DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1949 str. 17     <-- 17 -->        PDF

...... ..... . .............. ........


..... ............ ............. ........ ............ . ............ ......


........... . .. .. ....., .. ........... ........... ......... .......... .........
.......... . ......... ........, . .... ....., . ...... .............. ........
....... ........ ... ........, ... ...... ......... . .. .. ..... . ..... .. ..............
... .. ............ ........... ........., . .... ...., ... .............
f...... ......... .......... ........ ............., ............. ....... .....
»......... ....-rb, a .... ......1 ......... ............ .........) ......... . ..»
...... .....
. .......... ..... .......... .... ... ...... . .......... ............ .....
...... ..1.....1. .....,


THE SHELTER-BELTS AND THE FORESTING IN STRIPES


The aiutohr points out the neccessairity of building of field- and Watherprotecting
belter-belts in Yugoslavia, At same time he proposis, that the foresting of enermous
eurfaces of mattocks and devastated forest zones could be done in the form of stripes,
with the aim that as more as possible surfaces could remain for willows» This stripes
are at same time also one of the meliorative measures on the devastated willows-
rocky grounds. With bettering of the economical terms of the people in the mattocks,
the neccessarity of the willows will successiv fall, and the zones will automaticly with
the naturale foresting connect in compact zones.


After all he shows the Soviet Union as a country, where the forests are very
intensive cultivated, with all types of protections.


log. Nenad Prokopi je vić, Novi Sad:


FUNKCIJA I POTREBA PODIZANJA ŠUMSKIH POJASEVA
U AUTONOMNOJ POKRAJINI VOJVODINI


I. Osnovni zadaci. Petogodišnji plan razvitka narodne privrede Narodne
republike Srbije u godinama 1947—1951, razvijajući privredne snage
Narodne republike Srbije, postavio je pred Autonomnu pokrajinu Vojvodinu,
između ostalih, sledeće osnovne zadatke:
a) u poljoprivredi: »Premašiti poljoprivrednu proizvodnju iz 1939 godine
ü svim glavnim granama proizvodnje« i
b) u šumarstvu: »Pošumiti u toku 5 godina ... 10 hiljada hektara
zaštitnih pojaseva od mraza i vetra«.
Premašenje se poljoprivredne iproizvodnje predviđa, uglavnom, na
dva načina i to:


1. osvajanjem setvenih površina putem melioracije pašnjačkih, slatinastih,
podvodnih i drugih neiskorišćenih površina sposobnih za obrađivanje
i
2. povećanjem žetvenih prinosa putem upotrebe poljoprivrednih mašina;
primenom savremenih agrotehničkih i agrohemiskih sretstava; uvođenjem
novih biljnih kultura; navodnjavanjem i odvodnjavanjem pomoću
rekonstrukcije postojećih i izgradnjom novih sistema kanala; podizanjem
šumskih zaštitnih pojaseva i napokon poboljšanjem organizacije i metoda
rada u poljoprivredi,
15




ŠUMARSKI LIST 1-2/1949 str. 18     <-- 18 -->        PDF

Poljoprivredi su Vojvodine, prema tome, dati konkretni zadaci, kako
bi ona mogla odgovoriti postavljenim zadacima u odnosu na ostvarenje
plana razvitka proizvodnih snaga ostalih privrednih grana: industrije,
zanatstva, saobraćaja, stanbene i komunalne izgradnje i dr.


U 1939 godini bilo je u Vojvodini ukupno 1,674.805 hektara oranica.
Petogodišnji plan predviđa u 1951 godini povećanje na 1,700.000 hektara,
ili za 1,5% više.


Ako se uzme u obzir, da će se podizanjem šumskih pojaseva nužno
smanjiti ukupna setvena površina za 10.000 hektara jasno je, da se preostalim
ukupnim povećanjem ne bi znatno premašila poljoprivredna proizvodnja.


Zbog toga su nužno morala ući u naš Petogodišnji plan savremena
poljoprivredna proizvodna sretstva; poljoprivredne mašine, sitni alat, veštačko
đubrivo, navodnjavanje, šumski pojasevi i niz ostalih agrotehničkih
i agrohemiskih mera, kako bismo s jedne strane povećali produktivnost
rada, a s druge strane podigli poljoprivrednu proizvodnju i pojačali životni
standard naših trudbenika, koji svakodnevno raste.


