DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1948 str. 6 <-- 6 --> PDF |
skupocjenu sirovinu. Te su štete obzirom na financijski gubitak znatne, i uplivisale su mnogo na rentabilitet lokalnih poduzeća. Lokalna drvna industrija kao i lokalni obrt, u direktnoj ovisnosti od izvršenja planova proizvodnje republikanskih poduzeća, šumarstva drvne industrije i ostalih privrednih grana, po prioritetnoj listi isporuka, svrstane često u zadnji red — nije dobivala potrebnih sirovina, poluproizvoda i pomoćnih sredstava, stoga .. znatno podbacivala u planu proizvodnje. Ovo podbacivanje planova proizvodnje lokane drvne industrije biti će nam mnogo jasnije ako uzmemo u obzir, da je lokalna drvna industrija i obrt bila veoma slabo snabdjevana sa osnovnim sirovinama. Kao primjer navodimo da je lokalnoj drvnoj industriji isporučivano od ugovorenih kvota samo 81°/o furnira, 3°/o panel ploča, 8°/o bukove rezane građe, 19% rezane grade hrasta, 55°/o rezane grade ostalih tvrdih lišćara i t, d. Međutim, i unatoč ovih nepovoljnih cifara lokalni kapaciteti drvne industrije zahvaljujući umješnosti i organizacionim sposobnostima pojedinih rukovodstava bili su (ipak čitavo vrijeme korišteni i proizvodili su dnevno u jednoj smjeni, a često čak dvije pa čak i tri smjene. Ta proizvodnja nosila je karakter »vanplanske« proizvodnje pri čemu su se kapaciteti i sredstva upotrebljavali za lokalne potrebe, kao na primjer proizvodnja grade potrebne za lokalne škole, zadružne domove, obnovu naselja i t. d., ukratko, kapaciteti i sredstva korišteni su van plana za zadatke uskog lokalnog rajona, a lokalna proizvodnja je u tom slučaju vršila ulogu dopunskih izvora za određeni teritorij«. Nije nam poznata veličina izvršenja ovih zadataka jer nam nedostaju svi podaci o ovoj »vanplanskoj« proizvodnji, ali prema podacima sa kojima raspolažemo zaključcjemo, da je ta proizvodnja bila znatna i nekoliko puta premašivala obim planske proizvodnje. Sve te nabrojene pojave nisu slučajevi sporadičkog značaja i ne ispoljuju se samo na privrednom području našeg narodnog života. Te su greške uglavnom rezultati dviju određenih tendenca koje je na V. Kongresu Komunistiške Partije Jugoslavije drug Kardelj u svom referatu podvrgao oštroj analizi i kritici. Suština te analize sastoji se iz slijedećih momenata: 1. U radu narodnih odbora nije bilo dovoljno veze po horizontalnoj razmjerama, što je dovađalo često do tendencija samo vertikalnog poveziliniji, t. j . povezivanja unutar pojedinih grana državne uprave u lokalnim vanja, t. j . povezivanja po liniji resora. Na taj način otvorena su bila vrata uvađanju birokratskih formi rukovođenja, tendencije birokratskog centralizma, što je dovađalo često do upravo apsurdnih momenata. O tome imamo, nažalost i previše, primjera. Takve tendence vode vraćanju buržoaskim formama vlasti, u pretvaranju narodnih odbora u obične reprezentativne organe bez stvarne uloge u privrednoj problematici zemlje. 2. U radu narodnih odbora dolazilo je često do pojava pretjeranog lokalnog partikularizma i oštećivanja opće narodnih interesa u »korist« nekih posebnih »lokalnih interesa« — što je dolazilo do izraza u nehatnom odnosu prema postavljenim planskim zadacima dobivenih od viših državnih rukovodstava. 388 |