega može se svaki čitaoc uvjeriti upoređujući tekst na str. 27, 28, 36, 37, 109 do 115, 138 do 145 ili 168 do 212, sa tekstom Stevanovićevih brošura. Ing. Drag. Jovanović preuzeo je i greške teksta ing. Stevanovića. Ocjenu ovih brošura ing. Stevanovića naći će čitaoc u Šum. listu br. 2—3, 1948, str. 94—97. Sve što sam tamo rekao za brošuru ing. Stevanovića vrijedi i za odgovarajuće dijelove knjige ing. Drag. Jovanovića. Na kraju da zaključim. Knjiga u ovom obliku i kvaliteti ne odgovara za našu praksu. Ona je za praksu i štetna. Štampanje ove knjige znači za našu privredu gubitak svih produkcionih troškova. Odgovornost za štampu ove Rnjige snosi i nakladni zavod »Industrijska knjiga« i njegov stručni cenzor. Naša nakladna poduzeća treba da u buduće posvete veću pažnju stručnoj ocjeni rukopisa predanih za štampu. Ivo Horvat Strana stručna štampa: DVA POPULARNO-STRUČNA ŠUMARSKA DJELA Mala enciklopedie lesnictvi ........ forestiere Da se pomogne šumarskom izvršnom, napose pomoćnom osoblju u terenskoj praksi i pri studiju na srednjim šumarskim školama, kao i da se šumarstvo popularizira putem narodnih odbora i knjižnica, Ceskoslovenska matice lesnickä započela je god. 1946. izdavati Malu šumarsku enciklopediju, pod uredništvom ing. Friča, ing. Frisea i dr. Š i ma na. Enciklopedija obuhvaća se važne grane šumarstva. Razrada gradiva osniva se na vlastitim iskustvima i razvoju čehoslovačkog šumarstva te na posljednjim tekovinama 440 |