II. Funkcija šumskih pojaseva. U čemu se sastoji funkcija i uloga poljezaštitnih
šumskih pojaseva? Odgovor na ta pitanja daće nam analiza
uticaja šume na klimu mesta na kome raste i na opštu klimu jednog
predela.
Prethodno ćemo izložiti neke karakteristične faktore klime u Vojvodini
prema prof. P. Vujeviću.1


a) Klimatski faktori u Vojvodini, Vojvodina spada među najvažnije
oblasti u našoj zemlji u pogledu proizvodnje poljoprivrednih kultura. Međutim,
klimatski uslovi za tu proizvodnju nisu najpovoljniji, Prof. Vujević
karakteriše podneblje Vojvodine kao »oblast čisto kontinentalne klime sa
izrazitim godišnjim kolebanjima« ili na drugom mestu »Vojvodina ima
najoštrije podneblje«. Sem toga, celokupno dosadanje iskustvo pokazuje,
da naša poljoprivreda mnogo trpi zbog povremenih i često dugotrajnih suša.


Odlučan je faktor klime:


Temperatura . Srednje mesečne vrednosti temperature sa 7 meteoroloških
stanica za period od 1901—-1930 goline iznose:
Meseci I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
Stepeni C —0,6 0,6 6,4 11,3 16,6 19,8 21,9 21,3 17,3 11,6 5,9 1,8
Srednja godišnja temperatura iznosi 11,2°C.
Srednje vrednosti temperature u januaru svugde su ispod nule. Kole


banje u mesecu julu kod pojedinih meteoroloških stanica kreću se između
21,2 do 22,5° C. Srednje kolebanje kreće se oko 24° C. Ovako velikih
razlika srednjih kolebanja temperature nema ni u jednoj drugoj oblasti
naše zemlje, sem u NR Makedoniji. Ovu činjecu još više potvrđuje mesec
oktobar koji je nešto topliji od meseca aprila. Srednja razlika iznosi 0,3° C.
Srednja razlika u užoj NR Srbiji iznosi 0,9, a na primorju NR Hrvatske
3,1° C.


i Vujević: Hidrografija i klima Vojvodine. »Vojvodina izdanje Udruženja jugoslovenskih
inženjera i arhitekata (1924).


Vujević: Geopolitički i fizičko-geografski prikaz Vojvodine. »Vojvodina« izdanje
´storiskog društva u Novom Sadu (1939).


16




ŠUMARSKI LIST 1-2/1949 str. 19     <-- 19 -->        PDF

Apsolutna kolebanja temperature kreću se u nekim mestima i godinama
preko 70° C.


Prema izloženom temperatura je u Vojvodini nepovoljna za poljoprivredne
kulture utoliko, što se u vegetacionom periodu javljaju visoke temperature,
koje pojačane sušom i vetrovima, jako isušuju zemljiu i time
snizuju prinose poljoprivrednih kultura.


Dalji faktor klime jesu:
Voden i taloži . Prema merenjima koja su vršena u periodu između
1875 i 1905 godine raspored kiša po mesecima izgleda ovako:


Meseci I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII


mm 37 30 42 58 77 86 62 54 53 67 47 44


Svega 657 mm godišnje.
Za period od 1924 do 1938 godine iznose za 24 meteorološke stanice
prosečne godišnje količine vodenih taloga:


Godina 1924 1925 1926 1927 1928 1929 1930 1931 1932 1933


mm 648 800 626 605 424 549 489 647 670 669
1934 1935 1936 1937 1938
603 521 671 886 612


Srednja godišnja količina vodenih taloga iznosi 628 mm.


Iz prvog se pregleda razabira dva maksimuma i to jedan u mesecima
maju i junu, a drugi u mesecu oktobru, sa jednim minimumom u mesecu
februaru. Dupla perioda kiše u Vojvodini nastaje usled preplitanja dva
kišna režima: jugozapadnog koji dolazi od Jadranskog mora u mesecu
oktobru i severozapadnog koji dolazi sa kontinenta u mesecima maju
i junu. Zbog toga se događa ponekad da glavni maksimum bude u mesecu
oktobru, a sporedni u mesecu junu, kao što je bilo na primer u Novom
Sadu za period od 1901 do 1905 godine.


Uporedenjem srednjih godišnjih količina vodenih taloga jedne i druge
periode utvrđuje se, da je srednja količina vodenih taloga zadnje periode
manja za 29 mm od prve, čime se donekle objašnjava nastupanje perioda
veće suše. Pored toga su u zadnjem periodu zabeležene dve relativno
sušne godine 1928 i 1930 i dve relativno kišovite 1925 i 1937 godina,
koje nisu bile lokalne prirode, već su zahvatile čitavu Vojvodinu.


