DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/1949 str. 59     <-- 59 -->        PDF

E. M. Nekrasov, Mehanizacija izrade malih pomoćnih splavi.
M. O. Tovstoles, Sto radi CNIIMOD?
Direktor Centralnog naučnog istraživačkoga instituta za mehaničku obradu
drveta Ministarstva šumske industrije SSSR tov. Tovstoles izvještava da Institut
radi na najaktuelnijim naučno-tehničkim pitanjima iz oblasti pilanarstva,
obrade drveta, proizvodnje pokućstva, sušenja drveta, konzerviranja drveta i
iz oblasti fizičko-mehaničkog istraživanja drveta.


Broj 6 — Juni 1948.


Izvršimo pravovremeno plan iskorišćavanja šuma u 1948 g.


Članak o postignutim rezultatima pojedinih poduzeća na sječi i izradi šuma
predviđenog po plana za 1948 g.
Inž. V. G. Doštal, Primjena karelijske autodizalice na iznošenju i utovaru
drveta.


Opis rada sa Karelo-finskom autodizalicom na iznošenju i utovaru drveta.


I. S. Hejfec i V. I. Karavajev, Autoceste sa prenosnim gornjim strojem.
Prenosni gornji stroj izrađen je iz drveta i počiva na pragovima. Ovaj način
izgradnje ceste smanjuje dužinu izvoza drveta pomoću konja na najpotrebniji
minimum (na 100 do 250 m).


Doc .P. P. Paciora i inž. Z. B. Ginzbur, Dobivanje električne struje visoke
frekvencije za elektromotorne pile.


Članak o načinu dobivanja električne struje visoke frekvencije za elektromotorne
pile.
Boe. I. M. Volkov, Račun gubitaka vode kod regulacije rijeka za splavarenje.


S. Mališev, Splavarenje furnirskih trupaca bez potapanja.
Članak o načinu splavarenja vrijednih furnirskih trupaca bez potapanja.
P. I. Lapin, pile blanjalice.
Opis cirkularnih pila i pila jarmača za dobivanje glatkog reza.
Inž. M. Lesni, Naš pokus borbe za kvalitet šibica.
O iskustvu latvijskih tvornica šibica u proizvodnji kvalitetnih šibica.
G. M. Samknulo, Privredni račun (hozraščot) poduzeća i radionica (cehova),
I. Horvat
A. B. ........., ..... ...., .............., ......—......... 1946,
strana 516, slika i crteža 320.
Splavaranje i plavljenje imaju u SSSR-u naročitu važnost za iskorišćavanje
šuma. Zbog toga se ovim saobraćajnim sredstvima posvećuje velika
pažnja i pitanja plavljenja i splavarenja mnogo se obrađuju u stručnoj literaturi.
Iako su naše terenske prilike posve drugačije nego prilike u SSSR-u i
iskustva splavarenja ne mogu se primijeniti kod nas ipak pitanje plavljenja
drveta je i za nas vrlo interesantno te iskustva SSSR-a o plavljenju mogu
mnogo pomoći i našem izvršenju plana transporta.


Knjiga obuhvaća slijedeća poglavlja: 1. vrste i načini splavarenja; 2. alat
i pribor za splavarenje, 3. pripremnu radovi splavarenja; 4. priprema riječnog
korita za splavarenje; 5. Drvene gradnje sa splavarenje; 6. Naprave za zadržavanje
drveta; 7. Plavljenje; 8. Skupno plavljenje (pod ovim se razumijeva
skupljanje plavljenog drveta tako da je ograđeno sa lancem trupaca a među
njima se nalazi nevezano drvo); 9. Zimsko usplavljivanje drveta; 10. Male
splavi; 11. Splavišta; 12. Brodovi za splavarenje; 13. Organizacija spuštanja
splavi; 14. Splavarenje većih splavi sa vučom; 15. Splavarenje specijalnih vrsta


57




ŠUMARSKI LIST 1-2/1949 str. 60     <-- 60 -->        PDF

đrveta; 16. Splavarenje po moru, jezerima i kanalima; 17. Splavarenje u teglenicama
(nevratima); 18. Istovar drveta iz vode.


