DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1949 str. 17 <-- 17 --> PDF |
...... ..... . .............. ........ ..... ............ ............. ........ ............ . ............ ...... ........... . .. .. ....., .. ........... ........... ......... .......... ......... .......... . ......... ........, . .... ....., . ...... .............. ........ ....... ........ ... ........, ... ...... ......... . .. .. ..... . ..... .. .............. ... .. ............ ........... ........., . .... ...., ... ............. f...... ......... .......... ........ ............., ............. ....... ..... »......... ....-rb, a .... ......1 ......... ............ .........) ......... . ..» ...... ..... . .......... ..... .......... .... ... ...... . .......... ............ ..... ...... ..1.....1. ....., THE SHELTER-BELTS AND THE FORESTING IN STRIPES The aiutohr points out the neccessairity of building of field- and Watherprotecting belter-belts in Yugoslavia, At same time he proposis, that the foresting of enermous eurfaces of mattocks and devastated forest zones could be done in the form of stripes, with the aim that as more as possible surfaces could remain for willows» This stripes are at same time also one of the meliorative measures on the devastated willows- rocky grounds. With bettering of the economical terms of the people in the mattocks, the neccessarity of the willows will successiv fall, and the zones will automaticly with the naturale foresting connect in compact zones. After all he shows the Soviet Union as a country, where the forests are very intensive cultivated, with all types of protections. log. Nenad Prokopi je vić, Novi Sad: FUNKCIJA I POTREBA PODIZANJA ŠUMSKIH POJASEVA U AUTONOMNOJ POKRAJINI VOJVODINI I. Osnovni zadaci. Petogodišnji plan razvitka narodne privrede Narodne republike Srbije u godinama 1947—1951, razvijajući privredne snage Narodne republike Srbije, postavio je pred Autonomnu pokrajinu Vojvodinu, između ostalih, sledeće osnovne zadatke: a) u poljoprivredi: »Premašiti poljoprivrednu proizvodnju iz 1939 godine ü svim glavnim granama proizvodnje« i b) u šumarstvu: »Pošumiti u toku 5 godina ... 10 hiljada hektara zaštitnih pojaseva od mraza i vetra«. Premašenje se poljoprivredne iproizvodnje predviđa, uglavnom, na dva načina i to: 1. osvajanjem setvenih površina putem melioracije pašnjačkih, slatinastih, podvodnih i drugih neiskorišćenih površina sposobnih za obrađivanje i 2. povećanjem žetvenih prinosa putem upotrebe poljoprivrednih mašina; primenom savremenih agrotehničkih i agrohemiskih sretstava; uvođenjem novih biljnih kultura; navodnjavanjem i odvodnjavanjem pomoću rekonstrukcije postojećih i izgradnjom novih sistema kanala; podizanjem šumskih zaštitnih pojaseva i napokon poboljšanjem organizacije i metoda rada u poljoprivredi, 15 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1949 str. 18 <-- 18 --> PDF |
Poljoprivredi su Vojvodine, prema tome, dati konkretni zadaci, kako bi ona mogla odgovoriti postavljenim zadacima u odnosu na ostvarenje plana razvitka proizvodnih snaga ostalih privrednih grana: industrije, zanatstva, saobraćaja, stanbene i komunalne izgradnje i dr. U 1939 godini bilo je u Vojvodini ukupno 1,674.805 hektara oranica. Petogodišnji plan predviđa u 1951 godini povećanje na 1,700.000 hektara, ili za 1,5% više. Ako se uzme u obzir, da će se podizanjem šumskih pojaseva nužno smanjiti ukupna setvena površina za 10.000 hektara jasno je, da se preostalim ukupnim povećanjem ne bi znatno premašila poljoprivredna proizvodnja. Zbog toga su nužno morala ući u naš Petogodišnji plan savremena poljoprivredna proizvodna sretstva; poljoprivredne mašine, sitni alat, veštačko đubrivo, navodnjavanje, šumski pojasevi i niz