Sa vodenim talozima u vezi važno je napomenuti, da poljoprivredne
kulture stradaju još više zbog neravnomemog rasporeda vodenh taloga,
no zbog nedovoljne količine. Svaka biljka ima, naime, u svom periodu
rašćenja kritično vreme, kada joj je vlaga najviše potrebna. Međutim, baš
u Vojvodini, diferencije u količinama vodenih taloga — i po mestu i po
vremenu — toliko su različite, da se o nekoj ravnomernosti u tome pogledu
ne može govoriti ni za jednu te istu stanicu, a kamo li za čitavu
Vojvodinu.


Pošto su vodeni taloži u Vojvodini neravnomerni jasno je, da isti
utiču nepovoljno na prinose poljoprivrednih kultura.


Treći karakteristični faktor klime jesu:


Vazdušna strujanja ili vetrovi, U kasnijoj jeseni, zimi i
u rano proleće duvaju u velikom delu Vojvodine vetrovi sa severa i seve


17




ŠUMARSKI LIST 1-2/1949 str. 20     <-- 20 -->        PDF

rozapada. Međutim, u Južnom Banatu i u Jugoistočnom Sremu, duva
jugoistočni vetar zvani »košava«. (Vidi sliku).


Ovi se vetrovi sučeljavaju u Banatu između Begeja i Tamiša. Raspored
im je sledeći: Kraj zapadno od linije Bajmok—Srbobran—Ruma ima brzinu
manju od 2,5 m/sek; kraj istočno od Krajišnika—Titela—Kupinova ima
brzinu veću od 3,0 m/sek; ostali deo ima brzinu od 2,5 do 3,0 m/sek. Najveću
brzinu vetrova ima Jugoistočni Banat, južno od linije Margita—Vlaiimirovac—-
Pančevo, tj. v?ću od 3,5 m/sek.


Osebine su im sledeće: U ranom jutru skreće severozapadni vetar
u Bačkoj sve više ti pravac zapadnog vetra, što je bliže Fruškoj Gori i


´P&EGL^DNA ...... YOJVOV/W&
......-/; 2,200.000


SI. 1. Vetrovi u Vojvodini.


jugoistočnom kraju Bačke. Po podne, međutim, duva u celoj Bačkoj severac
skrećući u pravac severozapadnog vetra. Pravci se vetrova, prema
tome, menjaju u toku dana.


Leti su pravci vetrovaisti kao i u zimi. Jedino u Istočnom Banatu,
blizu granice Rumunije, duva južni vetar. Po podne naprotiv, vlada u
celoj Vojvodini zapadni vetar. U poređenju sa zimskim vetrovima raspo


18




ŠUMARSKI LIST 1-2/1949 str. 21     <-- 21 -->        PDF

red je letnjih vetrova nešto drugačiji. Istočno od linije Krstur—Bečej—
Kovilj—Tovarnik brzina je vetra veća od 3 m/sek. Zapadna polovina ima
manju brzinu. Maksimum je istočno od linije Kikinda—Zrenjanin—Krajišnik
sa brzinom preko 3,5 m/sek. Minimum je u zapadnom Sremu gde ..
brzina ispod 2,0 m/sek.


Karakterističan vetar za Banat i deo Srema je »košava«. Ona nastaje
kada iznad jugozapadnog dela SSSR i Rumunije vlada visok pritisak vazduha,
a na zapadnom delu Sredozemnog mora bude barometriska depresija.
Granica do koje dopire košava je linija Tamiš—Tisa—Slankamen—
Sremska Mitrovica.


Košava duva od septembra do aprila. Prosečna joj brzina od 18 do
40 km/sat, ili 5 do 11 m/sek. Najjača košava dostigne brzinu od 95 km/sat,
ili 27,5 m/sek. Po Boforovoj skali njezina se brzina kreće od 3 do 11
tj. od slabog vetra do jakih oluja koje obaraju stabla sa korenjem. Ako
duva jaka košava ona prelazi preko Tamiša i Tise, a zatim besni po ćelom
Banatu i Bačkoj; u Sremu tada dopire nešto dalje od Sremske Mitrovice.
Trajanje joj je obično 3, 8 do 19 dana. Retko duva po jedan dan.


Prilikom duvanja košave oseća se kao da ona donosi hladnoću. Međutim,
njena je temperatura veća od srednje mesečne temperature odgovarajućeg
meseca. Hladnoća se oseća osobito, ako košava duva posle
duvanja severca, koji je prema toga rashladio vazdušne mase.