U I. glavi govori pisac o načinima splavarenja te ga dijeli na: plavljenje,
splavarenje, skupno plavljenje (košeljnij splav) i splavljenje u nevratilma (t. j .
brodovima načinjenima od materijala koji se splavi, a koji se ne vrajaću na
svoju polaznu tačku, nego se na odredištu demontiraju i materijal upotrijebi
za druge svrhe).


Da se vidi važnost splavarenja i plavljenja pisac navodi da dužina rijeka
na kojima se plavi i splavari u SSSR-u iznosi 263.176 km. Od ove dužine plovno
je za plovidbu brodova i nevrata 12.131 km; splavno 72.264 km i sposobno za
plavljenje 178.781 km.


R. B e n i ć
..... B. H. ........, ........-........... ............, .........
....., ......—......... 1947, strana 568, te 354 slike i crteža.


Ova vrijedna knjiga namijenjena je kao udžbenik za šumarsko-tehničke
visoke škole i fakultete. Stolarska proizvodnja razvila se iz obrta u vrlo važnu
granu industrije u kojoj se na veliko primjenjuje mehanizacija, raspodjela rada.
vrpčani sistem rada te niz novih materijala i načina obrade.


Cjelokupna mehanička obrada drveta može se podijeliti na četiri grane:
pilanarstvo, proizvodnja furnira, stolarsko-mehanička proizvodnja i ostalo.


Stolarsko-mehanička proizvodnja odlikuje se slijedećim oznakama: a) stolarska
produkcija pretstavlja finalni produkat, b) drvo se u procesu proizvodnje
podvrgava, osim mehaničkoj obradi, lijepljenju i ukrašivanju.


U grupu stolarskih proizvoda spada proizvodnja građevinskih detalja
(prozori, vrata) (građevna stolarija), proizvodnja pokućstva, proizvodnja muzičkih
instrumenata, proizvodnja telefonskih i radioparata, proizvodnja fotoaparata,
proizvodnja stolarskih sanduka, proizvodnja vagona, gradnja aviona
i t. d. Prema tome stolarstvo zauzima važno mjesto granama drvne industrije.
Radi toga se i počelo naučno obrađivati i predavati na visokim školama.


Knjiga obuhvaća slijedeće glave: Uvod; I. Stolarski produkti; II. Materijal;


III. Tehnološki proces i organizacija; IV. Organizacija radova koji nisu direktno
vezani uz produkt; V. Osnovi: projektiranja poduzeća.
U I. glavi pisac raspravlja o osnovama konstruiranja stolarskih produkata,
spajanju ,osnovnim konstruktivnim elementima stolarskih proizvoda, konstruktivnoj
izradi proizvoda, konstrukciji i tipovima stolarskih proizvoda, crtanju
i obračunavanju, standardizaciji i normalizaciji, obračunu čvrstoće stolarskih
proizvoda i dozvoljenom odstupanju ko dobrade drvenih detalja.


U II. glavi obrađeni su drveni materijal, ljepila, ukrasni materijali, ostali
osnovni materijali, pomoćni materijal za produkciju, te materijali koji služe
za održavanje alata i strojeva.


U III. glavi obrađena je: podjela rada na etape, krojenje, davanje pravilnog
oblika detalju, davanje konačnog oblika detalju, savijanje, sastavljanje agregata,
furniranje, obrada agregata, sastavljanje proizvoda, ručni stolarski alati,
ukrašiVanje.


Glava IV. knjige obrađuje: transport, proizvodnja i upotreba pare, sanitarno-
tehničke i protivpožarne naprave i radionice za popravke.
U V. glavi su obrađeni: sastavljanje projekta, metodika i tehnika projektiranja
te uprava i! planiranje.
Knjiga će dobro doći i svima našim stručnjacima koji se bave stolarskom


produkcijom.
R. Beni ć
.