ostalih agrotehničkih i agrohemiskih mera, kako bismo s jedne strane povećali produktivnost rada, a s druge strane podigli poljoprivrednu proizvodnju i pojačali životni standard naših trudbenika, koji svakodnevno raste. II. Funkcija šumskih pojaseva. U čemu se sastoji funkcija i uloga poljezaštitnih šumskih pojaseva? Odgovor na ta pitanja daće nam analiza uticaja šume na klimu mesta na kome raste i na opštu klimu jednog predela. Prethodno ćemo izložiti neke karakteristične faktore klime u Vojvodini prema prof. P. Vujeviću.1 a) Klimatski faktori u Vojvodini, Vojvodina spada među najvažnije oblasti u našoj zemlji u pogledu proizvodnje poljoprivrednih kultura. Međutim, klimatski uslovi za tu proizvodnju nisu najpovoljniji, Prof. Vujević karakteriše podneblje Vojvodine kao »oblast čisto kontinentalne klime sa izrazitim godišnjim kolebanjima« ili na drugom mestu »Vojvodina ima najoštrije podneblje«. Sem toga, celokupno dosadanje iskustvo pokazuje, da naša poljoprivreda mnogo trpi zbog povremenih i često dugotrajnih suša. Odlučan je faktor klime: Temperatura . Srednje mesečne vrednosti temperature sa 7 meteoroloških stanica za period od 1901—-1930 goline iznose: Meseci I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Stepeni C —0,6 0,6 6,4 11,3 16,6 19,8 21,9 21,3 17,3 11,6 5,9 1,8 Srednja godišnja temperatura iznosi 11,2°C. Srednje vrednosti temperature u januaru svugde su ispod nule. Kole banje u mesecu julu kod pojedinih meteoroloških stanica kreću se između 21,2 do 22,5° C. Srednje kolebanje kreće se oko 24° C. Ovako velikih razlika srednjih kolebanja temperature nema ni u jednoj drugoj oblasti naše zemlje, sem u NR Makedoniji. Ovu činjecu još više potvrđuje mesec oktobar koji je nešto topliji od meseca aprila. Srednja razlika iznosi 0,3° C. Srednja razlika u užoj NR Srbiji iznosi 0,9, a na primorju NR Hrvatske 3,1° C. i Vujević: Hidrografija i klima Vojvodine. »Vojvodina izdanje Udruženja jugoslovenskih inženjera i arhitekata (1924). Vujević: Geopolitički i fizičko-geografski prikaz Vojvodine. »Vojvodina« izdanje ´storiskog društva u Novom Sadu (1939). 16 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1949 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Apsolutna kolebanja temperature kreću se u nekim mestima i godinama preko 70° C. Prema izloženom temperatura je u Vojvodini nepovoljna za poljoprivredne kulture utoliko, što se u vegetacionom periodu javljaju visoke temperature, koje pojačane sušom i vetrovima, jako isušuju zemljiu i time snizuju prinose poljoprivrednih kultura. Dalji faktor klime jesu: Voden i taloži . Prema merenjima koja su vršena u periodu između 1875 i 1905 godine raspored kiša po mesecima izgleda ovako: Meseci I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII mm 37 30 42 58 77 86 62 54 53 67 47 44 Svega 657 mm godišnje. Za period od 1924 do 1938 godine iznose za 24 meteorološke stanice prosečne godišnje količine vodenih taloga: Godina 1924 1925 1926 1927 1928 1929 1930 1931 1932 1933 mm 648 800 626 605 424 549 489 647 670 669 1934 1935 1936 1937 1938 603 521 671 886 612 Srednja godišnja količina vodenih taloga iznosi 628 mm. Iz prvog se pregleda razabira dva maksimuma i to jedan u mesecima maju i junu, a drugi u mesecu oktobru, sa jednim minimumom u mesecu februaru. Dupla perioda kiše u Vojvodini nastaje usled preplitanja dva kišna režima: jugozapadnog koji dolazi od Jadranskog mora u mesecu oktobru i severozapadnog koji dolazi sa kontinenta u mesecima maju i junu. Zbog toga se događa ponekad da glavni maksimum bude u mesecu oktobru, a sporedni u mesecu junu, kao što je bilo na primer u Novom Sadu za period od 1901 do 1905 godine. Uporedenjem srednjih godišnjih količina vodenih taloga jedne i druge periode utvrđuje se, da