Jaki olujni vetrovi sa jačinom većom od 10 m/sek dosta su retki u
Vojvodini. Ukoliko se javljaju, najčešći su u Južnom Banatu u oblasti Deliblatske
peščare između Rankovićeva—Grebenca—Brestovca—Pančeva.


Košava, kao i ostali vetrovi, nanose poljoprivredi velike štete, jer
povećavaju transpiraciju, pojačavaju isparavanje i isušivanje zemlje, smanjuju
relativnu vlagu, razvejavaju sneg i dr.


Ostali faktori klime, kao: vazduh odnosno njegov sastav, insolacija i
naoblaka, nisu u našim prilikama toliko od važnosti iako su ravnopravni
sa prvima. Uz povoljne uslove useva, naravno uz pretpostavku, da je
zemljište dobro obrađeno, seme očišćeno i da su sprovedene ostale agrotehničke
mere. Zbog toga ih ovde ne navodimo.


b) Šuma i temperatura vazduha. Poznato je, da su srednje mesčne
i srednje godišnje temperature vazduha u šumi nešto niže od temperature
na otvorenom polju. Ta razlika iznosi leti od 1 do 2,5° C, a zimi samo
nekoliko delova stepena u korist šume.


Razlike u temperaturi vazduha imaju za prirodnu posledicu to —
naročito u leti i zimi — da u leti po danu struji iz šuma lišćara hladniji,
a noću topliji vazduh prema otvorenom polju. Kod četinara je obratno.
Strujanje toplijeg vazduha zbiva se u zimi. To se oseća naročito pred
veče. Prema tome razlike u temperaturi zavise od vrste drveća, doba
dana odnosno godine i si. U krajevima gde su šume nestale, nastaju
vruća leta i hladnije zime.


Od osobite je važnosti razlika u temperaturi vazduha leti. Za vreme
vegetacije potrebno je da zemljište na, otvorenom polju što manje
isparuje. To se postiže donekle nižom temperaturom šumskog vazduha,
koja izjednačuje, u neposrednoj okolini šume, jače ekstreme temperature.


Veći uticaj šume na svoju okolinu u pogledu temperature ne postoji.


19




ŠUMARSKI LIST 1-2/1949 str. 22     <-- 22 -->        PDF

c) Šuma i relativna vlaga. Dokazano je, da je relativna vlaga vazduha
pod krošnjama šumskog drveća veća od one na otvorenom polju. Ta razlika
iznosi kroz godinu najmanje 3%, a najviše 10%. Leti je veća, a zimi
manja. Višak relativne vlage u šumi u odnosu spram one na otvorenom
polju objašnjava se sadržinom vodene pare, odnosno temperature vazduha,
koja je u šumi veća, odnosno niža, no na otvorenom polju. Slično, kao
gore, zbog razlike između relativne vlage u šumi i one na otvorenom
polju nastaje strujanje vazduha iz šume prema otvorenom polju. Time se
ujedno objašnjava veća količina rose na otvorenom polju od one u šumi,
odnosno blagotvorni uticaj šume na razvoj kulturnog bilja. Mala relativna
vlaga pospešuje na otvorenom polju jače isparivanje vodenih taloga,
transpiraciju i potrebu biljaka za vodom.


Velike količine vode koju isparuje šumsko drveće — jedna 110 godišnja
bukva ispori preko leta 9.000 litara, a jedan hektar oko 30.000
hektolitara vode, što odgovara količini od 30 cm vodenih taloga — dale
su povoda mišljenju, da veća vlaga u šumi mora da ima za posledicu i
veće vodene taloge u samoj šumi ili barem u neposrednoj okolini. Međutim,
činjenica je, da i ostalo bilje isparuje mnogo vlage — 1 hektar pšenice
ispari 1,100.000 kgr vode za vreme od nicanja do žetve —. i da je temperatura
na otvorenom polju veća no u šumi. Zbog svega toga ne padaju
veće količine kiše.


Ma da je nauka utvrdila, da šume imaju izvesnog uticaja na povećanje
vlage vazduha u svojoj okolini, ipak se to povećanje ne može pripisati
šumi. Ukoliko se radi o šumama u brdovitom terenu, to je uticaj nadmorske
visine veći u tome pogledu, no uticaj šume.


d) Šuma i vodeni taloži, Uticaj šume na vodene taloge utvrdila su
istraživanja u stepi Busuluker istočno od Kujbiševa na šumskom kompleksu
od 80 hiljada hektara. Utvrđeno je, naime, da unutar toga kompleksa
padne prosečno godišnje 475 mm vodenih taloga, dok prema vani
opada, a naročito prema jugu, gde na udaljenosti od 40 do 50 km padne
na 275 mm.3


e) Šuma i vazdušna strujanja . vetrovi. Šuma utiče na horizontalno
kretanje vazduha. Kada vetar naiđe na šumu, vazdušne se mase odbiju i
dižu u vis, a zatim se opet spuštaju ka zemlji iza šume. Time se slabi
snaga vetra i ujedno smanjuje isušivanje poljoprivrednog zemljišta koje
se nalazi u zaštiti šume. Pored toga šuma sprečava smanjenje relativne
vlage.


