DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1949 str. 57     <-- 57 -->        PDF

Autor piše o potrebi pravovremenog izvoza izrađenog drveta u šumi do
željezničke stanice i splavnih rijeka. Pravovremeni izvoz drveta znači zaštitu
drveta od propadanja.


L. V. Roos, Traktor KT-12 za, iznošenje drveta.
Tehnički opis specijalnog traktora za iznošenje drveta. Traktor je na pogon
sa genplinom (generatorskim plinom).
Doc. S. F. Orlov i asist. A. I. Nosov, O pitanju upotrebe parnih transportnihmašina u šumskoj industriji.


Rezultati istraživanja traktora na parni pogon. Istraživanja su obuhvatil*
parni kotao, parni stroj, potrošnju pare i goriva.


A. V. Antonov, Prva škola uzajamne obuke. Vidi Š. L. br. 9/10, str. 334.
G. N. Petrov, Utvrđivanje duljine malih rijeka.
O metodama utvrđivanja duljine rijeka po kartama, mjerenjem duljine,
niveliranjem rijeke i po metodi akad. Sokolskoga.


N. G. Serbašin, Borba za kvalitet — osnovni zadatak.
Autor donosi prikaz mjera za kvalitetnu produkciju šibica.
Br. 5 — Maj 1948.


V. A. Popov, Bilans i najbliže perspektive.
Autor iznosi bilans dosadašnjeg rada u šumskoj industriji. Najbliži zadaci
u 1948 god. jesu: ispunjenje plana po proizvodnji i radu te sniženje troškova
proizvodnje u iskorišćavanju šuma za 6,2°/o a u industriji! drveta za 0,7°/o.


P. P. Paciora, Elektropile domaćeg porijekla.
Pregled raznih konstrukcija elektromotornih pila od 1932 do danas. U prikazu
su obuhvaćene slijedeće elektropile: PEP-1, 1932; PEP-3, 1936 g.; »Boljševik
«, 1936 g.; PEP-4 sa istim tehničkim parametrima kao PEP-3 ali sa elektropilom
PEP-4 može se raditi pod vodom; PEP-5, 1939 g.; PEP-6 1941 g.; pila
PEP-6 sa lancem mehaničara Harlamova nosi od 1943 naziv pila Harlamova;
CNIIME-4, jednoručna pila iz 1939 g., VAKOPP, 1945 g.; ova se pila Vakopp
serijski proizvodi u nekoliko tvornica. Pila Vakopp povisila je produktivnost
rada u prosjeku za 2,5 do 3 puta, pojedini radnici povisili su produktivnost rada
sa pilama Vakopp 5 do 6 puta. ^


U stadiju istraživanja nalaze se slijedeće konstrukcije elektropila: CNIIME
konstrukcija V. V. Kuosman-a, jednoručna pila, CNIIME konstrukcija A. I.
Konovalova; ALTI N. F. Harlamova; MLTI konstrukcija doc. A. P. Sulimova,
LTA konstrukcija docenta A. E. Grube i konstruktora A. G. Lapteva i to a) tip
»Rapid«; b) tip »Lučok«; c) tip »Sektor«; ULTI konstrukcija doc. V. E. Pečenkina;
CNIIME konstrukcija Konovalova sa dva elektromotora.


Osim ovih pila konstruirane su i pile sa velikim brojem okretaja. To je u
prvom redu pila PEP-2 iz 1936 g., sa 14000 okretaja u min. elektr struje 240
per/sek.; CNIIME konstruirao niz elektropila sa motorima od 0,5, 1,5 i 3 kW i
sa 3000, 6000, 9000, 1200 okretaja/min. Što je veći broj okretaja to je manja
težina pile. Pila konstrukcije N. E. Harlamova.


U najnovije vrijeme istražuje se pila CNIIME tipa Vakopp-3; Elektropila
konstrukcije Latvijskog zavoda; MLTI konstrukcija Paciora-Konovalov.
Prikaz najvažnijih tehničkih parametara elektromotornih lančanih pila
tabela na str. 56.


Ing. T. I. Kiščenko, Naprava za utovar trupara na saonice.


Opis naprave za utovar trupaca na saonice. Za utovar su potrebna 3 radnika.
Dnevni učinak 60 m8.
Ing. I. S. Popov, Savjetovanja stahanovaca u iskorišćavanju šuma.
Savjetovanja stahanovaca u cilju povišenja produktivnosti rada.
Inž .D. V. Kuznecov i inž. D. I. Kožanov, Novi transporter za pretovar


kratkih trupaca. . \ \ ! . jVjr


55