je srednja količina vodenih taloga zadnje periode manja za 29 mm od prve, čime se donekle objašnjava nastupanje perioda veće suše. Pored toga su u zadnjem periodu zabeležene dve relativno sušne godine 1928 i 1930 i dve relativno kišovite 1925 i 1937 godina, koje nisu bile lokalne prirode, već su zahvatile čitavu Vojvodinu. Sa vodenim talozima u vezi važno je napomenuti, da poljoprivredne kulture stradaju još više zbog neravnomemog rasporeda vodenh taloga, no zbog nedovoljne količine. Svaka biljka ima, naime, u svom periodu rašćenja kritično vreme, kada joj je vlaga najviše potrebna. Međutim, baš u Vojvodini, diferencije u količinama vodenih taloga — i po mestu i po vremenu — toliko su različite, da se o nekoj ravnomernosti u tome pogledu ne može govoriti ni za jednu te istu stanicu, a kamo li za čitavu Vojvodinu. Pošto su vodeni taloži u Vojvodini neravnomerni jasno je, da isti utiču nepovoljno na prinose poljoprivrednih kultura. Treći karakteristični faktor klime jesu: Vazdušna strujanja ili vetrovi, U kasnijoj jeseni, zimi i u rano proleće duvaju u velikom delu Vojvodine vetrovi sa severa i seve 17 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1949 str. 20 <-- 20 --> PDF |
rozapada. Međutim, u Južnom Banatu i u Jugoistočnom Sremu, duva jugoistočni vetar zvani »košava«. (Vidi sliku). Ovi se vetrovi sučeljavaju u Banatu između Begeja i Tamiša. Raspored im je sledeći: Kraj zapadno od linije Bajmok—Srbobran—Ruma ima brzinu manju od 2,5 m/sek; kraj istočno od Krajišnika—Titela—Kupinova ima brzinu veću od 3,0 m/sek; ostali deo ima brzinu od 2,5 do 3,0 m/sek. Najveću brzinu vetrova ima Jugoistočni Banat, južno od linije Margita—Vlaiimirovac—- Pančevo, tj. v?ću od 3,5 m/sek. Osebine su im sledeće: U ranom jutru skreće severozapadni vetar u Bačkoj sve više ti pravac zapadnog vetra, što je bliže Fruškoj Gori i ´P&EGL^DNA ...... YOJVOV/W& ......-/; 2,200.000 SI. 1. Vetrovi u Vojvodini. jugoistočnom kraju Bačke. Po podne, međutim, duva u celoj Bačkoj severac skrećući u pravac severozapadnog vetra. Pravci se vetrova, prema tome, menjaju u toku dana. Leti su pravci vetrovaisti kao i u zimi. Jedino u Istočnom Banatu, blizu granice Rumunije, duva južni vetar. Po podne naprotiv, vlada u celoj Vojvodini zapadni vetar. U poređenju sa zimskim vetrovima raspo 18 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1949 str. 21 <-- 21 --> PDF |
red je letnjih vetrova nešto drugačiji. Istočno od linije Krstur—Bečej— Kovilj—Tovarnik brzina je vetra veća od 3 m/sek. Zapadna polovina ima manju brzinu. Maksimum je istočno od linije Kikinda—Zrenjanin—Krajišnik sa brzinom preko 3,5 m/sek. Minimum je u zapadnom Sremu gde .. brzina ispod 2,0 m/sek. Karakterističan vetar za Banat i deo Srema je »košava«. Ona nastaje kada iznad jugozapadnog dela SSSR i Rumunije vlada visok pritisak vazduha, a na zapadnom delu Sredozemnog mora bude barometriska depresija. Granica do koje dopire košava je linija Tamiš—Tisa—Slankamen— Sremska Mitrovica. Košava duva od septembra do aprila. Prosečna joj brzina od 18 do 40 km/sat, ili 5 do 11 m/sek. Najjača košava dostigne brzinu od 95 km/sat, ili 27,5 m/sek. Po Boforovoj skali njezina se brzina kreće od 3 do 11 tj. od slabog vetra do jakih oluja koje obaraju stabla sa korenjem. Ako duva jaka košava ona prelazi preko Tamiša i Tise, a zatim besni po ćelom Banatu i Bačkoj; u Sremu tada dopire nešto dalje od Sremske Mitrovice. Trajanje joj je obično 3, 8 do 19 dana. Retko duva po jedan dan. Prilikom duvanja košave oseća se kao da ona donosi hladnoću. Međutim, njena je temperatura veća od srednje mesečne temperature odgovarajućeg meseca. Hladnoća se oseća osobito, ako košava duva posle duvanja severca, koji je prema toga rashladio vazdušne mase. Jaki olujni