Iz svega izloženog razabire se:


da šuma utiče povoljno na mikro-klimu svoje okoline;


..* smanjuje, a i povećava temperaturu vazduha;


da ublažuje ekstreme temperature;


đa smanjuje isparavanje i zaštićuje zemljište i biljke od suvih vetrora;


da povećava relativnu vlagu i vlagu u zemlji;


! D. Lakić: Uloga agrometeorologije u narodnoj privredi. »Vojvođanski poljoprivrednik
« broj 21 od 5. XI. 1947.


3 Horvat A.: Važnost šumovitosti i njen uticaj na poljoprivredu — Tehnik*
broj 6 (1946).


20




ŠUMARSKI LIST 1-2/1949 str. 23     <-- 23 -->        PDF

da povoljno utiče na stvaranje rose;


da povećava vodene taloge i napokon


da smanjuje odnosno menja brzinu i pravce vetrova.


Prema tome šume utiču povoljno na lokalnu klimu. Zbir lokalnih
uslova odražava se u poboljšanju opšteg stanja klime jednog predela.


Šumski pojasevi vrše istu funkciju, samo u manjoj meri. Posebno:
zaustavljaju i smanjuju snagu vetrova; razbijaju i menjaju pravce vetrova;
čuvaju sneg da ga vetar ne odnese sa njiva na1 niža mesta; omogućuju ravnomerno
raspoređivanje snega; zaštićuju ozime useve od izmrzavanja;
usporavaju otapanje snega tako da se voda bolje upija u zemljište i time
povisuju važnost zemljišta.


III. Potreba podizanja šumskih pojaseva. Šumski su pojasevi novina
u našoj zemlji. 0 njima se počelo diskutovati kod nas, nakon što su nastupile
društveno-ekonomske promene.
Upoznali smo ih kroz literaturu i planove obnove, razvitka i unapređenja
narodne privrede u Sovjetskom Savezu.


»Pre nekoliko dana objavljena je odluka Partije i vlade o pošumljavanju
,naizmeničnom plodoredu i izgradnji veštačkih jezera i bunara radi
obezbeđenja visokih i stalnih prinosa u stepskim reonima, u reonima
stepe sa mestimičnim šumama u evropskom delu SSSR, koja je usvojena
na inicijativu Staljina. Postavljen je zadatak da se u tom pravcu iskoristi
postojeće veliko praktično iskustvo i tekovine poljoprivredne nauke, kako
bi kolhozi i sovhozi stepskih oblasti, u oblastima stepe sa mestimičnim
šumama, naoružani modernom tehnikom učinili za nekoliko sledećih godina
velikih skok u daljem razvitku zemljoradnje i stočarstva. Pri tom se
naročiti značaj pridaje uvođenju naizmeničnog plodoreda i organizaciji
obimnim radova na zaštitnom pošuml javan ju (potcrtao N. P.)


Ostvarenje ovog grandioznog državnog pjl´ana čijim je usvajanjem
objavljen rat suši i nerodici u stepskim oblastima i oblastima mestimično
pošumljenih stepa u evropskom delu SSSR izvešće našu privredu na put
visokih i stalnih prinosa, učiniće rad kolhoznika visoko produktivnim i u
mnogome će unaprediti privrednu moć Sovjetskog Saveza«.4


Iz ovoga se vidi koliku važnost pridaju sovjetski ljudi pošumljavanju
uopšte, a zaštitnom pošumljavanju posebno.


