DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1949 str. 50 <-- 50 --> PDF |
Motka se izrađuje od jedrog smrčevog letvenjaka. Dužina motke je 5 do 6,5 metara, a debljine na tanjem kraju 5 cm. Na tanji kraj motke nasađuje se specijalna gvozdena viljuška. Zubi viljuške su zaoštreni i krajevima povijeni na dole. Na slici broj 1 vidi se izgled i: dimenzije viljuške. Viljuška se utvrđuje za motku gvozdenim ekserom. Rad motkom je sledeći: Prvo se stablo potseca na strani izabranog smera obaranja i pre no što se počne sa rezanjem glavnog reza, deblji kraj motke se upre za kamen ili kakav panj, dok se tanji kraj — na kome je viljuška — nasloni uz stablo. Pri tom se vodi računa da vrhovi viljuške budu okrenuti stablu. Motka se naslanja uz stablo pod uglom od 35° do 40°. Zatim se radnik veša o sredinu motke povlačeći je naniže. Kako je deblji kraj motke učvršćen i ne može da se pomeri sa mesta, to ostaje da se tanji kraj spusti niz stablo i da se motka savije. Po prestanku natezanja vrhovi viljuške će se zabosti u stablo, a motka će zadržati svoju deformaciju. Motka je elastična i težiće da se vrati u prvobitni položaj i na taj način će stalno pritiskivati na stablo u pravcu obaranja. Naravno da je motka postavljena na strani stabla koja je suprotna izabranom smeru obaranja (st br. 2). Kako napreduje glavni rez tako se i motka ispravlja, prebacujući težinu stabla u željenu stranu. Kada je glavni rez dostigao 2 do 3 cm. do potseka, a stablo još ne počinje da pada, onda radnik prestaje da reže, izvlači pilu iz propiljka i vešajući se o motku, obara stablo. SI. 2. Primedba: Motka za obaranje stabala naročito je pogodna pri obaranju tanjih stabala, koja su ispod 35 cm. prečnika na panju. U takvim slučajevima može jedan radnik lučnom pilom, bez ikakve pomoći, da obara takva stabla, a ipak da bude u potpunoj sigurnosti za vreme rada. Prilikom rada ne dangubi zabijajući klin da bi sprečio uklještavanje pile. Znači da su prednosti ove motke što j« radnik siguran za vreme rada i što može pojedinac da obara stabla. J. Drakulić (....... .................. ........... no .............., ...... I — 1941) 48 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1949 str. 51 <-- 51 --> PDF |
ODSTRANJIVANJE NEKIH NEISPRAVNOSTI KOD RADA SA PRENOSNIM »UNRRA«-PILANAMA Glavni stroj ovih pilana je kružna pila, koja u radu zamjenjuje jarmaču. Kružna pila montirana je na prenosnom drvenom postolju. Kod rada najčešće se dešava zagrijavanje pile i u ovom prikazu iznijet ćemo nekoliko kratkih savjeta, kako treba postupati u slučaju zagrijavanja pile. Kada nastupi zagrijavanje pile naši radnici ili zaustave stroj i čekaju da se ohladi ili ga polijevaju vodom. Ni jedan ni drugi način nije ispravan. Zagrijavanje može da bude uzrokom težih kvarova. Toplina može preko osovine da se prenese na ležište u kojima leži osovina, te da izazove njihovo palenje. Dolazi! i do trganja pogonskog remenja, prekomjernog opterećivanja stroja i drugih nevolja. Zato ga treba temeljito istražiti i tek prema rezultatima ispitivanja donijeti zaključak šta treba da se radi. Polijevanje zagrijane pile vodom dovodi do vitoperenja pile, a ako se desi i grijanje ležišta, polijevanje vodom ne može ništa pomoći. Da se izbjegne grijanje pile treba u prvom redu posvetiti pažnju montiranju pile. Stroj treba biti dobro učvršćen i postavljen što stabilnije. Prije samoga početka rada, treba pustiti da stroj radi neko vrijeme neopterećen (u praznom hodu). Kod ovoga se kontrolira da li se ležaji griju. Ako se odmah pojavi grijanje ležaja, znači da stroj nije dobro postavljen i treba odmah ispitati pogrješku. Ako kod ispitivanja nema grijanja ležišta, onda u većim slučajevima buduće zagrijavanje dolazi od nepravilno grada sa pilom. Nepravilnosti radi kojih dolazi do zagrijavanja većinom su slijedeće: 1. Naglo puštanje trupca. Naglim zaletom trupca na pilu dolazi do udarca. Kod sudara može popadati pogonsko remenje ili se potrgati, a može se i cijela pila pomaknuti iz pravilnog položaja. Poslilje sudara poremeti se paralelnost pile sa kolosjekom, a to dovodi do pritiskanja trupca na zadnju stranu pile i do zagrijavanja. U ovom slučajii mora se odmah dovesti pilu u paralelan položaj sa kolosjekom, jer će se samo na taj način izbjeći zagrijavanje. Svi drugi poslovi su nekorisni i suvišni. 2. Nepravilno postavljen koolosjek pred kružnom pilom. Već smo naprijed rekli da kolos jek na kojem se pomiču kolica sa trupcem mora biti paralelan sa ravninom pile. Osim ovoga kolosjek mora biti u pravcu, jer ako se kolosjek vijuga, kolica sa trupcem će pritiskati pilu čas s jedne čas s druge strane, pila će se zagrijati i iskriviti, a i sam rez biti će nepravilan i vijugav. Da se izbjegne pritiskivanje propiljenog dijela trupca na pilu, dobro je zadnji kraj kolosjeka povući malo u stranu (za 10—15 mm). 3. Ostale nepravilnosti, koje utiču na rad pile. Budući da se kotač, koji rastavlja otpiljenu dasku od preostalog dijela trupca, nalazi sa donje strane, potrebno je, da se spriječi trenje, sa gornje strane zabiti drveni klin. Pomicanje zadnjeg kraja kolosjeka za 10—15 mim prema vanjskoj strani i upotreba drvenog klina za proširivanje propiljka, naročito je nužno kod piljenja borovine. Naime, kod piljenja borovine, smola se lijepi na pilu i mjestimično se stvaraju i velike kvrge, koje izazivaju trenje i vijugavo kretanje pile. U slučaju nagomilavanja smole, treba stroj zaustaviti i pilu očistiti od smole. I nedovoljno pričvršćen trupac na kolicima može dovesti do zagrijavanja pile. Trupac treba na kolica pažljivo smjestiti i dobro pritegnuti spravom za stezanje. 49 |