vetrovi sa jačinom većom od 10 m/sek dosta su retki u Vojvodini. Ukoliko se javljaju, najčešći su u Južnom Banatu u oblasti Deliblatske peščare između Rankovićeva—Grebenca—Brestovca—Pančeva. Košava, kao i ostali vetrovi, nanose poljoprivredi velike štete, jer povećavaju transpiraciju, pojačavaju isparavanje i isušivanje zemlje, smanjuju relativnu vlagu, razvejavaju sneg i dr. Ostali faktori klime, kao: vazduh odnosno njegov sastav, insolacija i naoblaka, nisu u našim prilikama toliko od važnosti iako su ravnopravni sa prvima. Uz povoljne uslove useva, naravno uz pretpostavku, da je zemljište dobro obrađeno, seme očišćeno i da su sprovedene ostale agrotehničke mere. Zbog toga ih ovde ne navodimo. b) Šuma i temperatura vazduha. Poznato je, da su srednje mesčne i srednje godišnje temperature vazduha u šumi nešto niže od temperature na otvorenom polju. Ta razlika iznosi leti od 1 do 2,5° C, a zimi samo nekoliko delova stepena u korist šume. Razlike u temperaturi vazduha imaju za prirodnu posledicu to — naročito u leti i zimi — da u leti po danu struji iz šuma lišćara hladniji, a noću topliji vazduh prema otvorenom polju. Kod četinara je obratno. Strujanje toplijeg vazduha zbiva se u zimi. To se oseća naročito pred veče. Prema tome razlike u temperaturi zavise od vrste drveća, doba dana odnosno godine i si. U krajevima gde su šume nestale, nastaju vruća leta i hladnije zime. Od osobite je važnosti razlika u temperaturi vazduha leti. Za vreme vegetacije potrebno je da zemljište na, otvorenom polju što manje isparuje. To se postiže donekle nižom temperaturom šumskog vazduha, koja izjednačuje, u neposrednoj okolini šume, jače ekstreme temperature. Veći uticaj šume na svoju okolinu u pogledu temperature ne postoji. 19 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1949 str. 22 <-- 22 --> PDF |
c) Šuma i relativna vlaga. Dokazano je, da je relativna vlaga vazduha pod krošnjama šumskog drveća veća od one na otvorenom polju. Ta razlika iznosi kroz godinu najmanje 3%, a najviše 10%. Leti je veća, a zimi manja. Višak relativne vlage u šumi u odnosu spram one na otvorenom polju objašnjava se sadržinom vodene pare, odnosno temperature vazduha, koja je u šumi veća, odnosno niža, no na otvorenom polju. Slično, kao gore, zbog razlike između relativne vlage u šumi i one na otvorenom polju nastaje strujanje vazduha iz šume prema otvorenom polju. Time se ujedno objašnjava veća količina rose na otvorenom polju od one u šumi, odnosno blagotvorni uticaj šume na razvoj kulturnog bilja. Mala relativna vlaga pospešuje na otvorenom polju jače isparivanje vodenih taloga, transpiraciju i potrebu biljaka za vodom. Velike količine vode koju isparuje šumsko drveće — jedna 110 godišnja bukva ispori preko leta 9.000 litara, a jedan hektar oko 30.000 hektolitara vode, što odgovara količini od 30 cm vodenih taloga — dale su povoda mišljenju, da veća vlaga u šumi mora da ima za posledicu i veće vodene taloge u samoj šumi ili barem u neposrednoj okolini. Međutim, činjenica je, da i ostalo bilje isparuje mnogo vlage — 1 hektar pšenice ispari 1,100.000 kgr vode za vreme od nicanja do žetve —. i da je temperatura na otvorenom polju veća no u šumi. Zbog svega toga ne padaju veće količine kiše. Ma da je nauka utvrdila, da šume imaju izvesnog uticaja na povećanje vlage vazduha u svojoj okolini, ipak se to povećanje ne može pripisati šumi. Ukoliko se radi o šumama u brdovitom terenu, to je uticaj nadmorske visine veći u tome pogledu, no uticaj šume. d) Šuma i vodeni taloži, Uticaj šume na vodene taloge utvrdila su istraživanja u stepi Busuluker istočno od Kujbiševa na šumskom kompleksu od 80 hiljada hektara. Utvrđeno je, naime, da unutar toga kompleksa padne prosečno godišnje 475 mm vodenih taloga, dok prema vani opada, a naročito prema jugu, gde na udaljenosti od 40 do 50 km padne na 275 mm.3 e) Šuma i vazdušna strujanja . vetrovi. Šuma utiče na horizontalno kretanje vazduha. Kada vetar naiđe na šumu, vazdušne se mase odbiju i dižu u vis, a zatim se opet spuštaju ka zemlji iza šume. Time se slabi snaga vetra i ujedno smanjuje isušivanje poljoprivrednog zemljišta koje se nalazi u zaštiti šume. Pored toga šuma sprečava smanjenje relativne vlage. Iz svega izloženog razabire se: da šuma utiče povoljno na mikro-klimu svoje okoline; ..