0 šumskim pojasevima kod nas dali su dosada svoju reč, kako stručnjaci
za pojedine narodne republike, tako i oni, koji su se bavili ovim
pitanjem u svojim člancima u stručnim časopisima. Svi su stručnjaci saglasni
u tome, da je podizanje poljezaštitnih šumskih pojaseva potrebno
u našoj zemlji, posebno u AP Vojvodini, kao naročito ugroženoj oblasti.
Međutim, s obzirom na okolnost, da to pitanje nije bilo kod nas dosad
oupšte proučavano, zaključeno- je — na zadnjoj konferenciji održanoj u
Beogradu — da se paralelno sa izvršenjem zadataka Petogodišnjeg plana,
pre no što se počne sa masovnijim podizanjem šumskih pojaseva, ima
izvršiti čitav niz osnovnih zadataka i to:


4 V. M. Molotov: Govor na svečanoj sednici Moskovskog sovjeta u čast trideset
prve godišnjice VeHke oktobarske revolucije — »Borba«, organ KPJ broj 271
God. XIII od 8. XI. 1948 godine.


2/




ŠUMARSKI LIST 1-2/1949 str. 24     <-- 24 -->        PDF

odrediti poljoprivredne reone u kojima je zaštita polja potrebna ili
može biti korisna;


ispitati klimatske prilike tih reona, naročito pravce i brzinu vladajući´h
vetrova protiv kojih se treba boriti;


odrediti vrste drveća, grmlja i šiblja koja mogu doći u obzir za podizanje
zaštitnih pojaseva u pojedinim re onima i njihova proizvodnja;


istražiti najpovoljnije širine, otstojanje i strukture šumskih pojaseva
i odrediti najpovoljnije tipove zaštitnih pojaseva za pojedine reone i


izraditi praktična uputstva za proizvodnju sadnica za podizanje, negovanje
i zaštitu šumskih pojaseva.


S time u vezi održalo je Povereništvo za poljoprivredu GIONSAPV-e
širu konferenciju poljoprivrednih i šumarskih stručnjaka, kao i hidrometeorološke
službe, na kojoj je zaključeno, da se pitanje podizanja šumskih
pojaseva u AP Vojvodini kamisiski prouči na terenu i o rezultatima toga
proučavanja podnese izveštaj.


Komisija je izvršila svoj zadatak. Na osnovu zaključaka konferencije
s jedne i proučavanje prilika na terenu s druge strane, predložila je
sledeće:


I. Utvrđeno je, da medu najugroženije reone spadaju Južni Banat i
Jugoistočni Srem.
II. Na osnovu klimatskih faktora tih reona ustanovljeno je, da za oba
reona dolaze u obzir dve vrste vetrova i to jugoistočni zvani »košava« i
severozapadni, koji duva u suprotnom pravcu od košave.
III. Na osnovu pedoloških prilika navedenih reona utvrđeni su tipovi
zemljišta, vrste drveća, grmlja i šiblja, koje će se upotrebiti za sadnju.
IV. U vezi sa društveno-ekonomskim uređenjem naše privrede utvrđeno
je, da zasada dolaze u obzir za podizanje poljezaštitnih šumskih pojaseva
jedino zemljišta državnog sektora (državna poljoprivredna imanja
saveznog, republikanskog i pokrajinskog značaja). Zadružni i privatni
sektor ovom prilikom ne bi dolazili u obzir i to prvi zbog još neizvršene
arondacije, a drugi dck se sam ne odluči. To, međutim, ne isključuje
mogućnost i potrebu njihovog uključenja u sistem poljezaštitnih šumskih
pojaseva na državnom sektoru.
Prema navedenom, komisija je završila samo deo osnovnih zadataka.
Nerešenim su ostala pitanja: o strukturi poljezaštitnih šumskih pojaseva,
njihovoj širini, otstojanju, pripremi zemljišta, tehnici izvođenja, o prinosima
sa zaštićenih površina i dr. Zbog toga naše nastojanje ubuduće mora
ići za tim, da što pre dođemo do sopstvenih podataka. Dok se ti podaci
ne prikupe, ne preo-staje ništa drugo, no da koristimo iskustva stečena u
SSSR-u, kao i eventualna iskustva u drugim našim narodnim republikama.


Poznato je da šuma ne stvara klimu. Međutim, utvrđeno je da menja
i popravlja klimatske faktore: temperaturu, vlažnost vazduha, vodene
taloge, vazdušna strujanja ili vetrove i dr. Nestašica šuma ima za posledicu
promenu klimatskih faktora. Izmenjeni klimatski faktori utiču nepovoljno
na razvoj poljoprivrednih grana: ratarstva, voćarstva, stočarstva
i dr.


Štete koje nastaju zbog toga utvrđene su u raznim zemljama: SSSR-u,
Kini, SAD i dr.


22




ŠUMARSKI LIST 1-2/1949 str. 25     <-- 25 -->        PDF

Ni kod nas nisu prilike mnogo bolje. Šume se nalaze, uglavnom, u
području velikih reka Save, Dunava i Tise. Ostali je prostor skoro sasvim
nezaštićen — »nepregledna ravnica«.


