DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1949 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST GLASILO ŠUMARSKIH SEKCIJA DRUŠTAVA INŽENJERA I TEHNIČARA FNR JUGOSLAVIJE GODIŠTE 73. JANUAR-FEBRUAR GODINA 1949 UZ NOVU GODINU 1949 Na pragu Nove Godine 1949 potrebno je da ukratko analaziramo naše propuste i uspjehe u 1948 god. i postavimo si plan za 1949 god. Sa 1949 godinom ulazi naš list u 73 godinu svoga neprekidnog izlaženja. U toku ovih godina svoga izlaženja list je, zajedno sa strukom, proživljavao sve peripetije kapitalističkog gledanja na šumu. To se odražavalo´ i u njegovom pisanju. List se tada povlačio na polja takozvane čiste stručnosti, a prema raznim kapitalističkim makinacijama sa šumom ostajao je nemoćan. No danas mi kročimo novim puteviima. Pred nama se postavljaju nove perspektive razvoja. Naša nauka i praksa idu danas usporedno naprijed jednom cilju, koji je postavljen našim privrednim planom t. j . pretvaranju Jugoslavije iz privredno zaostale u modernu industrijsko-agrarnu zemlju te tim putem ostvarivanju socijalizma. Na ovome putu nas ii ženjere i tehničare kao i ostale stručnjake šumarske struke očektije naporan i odgovoran rad. Šumarstvo i drvna industrija zapremaju danas u našem privrednom životu vrlo važno mjesto. Ostvarivanje socijalizma traži od svih nas velike obaveze. Maršal Tito u svom govoru povodom Nove Godine 1949 je rekao: »Sa takvom radničkom klasom kao što je naša, s takvom omladinom kao što je naša, sa takvom narodnom inteligencijom i sa takvim seljaštvom kao što je naše, sa takvom discipliniranom svenarodnom političkom organizacijom kao što je Narodni front, koji pretstavlja ogromni rezervoar dobrovoljne radne snage u savlađivanju raznih teškoća i pod rukovodstvom tako jedinstvenog i monolitnog predvodnika trudbenika naše zemlje kao što je naša Komunistička partija — mi možemo sa najvećim povjerenjem ići u susret novim naporima i novim pobjedama«. Ostvarivanje plana šumarstva i drvne industrije traži od sviju nas i velike napore. Postavlja se pitanje: ako se iskoriste sve mogućnosti i sve rezerve snage da li u našim zadacima ima neostvarivog? Planovi šumarstva i drvne industrije razrađeni su tako da se mogu ostvariti u potpu 1 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1949 str. 4 <-- 4 --> PDF |
flosti. Ostvarivanje plana šumarstva i drvne industrije mnogo ovisi o .... samima. Dobrom organizacijom rada, mehanizacijom i iskorišćavanjem svih mogućnosti šumarski inženjeri i tehničari te svi stručnjaci šumarstva i drvne industrije će pridonijeti ispunjavanju planova u 1949. A sada da ukratko analiziramo rad našeg lista u 1948 god. Da li je Jist štogod doprinio općim naporima šumarstva za izvršenje plana? Da . je list izvršio svoj plan, koji smo postavili na početku 1949 god.? Treba odmah otvoreno priznati da postavljene zadatke u 1948 god. ftismo u potpunosti izvršili. U prvom redu nismo izvršili plan po zamišljenoj tematici pojedinih brojeva lista. U prošloj godini sadržaj i tematika lista nosili su obilježje epontanosti i aktuelna tematika slabo je obrađivana. U drugom redu list je donosio malo prikaza iz naše prakse. Istina u listu su se pojavile neke nove rubrike (Iz naše prakse, Kroz naše članke) ali one nisu redovito izlazile u svim brojevima i rijetko su donosile više prikaza. No postavlja se i opet pitanje čemu je to tako. Iako smo postavili zadatak da se saradnja u listu proširi ipak nam je mnogo manjkala dopisna služba sa terena. Za rubriku »Iz naše prakse« ta je služba mogla dati mnogo više i dragocijenijih prikaza. Objektivnih razloga za ovakovo stanje u 1948 nije bilo, jer pomanjkanje suradnje u listu je razlog, koji se dobrom voljom sviju stručnjaka da lako otstraniti. No dali smo imali nekih uspjeha u listu 1948 god.? I tu treba otvoreno reći da je u odnosu na 1947 god. bilo uspjeha. Tematika iako nas nije potpuno zadovoljila ipak je bila aktuelnija, pojavile su