* smanjuje, a i povećava temperaturu vazduha; da ublažuje ekstreme temperature; đa smanjuje isparavanje i zaštićuje zemljište i biljke od suvih vetrora; da povećava relativnu vlagu i vlagu u zemlji; ! D. Lakić: Uloga agrometeorologije u narodnoj privredi. »Vojvođanski poljoprivrednik « broj 21 od 5. XI. 1947. 3 Horvat A.: Važnost šumovitosti i njen uticaj na poljoprivredu — Tehnik* broj 6 (1946). 20 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1949 str. 23 <-- 23 --> PDF |
da povoljno utiče na stvaranje rose; da povećava vodene taloge i napokon da smanjuje odnosno menja brzinu i pravce vetrova. Prema tome šume utiču povoljno na lokalnu klimu. Zbir lokalnih uslova odražava se u poboljšanju opšteg stanja klime jednog predela. Šumski pojasevi vrše istu funkciju, samo u manjoj meri. Posebno: zaustavljaju i smanjuju snagu vetrova; razbijaju i menjaju pravce vetrova; čuvaju sneg da ga vetar ne odnese sa njiva na1 niža mesta; omogućuju ravnomerno raspoređivanje snega; zaštićuju ozime useve od izmrzavanja; usporavaju otapanje snega tako da se voda bolje upija u zemljište i time povisuju važnost zemljišta. III. Potreba podizanja šumskih pojaseva. Šumski su pojasevi novina u našoj zemlji. 0 njima se počelo diskutovati kod nas, nakon što su nastupile društveno-ekonomske promene. Upoznali smo ih kroz literaturu i planove obnove, razvitka i unapređenja narodne privrede u Sovjetskom Savezu. »Pre nekoliko dana objavljena je odluka Partije i vlade o pošumljavanju ,naizmeničnom plodoredu i izgradnji veštačkih jezera i bunara radi obezbeđenja visokih i stalnih prinosa u stepskim reonima, u reonima stepe sa mestimičnim šumama u evropskom delu SSSR, koja je usvojena na inicijativu Staljina. Postavljen je zadatak da se u tom pravcu iskoristi postojeće veliko praktično iskustvo i tekovine poljoprivredne nauke, kako bi kolhozi i sovhozi stepskih oblasti, u oblastima stepe sa mestimičnim šumama, naoružani modernom tehnikom učinili za nekoliko sledećih godina velikih skok u daljem razvitku zemljoradnje i stočarstva. Pri tom se naročiti značaj pridaje uvođenju naizmeničnog plodoreda i organizaciji obimnim radova na zaštitnom pošuml javan ju (potcrtao N. P.) Ostvarenje ovog grandioznog državnog pjl´ana čijim je usvajanjem objavljen rat suši i nerodici u stepskim oblastima i oblastima mestimično pošumljenih stepa u evropskom delu SSSR izvešće našu privredu na put visokih i stalnih prinosa, učiniće rad kolhoznika visoko produktivnim i u mnogome će unaprediti privrednu moć Sovjetskog Saveza«.4 Iz ovoga se vidi koliku važnost pridaju sovjetski ljudi pošumljavanju uopšte, a zaštitnom pošumljavanju posebno. 0 šumskim pojasevima kod nas dali su dosada svoju reč, kako stručnjaci za pojedine narodne republike, tako i oni, koji su se bavili ovim pitanjem u svojim člancima u stručnim časopisima. Svi su stručnjaci saglasni u tome, da je podizanje poljezaštitnih šumskih pojaseva potrebno u našoj zemlji, posebno u AP Vojvodini, kao naročito ugroženoj oblasti. Međutim, s obzirom na okolnost, da to pitanje nije bilo kod nas dosad oupšte proučavano, zaključeno- je — na zadnjoj konferenciji održanoj u Beogradu — da se paralelno sa izvršenjem zadataka Petogodišnjeg plana, pre no što se počne sa masovnijim podizanjem šumskih pojaseva, ima izvršiti čitav niz osnovnih zadataka i to: 4 V. M. Molotov: Govor na svečanoj sednici Moskovskog sovjeta u čast trideset prve godišnjice VeHke oktobarske revolucije — »Borba«, organ KPJ broj 271 God. XIII od 8. XI. 1948 godine. 2/ |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1949 str. 24 <-- 24 --> PDF |