Nestankom šuma pojavilo se štetno dejstvo izmenjenih klimatskih
faktora.
Sušne godine 1945 i 1946 ostale su nam u živom sjećanju sa svim
teškim posledicama.
Prosečne godišnje količine vodenih taloga iznosile su 1945 — 602 mm,
a u 1946 godini — 510 mm.


Drug Lazar Plavšić5 iznio je u svom predavanju održanom 24 jula
1947 u Domu Narodnog fronta I reona u Beogradu podatke iz kojih se
Tazabire, kakve je sve ogromne štete nanela suša u tim godinama našoj
privredi. (Vidi tabelu).


Kultura
Prosečni prinos
po ha
1939 g. 1946 g.
Manjak
1946 g
poprinosa
ha
Šteta radi manjka prinosa
1946 g. uzevši za komporaciju
1939 g.
mtc mtc % mtc dinara
Pšenica 13,86 1(1,50 2,36 17,1 1,215,400.— 546,930.000.—
Kukuruz 23,01 j 14,10 8,91 38,7 4,2114.430.— 1.053,607.500.—
Ukupna šteta radi manjka prinosa 1.600,537.000.—


Ova tabela pokazuje u prvom redu razlike u prinosima između 1939
i sušne 1946 godine, a zatim ukupnu štetu, koju je prouzrokovala suša kod
navedenih dveju kultura. Ako se ovome dodaju štete za ostale kulture


— navedene su dve kulture bile zasejane na površini od oko polovine
celokupnog obradivog zemljišta u Vojvodini — kao i štete iz 1945 godine
koja je bila takođe sušna, postaje jasno kakvu smo tešku ekonomsku
žrtvu podneli zbog suše, koja je bila u tim godinama. Gornji podaci dokazuju
to bez daljeg komentara.
Štetno dejstvo vetrova u Vojvodini poznato je od ranije. Na deliblatskoj,
Subotičkoj i Horgoškoj peščari isto se sprečava, više od jednog
zemljište — pesak i zaštititi susedo obradivo zemljište od štetnog dejstva
stoleća, masovnim pošumljavanjern. Svrha mu je vezati nestrukturno
košave i ostalih vetrova, koji zasipavaju okolna poljoprivredna zemljišta.


Radi zaštite ostalog prostora, u cilju da bi se otstranilo štetno dejstvo
suvih vetrova i visoke temperature, zatim postigla stabilnost žetvenih
prinosa, odnosno njihovo povećanje, potrebno je da se — s obzirom na
važnost šuma za klimu i poljoprivredu — podižu šumski pojasevi u
Vojvodini. i


Koristi od šumskih pojaseva dokazane su u SSSR-u.


L. Plavšić: Značaj Velikog kanala Dunav—Tisa—Dunav. Izdanje Savezne
Planske komisije Beograd.
23




ŠUMARSKI LIST 1-2/1949 str. 26     <-- 26 -->        PDF

Prema. podacima Instituta za poljoprivredu černozemnog pojasa po
imenu V. V. Dokučajeva (biv. Kamenostepska stanica)6 povišenje žetvenih
prinosa sa zaštićenih površina u odnosu na prinose sa nezaštićenih iznosi
u mtc/ha:


Pod zaštitom Na otvorenim


Naaiv kulture Povišenje


šum. pojaseva mestima


Ozima pšenica 23,8 163 7,3
Jara pšenica 17,1 14,4 2,7
Zob 22,2 17,7 4,5
Suncokret 12,7 10,5 2.2


Isti izvori pokazuju, da se efikasnost šumskih pojaseva još više povećava
u. zajednici sa drugim agrotehničkim merama. Rezultati dobiveni
primenom agrotehničkih mera na otvorenim i zaštićenim prostorima, odnosno
bez primene agrotehničkih mera na navedenim prostorima, pokazuju
povišenje u korist zaštićeni hprostora.


O metodici i tehnici izvođenja šumskih pojaseva ne možemo govoriti
ovom prilikom iz razloga, jer nam nedostaju podaci. Međutim, treba
utvrditi, da je ova tema dobro obrađena u sovjetskoj literaturi i da istu
možemo koristiti sve dotle, dok ne prikupimo podatke za naše prilike.