se nove rubrike u listu a i broj saradnika lista porastao je za cea 50°/» Iako u manjoj mjeri pojavila se 1948 god. u listu i suradnja drugova tehničara šumarske i drvarske struke. Kakovu će zadaću imati naš list u 1949 god.? Šumarski list, kao glasilo inženjera i tehničara šumarske struke cijele FNR Jugoslavije pomoći će izvršenju planskih zadataka na taj način, da njegovi prikazi i članci budu aktuelni, da obrađuju teme i nova dostignuća nauke i prakse kod nas i u inozemstvu, da upoznaje stručnjake sa tim dostignućima, i da naši stručnjaci u njemu izmenjuju svoja stručna iskustva i postignuća. Ovo se može dostići samo zajedničkom suradnjom svih inženjera i tehničara šumarske i drvarske struke. Danas se kod nas izgrađuju nove metode rada, na našim šumskim radilištima one se provode u praksu, uvodi se mehanizacija. Registrator svega toga treba da bude naš list. Pojedine naše Republike, pojedina poduzeća, pojedini stručnjaci postigli su zavidna iskustva u novim metodama rada, sa novom organizacioni rada i rada sa novim strojevima. Eto o tome treba pisati. Postignuta iskustva treba da se prenose, da se sa njima upoznaju svi naši stručnjaci, kako bi ih mogli primijeniti na sfvojim područjima. 2 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1949 str. 5 <-- 5 --> PDF |
Pitanje pošumljivanja, pitanje šumskih zaštitnih pojaseva, pitanje planiranja i normiranja, pitanja mehanizacije i racionalizacije šumsko uzgojnih i eksploatacijonih radova, mehanizacija i racionalizacija naše drvne industrije, iskorišćavanje otpadaka, uopće zadaci postavljeni šumarstvu i drvnoj industriji našim prvim petogodišnjim planom, to su pitanja kojima će se list baviti u 1949 g. U želji da se ostvare svi ti veliki zadaci pozivamo na suradnju sve naše stručnjake. Ostvarivanje tih zadataka pretstavlja prinos ostvarivanju Petogodišnjeg plana. Uredništvo se nada da ovaj poziv neće ostati mrtvo slovo i očekuje, da će on naći odaziva kod sviju te u tome smislu želi svima svojima suradnicima, čitaocima te svima stručnjacima šumarstva i drvne industrije mnogo uspjeha u Novoj godini 1949! Uredništvo Ing. Vladislav Beltram (Beograd): ŠUMSKI ZAŠTITNI POJAS I POŠUMLJAVANJE NA PRUGE Pod uticajem starih shvatanja i u potrazi za najjednostavnijim izlazom iz situacije, još se i danas pojavljuju pojedinačni glasovi, da treba naše nizinske šume iskrčiti u korist poljoprivredi, jer da se salaze na relativnom šumskom tlu. Zaboravlja se postaviti umjesno pitanje, da li možemo i da li smijemo biti zadovoljni dosadnjom proizvodnom sposobnošću naše poljoprivrede u tim predjelima. Umjesto toga traži se na oko lak a u stvari često vrlo opasan izlaz, slijedeći iskonski instinkt žudnje za zemljom. Pritom se zaboravlja na historijat i sudbinu mnogih pokrajina, počev od antičkog doba pa do najnovijih pretvaranja cvatućih pokrajina u pustoši, polja u stepe i bivšeg plodnog šumskog zemljišta u močvare ili neplodne slatine. Ovaj posljednji slučaj zaslanjivanja iskrčenih šumskih zemljišta poznat je i našoj Vojvodini. Istu tendenciju, makar u postepenom opadanju, zapažamo u ravnici, u brdu i u planini: širiti areal pašnjaka, polja i ziratnog zemljišta uopće krčenjem glavnog neprijatelja-šume, bila ona visokog uzrasta ili šikara- Te pojave poznate su više manje u svim narodnim republikama. Tako n. pr. u Sloveniji na Dravskom polju poljoprivredi »smeta« šuma, ali se pri tom ne vide velike mogućnosti melioracije postojećih poljoprivrednih površina, većih nego ih zaprema šuma, koje u oskudici kreča leže djelomično puste ili slabo obrađene. Sama šuma, međutim, pokriva plitka, šljunkovita tla. Jednako je opet šuma na smetnji pašnjaku u planini.* * U zaključcima konferencije o poljezaštitnim pojasima kod Saveznog ministarstva poljoprivrede i šumarstva dne 12. I. 1948 kao naročito ugrožene oblasti od vjetra i suše u NR Sloveniji ističu se: Prekmurje, Dravsk o pol j e, i krš. (Šum. list, 1 1948, str. 19). |