odrediti poljoprivredne reone u kojima je zaštita polja potrebna ili može biti korisna; ispitati klimatske prilike tih reona, naročito pravce i brzinu vladajući´h vetrova protiv kojih se treba boriti; odrediti vrste drveća, grmlja i šiblja koja mogu doći u obzir za podizanje zaštitnih pojaseva u pojedinim re onima i njihova proizvodnja; istražiti najpovoljnije širine, otstojanje i strukture šumskih pojaseva i odrediti najpovoljnije tipove zaštitnih pojaseva za pojedine reone i izraditi praktična uputstva za proizvodnju sadnica za podizanje, negovanje i zaštitu šumskih pojaseva. S time u vezi održalo je Povereništvo za poljoprivredu GIONSAPV-e širu konferenciju poljoprivrednih i šumarskih stručnjaka, kao i hidrometeorološke službe, na kojoj je zaključeno, da se pitanje podizanja šumskih pojaseva u AP Vojvodini kamisiski prouči na terenu i o rezultatima toga proučavanja podnese izveštaj. Komisija je izvršila svoj zadatak. Na osnovu zaključaka konferencije s jedne i proučavanje prilika na terenu s druge strane, predložila je sledeće: I. Utvrđeno je, da medu najugroženije reone spadaju Južni Banat i Jugoistočni Srem. II. Na osnovu klimatskih faktora tih reona ustanovljeno je, da za oba reona dolaze u obzir dve vrste vetrova i to jugoistočni zvani »košava« i severozapadni, koji duva u suprotnom pravcu od košave. III. Na osnovu pedoloških prilika navedenih reona utvrđeni su tipovi zemljišta, vrste drveća, grmlja i šiblja, koje će se upotrebiti za sadnju. IV. U vezi sa društveno-ekonomskim uređenjem naše privrede utvrđeno je, da zasada dolaze u obzir za podizanje poljezaštitnih šumskih pojaseva jedino zemljišta državnog sektora (državna poljoprivredna imanja saveznog, republikanskog i pokrajinskog značaja). Zadružni i privatni sektor ovom prilikom ne bi dolazili u obzir i to prvi zbog još neizvršene arondacije, a drugi dck se sam ne odluči. To, međutim, ne isključuje mogućnost i potrebu njihovog uključenja u sistem poljezaštitnih šumskih pojaseva na državnom sektoru. Prema navedenom, komisija je završila samo deo osnovnih zadataka. Nerešenim su ostala pitanja: o strukturi poljezaštitnih šumskih pojaseva, njihovoj širini, otstojanju, pripremi zemljišta, tehnici izvođenja, o prinosima sa zaštićenih površina i dr. Zbog toga naše nastojanje ubuduće mora ići za tim, da što pre dođemo do sopstvenih podataka. Dok se ti podaci ne prikupe, ne preo-staje ništa drugo, no da koristimo iskustva stečena u SSSR-u, kao i eventualna iskustva u drugim našim narodnim republikama. Poznato je da šuma ne stvara klimu. Međutim, utvrđeno je da menja i popravlja klimatske faktore: temperaturu, vlažnost vazduha, vodene taloge, vazdušna strujanja ili vetrove i dr. Nestašica šuma ima za posledicu promenu klimatskih faktora. Izmenjeni klimatski faktori utiču nepovoljno na razvoj poljoprivrednih grana: ratarstva, voćarstva, stočarstva i dr. Štete koje nastaju zbog toga utvrđene su u raznim zemljama: SSSR-u, Kini, SAD i dr. 22 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1949 str. 25 <-- 25 --> PDF |