Na osnovu svega izloženog možemo utvrditi:


da se poljoprivreda i šumarstvo Vojvodine prirodno nadopunjuju;


da je potrebno odmah pristupiti istraživačkom radu na prikupljanju
sopstvenih podataka: o širini, otstojanju i strukturi šumskih pojaseva,
pripremi zemljišta, tehnici izvođenja, podizanja, nege, uređivanja i zaštite
šumskih pojaseva, o prinosima sa zaštićenih površina i dr. i
da je nužna i potrebna koordinacija obeju privrednih grana radi izvršenja
postavljenih zadataka.


Navedeno je od važnosti ne samo za organe državne uprave koji rukovode
poljoprivrednom proizvodnjom, no i za ceo naš narod koji aktivno
učestvuje svojom radnom snagom na izvršenju zadataka Petogodišnjeg
plana.


....... .....1. IIOHCOB . ............. .. ........
. .......... ....... .........


Ha ...... ....... ........... ..... ........ ......... ......... .. ., ......
.. 1947—1951 .. .. ......1..... . .......... ....... ........., . ....... ..........
........ 10,000 ........ ............1. ......, ..... ............. .... ..........
Bonpod.


..... ........ ............. ............ ........., ..... ..... . .......
..... .. ......... .......1 ....... . . ............. ........ ...... ...... .
..........


........ .......... ....... ........... ...... ........ ............ .....
. ......... .......... ..........:


9


. V. Saveljev: Poijezaštitni pojasi — u službi visokih i stabilnih žetvenih,
prinosa, S, L, broj 10—11 (1947).


24




ŠUMARSKI LIST 1-2/1949 str. 27     <-- 27 -->        PDF

1) PafioHbi ....... ...... ..... ....... ......... (....... ....., .............


....)
2) Casibie ........ .....
3) ...... ........ . ..........., ....... .....1 ... ....... .
4) ....... ........ ..... ........ .. ........ ............ .. .....).
... .......... ........ . ... ................. ..... ..........1 .......:


....... ............ .....1. . ......, ......... ...... ..... . .......... ..... ....,
. .......... .....1 . ....... .........., ..........., .......... ...... ...... .
..... .. ...., . >1.......... ........... ........ .. ., ..


THE FUNCTION AND THE NECCESSARITIES OF BUILDING OF
SHELTERBELTS IN THE AUTONOME PROVINCE OF VOJVODINA


In this article, after taske of 5-years Plan´s developement of the national economy
of People´s Republic of Serbia in the years 1947—il951, which relates to the
Autonome Province of Vojvodina, and where the building of 10.000 ha of shelter-belts
ie planed, too, the author treats this actuel question.


Having described the climatic characteristics of Vojvodina, the author brings
out the action of forest to the particulate elements of the clyma, and the neccessarity
of building of shelterbelts in Vojvodina,


The committee, which had the task to study the question of cultivation of forest-
protecting zones in Vojvodina, fixed as follows:


1. The regions the most threatenned (South of Banat, and South-East of Synnia).
2. The dangeroueest winds.
3. The kinds of trees and bushes, which must be used for plantation and
4. The succession of building oif zones in respect to the property of the ground.
The task of the further researching works in: to collect the own dates about
the width, the distance and the structure of the shelterbelts the preparation of the
soil and the technic of the execution, building cultivation, regulation and protection
of the shelterbelts about incomes from the protected superfaces etc.


Ing. Boris Zlatarić, Zagreb


ULOGA ŠUMARSTVA U BORBI ZA POVEĆANI I STABILAN
PRINOS POLJOPRIVREDNIH KULTURA U SSSR-U


Ovaj članak je informativnog karaktera. Svrha mu
je da ukratko, uz neke podatke, upozna čitaoca sa najnovijom
odredbom Sovj. vlade i CK SKP(b) od 20. X. 1948
sa historijatom kao i s problematikom, koja u SSSR-u
stoji u vezi sa borbom, za povećanje žetvenog prinosa
južnih poljoprivrednih zona evropskog dijela SSSR-a.


Uvod


Najnovija odluka CK SKP(b) i Sovj. vlade o poduzimanju široko zasnovanih
mjera u borbi za visoki i trajni prinos poljoprivrednih kultura
na jugu i jugoistoku evropskog dijela SSSR-a ima svoju dugu i zanimivu
prethistoriju. Ona govori o borbi društvenih snaga protiv elementarnih
prirodnih poteškoća, o borbi za što veću ljetinu, za uklanjanje opasnosti
od gladi i neimaštine.


U toj borbi sa prirodom nisu se uvijek jednako angažirale ljudske
snage i sposobnosti. Poznato je da je tek socijalistička revolucija 1917
god. dala potrebne-uvjete za uspješno planiranje i izvođenje golemih radova
na tom području.


25