Ni kod nas nisu prilike mnogo bolje. Šume se nalaze, uglavnom, u području velikih reka Save, Dunava i Tise. Ostali je prostor skoro sasvim nezaštićen — »nepregledna ravnica«. Nestankom šuma pojavilo se štetno dejstvo izmenjenih klimatskih faktora. Sušne godine 1945 i 1946 ostale su nam u živom sjećanju sa svim teškim posledicama. Prosečne godišnje količine vodenih taloga iznosile su 1945 — 602 mm, a u 1946 godini — 510 mm. Drug Lazar Plavšić5 iznio je u svom predavanju održanom 24 jula 1947 u Domu Narodnog fronta I reona u Beogradu podatke iz kojih se Tazabire, kakve je sve ogromne štete nanela suša u tim godinama našoj privredi. (Vidi tabelu). Kultura Prosečni prinos po ha 1939 g. 1946 g. Manjak 1946 g poprinosa ha Šteta radi manjka prinosa 1946 g. uzevši za komporaciju 1939 g. mtc mtc % mtc dinara Pšenica 13,86 1(1,50 2,36 17,1 1,215,400.— 546,930.000.— Kukuruz 23,01 j 14,10 8,91 38,7 4,2114.430.— 1.053,607.500.— Ukupna šteta radi manjka prinosa 1.600,537.000.— Ova tabela pokazuje u prvom redu razlike u prinosima između 1939 i sušne 1946 godine, a zatim ukupnu štetu, koju je prouzrokovala suša kod navedenih dveju kultura. Ako se ovome dodaju štete za ostale kulture — navedene su dve kulture bile zasejane na površini od oko polovine celokupnog obradivog zemljišta u Vojvodini — kao i štete iz 1945 godine koja je bila takođe sušna, postaje jasno kakvu smo tešku ekonomsku žrtvu podneli zbog suše, koja je bila u tim godinama. Gornji podaci dokazuju to bez daljeg komentara. Štetno dejstvo vetrova u Vojvodini poznato je od ranije. Na deliblatskoj, Subotičkoj i Horgoškoj peščari isto se sprečava, više od jednog zemljište — pesak i zaštititi susedo obradivo zemljište od štetnog dejstva stoleća, masovnim pošumljavanjern. Svrha mu je vezati nestrukturno košave i ostalih vetrova, koji zasipavaju okolna poljoprivredna zemljišta. Radi zaštite ostalog prostora, u cilju da bi se otstranilo štetno dejstvo suvih vetrova i visoke temperature, zatim postigla stabilnost žetvenih prinosa, odnosno njihovo povećanje, potrebno je da se — s obzirom na važnost šuma za klimu i poljoprivredu — podižu šumski pojasevi u Vojvodini. i Koristi od šumskih pojaseva dokazane su u SSSR-u. L. Plavšić: Značaj Velikog kanala Dunav—Tisa—Dunav. Izdanje Savezne Planske komisije Beograd. 23 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1949 str. 26 <-- 26 --> PDF |
Prema. podacima Instituta za poljoprivredu černozemnog pojasa po imenu V. V. Dokučajeva (biv. Kamenostepska stanica)6 povišenje žetvenih prinosa sa zaštićenih površina u odnosu na prinose sa nezaštićenih iznosi u mtc/ha: Pod zaštitom Na otvorenim Naaiv kulture Povišenje šum. pojaseva mestima Ozima pšenica 23,8 163 7,3 Jara pšenica 17,1 14,4 2,7 Zob 22,2 17,7 4,5 Suncokret 12,7 10,5 2.2 Isti izvori pokazuju, da se efikasnost šumskih pojaseva još više povećava u. zajednici sa drugim agrotehničkim merama. Rezultati dobiveni primenom agrotehničkih mera na otvorenim i zaštićenim prostorima, odnosno bez primene agrotehničkih mera na navedenim prostorima, pokazuju povišenje u korist zaštićeni hprostora. O metodici i tehnici izvođenja šumskih pojaseva ne možemo govoriti ovom prilikom iz razloga, jer nam nedostaju podaci. Međutim, treba utvrditi, da je ova tema dobro obrađena u sovjetskoj literaturi i da istu možemo koristiti sve dotle, dok ne prikupimo podatke za naše prilike. Na osnovu svega izloženog možemo utvrditi: da se poljoprivreda i šumarstvo Vojvodine prirodno nadopunjuju; da je potrebno odmah pristupiti istraživačkom radu na prikupljanju sopstvenih podataka: o širini, otstojanju i strukturi šumskih pojaseva, pripremi zemljišta, tehnici izvođenja, podizanja, nege, uređivanja i zaštite šumskih pojaseva, o prinosima sa zaštićenih površina i dr. i da je nužna i potrebna koordinacija obeju privrednih grana radi izvršenja postavljenih zadataka. Navedeno je od važnosti ne samo za organe državne uprave koji rukovode poljoprivrednom proizvodnjom, no i za ceo naš narod koji aktivno učestvuje svojom radnom snagom na izvršenju zadataka Petogodišnjeg plana. ....... .....1. IIOHCOB . ............. .. ........ . .......... ....... ......... Ha ...... ....... ........... ..... ........ ......... ......... .. ., ...... .. 1947—1951 .. .. ......1..... . .......... ....... ........., . ....... .......... ........ 10,000 ........ ............1. ......, ..... ............. .... .......... Bonpod. ..... ........ ............. ............ ........., ..... ..... . ....... ..... .. ......... .......1 ....... . . ............. ........ ...... ...... . .......... ........ .......... ....... ........... ...... ........ ............ ..... . ......... .......... ..........: 9 . V. Saveljev: Poijezaštitni pojasi — u službi visokih i stabilnih žetvenih, prinosa, S, L, broj 10—11 (1947). 24 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1949 str. 27 <-- 27 --> PDF |
1) PafioHbi ....... ...... ..... ....... ......... (....... ....., ............. ....) 2) Casibie ........ ..... 3) ...... ........ . ..........., ....... .....1 ... ....... . 4) ....... ........ ..... ........ .. ........ ............ .. .....). ... .......... ........ . ... ................. ..... ..........1 .......: ....... ............ .....1. . ......, ......... ...... ..... . .......... ..... ...., . .......... .....1 . ....... .........., ..........., .......... ...... ...... . ..... .. ...., . >1.......... ........... ........ .. ., .. THE FUNCTION AND THE NECCESSARITIES OF BUILDING OF SHELTERBELTS IN THE AUTONOME PROVINCE OF VOJVODINA In this article, after taske of 5-years Plan´s developement of the national economy of People´s Republic of Serbia in the years 1947—il951, which relates to the Autonome Province of Vojvodina, and where the building of 10.000 ha of shelter-belts ie planed, too, the author treats this actuel question. Having described the climatic characteristics of Vojvodina, the author brings out the action of forest to the particulate elements of the clyma, and the neccessarity of building of shelterbelts in Vojvodina, The committee, which had the task to study the question of cultivation of forest- protecting zones in Vojvodina, fixed as follows: 1. The regions the most threatenned (South of Banat, and South-East of Synnia). 2. The dangeroueest winds. 3. The kinds of trees and bushes, which must be used for plantation and 4. The succession of building oif zones in respect to the property of the ground. The task of the further researching works in: to collect the own dates about the width, the distance and the structure of the shelterbelts the preparation of the soil and the technic of the execution, building cultivation, regulation and protection of the shelterbelts about incomes from the protected superfaces etc. Ing. Boris Zlatarić, Zagreb ULOGA ŠUMARSTVA U BORBI ZA POVEĆANI I STABILAN PRINOS POLJOPRIVREDNIH KULTURA U SSSR-U Ovaj članak je informativnog karaktera. Svrha mu je da ukratko, uz neke podatke, upozna čitaoca sa najnovijom odredbom Sovj. vlade i CK SKP(b) od 20. X. 1948 sa historijatom kao i s problematikom, koja u SSSR-u stoji u vezi sa borbom, za povećanje žetvenog prinosa južnih poljoprivrednih zona evropskog dijela SSSR-a. Uvod Najnovija odluka CK SKP(b) i Sovj. vlade o poduzimanju široko zasnovanih mjera u borbi za visoki i trajni prinos poljoprivrednih kultura na jugu i jugoistoku evropskog dijela SSSR-a ima svoju dugu i zanimivu prethistoriju. Ona govori o borbi društvenih snaga protiv elementarnih prirodnih poteškoća, o borbi za što veću ljetinu, za uklanjanje opasnosti od gladi i neimaštine. U toj borbi sa prirodom nisu se uvijek jednako angažirale ljudske snage i sposobnosti. Poznato je da je tek socijalistička revolucija 1917 god. dala potrebne-uvjete za uspješno planiranje i izvođenje golemih radova na tom području. 25 |